Povezite se

Vijesti

Izbori: Od ponoći teku rokovi

Objavljeno

-

Od ponoći teku rokovi za parlamentarne izbore, pa i rok za kandidature koje Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja.

Na stranicama DIP-a, od ponoći su dostupni i obrasci za kandidature i za prikupljanje potpisa. Kako bi bile pravovaljane, za neovisnu, odnosno listu grupe birača, treba skupiti 500 potpisa, a za kandidate nacionalnih manjina 100. Stranke ne moraju prikupljati potpise za svoje liste.

Kako bi što brže i točnije ispunili obrasce, DIP je pozvao političke stranke, koalicije i neovisne liste da koriste program off-line kandidature koji bez naknade, također od ponoći mogu preuzeti sa stranice www. izbori. hr.

Liste i kandidature moraju DIP-u prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja. DIP potom ima rok od 48 sati da ih pregleda i utvrdi ispunjavaju li sve uvjete. Kad utvrdi pravovaljanost, objavit će zbirnu listu i tada kreće službena izborna promidžba.

“Moguće je da DIP to učini i prije isteka roka, što znači da će službena izborna promidžba početi 17. li 18. lipnja”, rekla je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin za Hrvatski radio.

U srijedu od 9 sati zaprimanje listi

DIP će prijedloge listi i kandidata zaprimati u srijedu od 9 do 15 sati, a raspored zaprimanja za ostale dane objavio je na svojim web stranicama.

Novost je da će ih od prvoga dana, umjesto u svoj zgradi u Visokoj ulici kako je to činio prijašnjih izbora, zaprimati u zgradi Hrvatskog sabora.

Razlog tomu su pravila kojih se treba držati zbog epidemije koronavirusa.

“Treba se pridržavati svih mjera – od dezinfekcije do socijalnog razmaka i broja ljudi koji mogu biti u isto vrijeme na istom mjestu, a sada je propisano 10”, naglasila je Lovrin.  

Iz DIP-a su ranije naglašavali da se predaja listi obvezno mora najaviti, a u prostoriji gdje će se predavati moći će biti samo osobe koje ih predaju.

I obrazac najave bit će od ponoći dostupan na mrežnoj stranici DIP-a. Popunjen, dostavlja se na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr

U saborskim prostorijama u kojima će se liste predavati bit će dozvoljeno postavljanje samo jedne kamere te prisustvo jednog snimatelja i dva tehničara, svi ostali mediji imat će mogućnost preuzimanja signala, poručuju iz DIP-a.

Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca

Stranke, koalicije i birači dužni su voditi računa da im na listama žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, nepoštivanje tog načela ‘povlači’ novčane kazne do 50 tisuća kuna po listi. Na svakoj listi, naime, treba biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.

Izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja.

U Sabor ćemo birati 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici.

Provodit će ih oko 75 tisuća ljudi u izbornim tijelima.

Na prošlim izborima, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača.

EU

Plenković i Janša o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i Sloveniji

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša sastali su se u Otočcu Ob Krki kako bi razgovarali o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i Sloveniji.

Janša je na početku zahvalio Plenkoviću što se brzo odazvao pozivu na radni ručak te kako se razgovarali o samo jednoj temi, a to je epidemiološka situacija. 

“Ipak bih čestitao gospodinu Plenkoviću na izbornoj pobjedi, a i na vijesti koja je stigla prije nekoliko minuta, a to je da je Hrvatska ušla u ERM2, pa ćemo tamo uskoro moći plaćati eurom”, kazao je Janša. 

“Današnji ručak bio je namijenjen razmjeni informacija o epidemiološkoj situaciji u obje države. Naši epidemiolozi iz dviju država neprestano su izmjenjivali informacije, ali smo se danas dogovorili za njihove svakodnevne kontakte”, dodaje. 

Janša je kazao kako ga jako raduje informacija o mjerama koje je Hrvatska poduzela na vanjskim granicama EU i što pripremamo aplikaciju o širenju zaraze. 

“Dobra vijest je i to jer tu imamo zaista slična iskustva, naime koje su to najopasnije situacije i okruženja za širenje zaraze i dobro je što u te situacije ne spada turistička djelatnost”, ističe Janša. 

Plenković zahvalio Sloveniji na podrši za ulazak u ERM2

“Ovo je bila prigoda da i nakon ovih izbora ponovno krenemo s redovitom suradnjom između Hrvatske i Slovenije. Zahvaljujem Sloveniji na podršci za ulazak u ERM2. Budući da mi nekih drugih otvorenih temama, mi smo isključivo razgovarali o koronavirusu”, nadovezao se Plenković. 

Potvrdio je kako su odlučili da nakon ovog susreta s Janšom, suradnja hrvatskih i slovenskih epidemiologa bude sustavna.

“S obzirom na brojne kontakte ne samo zbog turizma nego i prometa i gospodarstva, važno je da te mjere budu što više usklađene. Veliki broj slovenskih državljana ima nekretnine u Jrvatskoj i nama je u interesu da oni mogu doći. Kao što i Hrvati dolaze u Sloveniju, bilo to zimski ili ljetni mjeseci. Hrvatska priprema tu aplikaciju, ona će biti gotova za desetak dana”, rekao je Plenković i doda kako je jako zadovoljan ovim susredom i općim ozračjem koje postoji”, ističe. 

Osvrnuo se i na turističku sezonu u Hrvatskoj. 

“Što se tiče broja turista, on je prema podacima eVisitora, imamo 92 tisuće slovenskih turista u Hrvatskoj. Na nama je da poduzimajući mjere na nacionalnoj razini smanjimo broj zaraženih. Sedam hrvatskih obalnih županija je u tzv. zelenoj zoni, to je jedan podatak koji je ohrabrujuć. Mi ćemo poduzimati potrebne mjere. Najvažnije je prevenirati buduće zaraze i inzistirati na odgovornom ponašanju. HDD – higijena, dezinfekcija, distanca”, kazao je Plenković.  

Hrvatska ostaje na žutoj listi Slovenija koja “ima svoj sustav računanja”

Hrvatska za sada ostaje na žutoj listi Slovenije, zaključak je nakon sastanka.

U vezi mogućnosti da Slovenija Hrvatsku stavi na tzv. “crvenu listu” riskantnih zemalja u kojima je velik broj novozaraženih i loša epidemiološka slika i medijskim nagađanjima vezano na to, Plenković je u odgovoru na novinarsko pitanje kazao da Slovenija ima svoje kriterije i matematičke izračune.

“Na nama je da smanjimo brzinu širenja i broj zaraženih”, kazao je Plenković.

Hrvatski premijer nije htio govoriti o strožoj kontroli granica sa Srbijom i BiH, o čemu će izvijestiti Nacionalni stožer po povratku u Zagreb.

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Najčitanije