Povezite se

EU

Italija podupire hrvatski ulazak i u Schengen i u OECD

Objavljeno

-

Italija podupire Hrvatsku u nastojanjima da se priključi šengenskom prostoru i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rekao je u četvrtak u Rimu šef talijanske diplomacije Angelino Alfano koji je također naglasio da bi granični spor Zagreba i Ljubljane trebalo riješiti suradnjom, na zadovoljstvo obiju strana.

Ulazak Hrvatske u obje organizacije blokiraju članice EU-a Slovenija i Mađarska. Podršku Zagrebu za šengenski prostor i OECD-u Ljubljana uvjetuje provedbom arbitražne odluke o granici, a Budimpešta ulazak u OECD rješavanjem spora INA-MOL.

“Schengen je dio strategije međusobne podrške. Mi se međusobno podržavamo i mislim da trebamo s tim nastaviti. Što se tiče Schengena, nastavite računati na nas jer to je naša jasna pozicija”, rekao je Alfano na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić zahvalila je Italiji na političkoj potpori za ulazak u Schegenu, ponovivši da Hrvatska ima namjeru najkasnije do kraja ove godine biti potpuno tehnički spremna za ulazak u taj prostor.

“Za Hrvatsku su ostale još dvije važne teme, dvije važne europske politike kojima nije mogla pristupiti odmah već treba ispuniti određene uvjete, a to su Schengen i euro”, ponovila je.

Što se tiče hrvatskog nastojanja da postane članicom OECD-a, Alfano je pozitivnom ocijenio ideju o širenju te organizacije koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta i ima trenutno 35 država članica.

“Mi smo u tom kontekstu uvijek podržavali želje Hrvatske koja je kandidat u toj organizaciji da postane članica, a svjesni smo svih koraka i pomaka koje je Hrvatska postigla u razinim područjima a koji ju približavaju predviđenim standaridma”, istaknuo je talijanski ministar.

“U duhu iskrenog prijateljstva mi ćemo nastaviti podržavati hrvatsku ambiciju da uđe u tu organizaciju”, dodao je.

On je ponovno izrazio nadu da se hrvatsko-slovenski granični spor “može riješiti kroz suradnju i naći rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane, a da se ne djeluje unilateralno, i to sve unutar europskog doma”.

Dvoje dužnosika predsjedalo je trećim Koordinacijskim odborom na kojem su sudjelovala još dvojica hrvatskih ministara – ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i turizma Gari Cappelli, kao i državni tajnici iz više ministarstava koji su sa svojim talijanskim kolegama održali bilateralne sastanke. Nakon bilateralnih sastanaka i plenarne sjednice ministri Alfano i Pejčinović Burić potpisali su i Zajedničku deklarciju.

Taj je zajednički sastanak na kojem su izraženi izvrni odnosi dviju država održan nakon više od sedam godina stanke, a on u bilateralnim odnosima, kako je ocijenio šef talijanske Farnesine, ima “ogromnu važnost za naše dvije zemlje i jedan je od važnih kanala za učvršćivanje bilateralnih odnosa”.

Na sastanku se razgovaralo i o nacionalnim manjinama, gospodarskoj suradnji i migracijama, okolišu, prometnoj povezanosti posebno brodskim prometnim pravcima, povezivanju luka i sigurnosti na moru što su sve teme koje su ušle i u potpisanu Zajedničku deklaraciju.

Pejčinović Burić zahvalila je Italiji na dodatnom angažmanu glede manjina jer je Rim krajem prošle godine priznao povijesnu, jezičnu i kulturnu prisutnost hrvatske manjine u pokrajini Furlaniji- Julijskoj krajini.

“Znamo da jezična manjina već postoji u regiji Molize u kojoj također talijanska država nudi vrlo izdašnu pomoć u smislu pomoći oko infrastrukture od 2017-2019.”, rekla je hrvatska šefica diplomacije, dodajući kako vjeruje u pozitivan razvoj dobrog položaja manjina u obje države.

Istaknula je da je Furio Radin i potpredsjednik parlamenta što dovoljno govori, kako je rekla, o statusu koji Hrvatska posvećuje talijanskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj ali i generalno ovom pitanju.

Ministri su ocijenili da su gospodarski odnosi “na vrlo visokoj razini”. Pejčinović Burić naglasila je da je Italija za Hrvatsku prvo izvozno tržište, druga po uvozu, treći najvažniji investitor a talijanski turisti četvrti su po broju među onima koji posjećuju Hrvatsku.

Hrvatska je ministrica istaknula da se i Zagreb i Rim zalažu za daljnje proširenje Europske unije, a budući da je Italija u ovoj godini predsjedavajuća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Pejčinović Burić je rekla da vjeruje da Rim u tom smislu može napraviti iskorak, te dodala da će Hrvatska podržati sve pozitivne aktivnosti koje Italija u okviru OESS-a bude imala na tom planu.

Koordinacijski odbor ministara nadležnih za vanjske polosve, gospodarsku i industrijsku suradnju, energetiku, okoliš, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sveučilišta i znanstvena istraživanja utemeljen je Memorandumom o suradnji sklopljenim 2009. a na hrvatski prijedlog ovom su prigodom uvršteni i unutarnji poslovi, turizam i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Hrvatska je ministrica izrazila nadu da će se naredni sastanak koordinacije održati sljedeće godine u Zagrebu. (Hina)

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije