Povezite se

Vijesti

Istraživanje: Koliko su u Hrvatskoj česti seksualni poremećaji i tko ih liječi?

Objavljeno

-

U medicinskoj praksi uobičajeno je da dijagnoze uspostavljaju nadležni specijalisti, ali seksualne zdravstvene probleme hrvatskim pacijentima dijagnosticiraju najčešće psihijatri, pa iza njih urolozi, pokazuje istraživanje koje je nedavno objavio psihoterapeut Goran Arbanas.

Psihijatar na Klinici Vrapče krenuo je od činjenice da u Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz seksualne medicine, pa čak ni jedan od medicinskih fakulteta u Hrvatskoj ne podučava studente na području seksualnog zdravlja, te analizirao jednogodišnje slučajeve seksualnih problema (2013.) dijagnosticiranih u bazi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Statistika seksualnih poremećaja

Arbanas je rezultate objavio u časopisu “Socijalna psihijatatrija” – u toj godini evidentirano je ukupno 288 osoba, od kojih čak 83 posto muškaraca i 17 posto žena (239 muškaraca i 49 žena).

Najčešće dijagnosticirani poremećaji kod muškaraca bili su erektilni poremećaj i poremećaj sa smanjenom seksualnom željom, dok nije dijagnosticiran ni jedan slučaj dispareunije, odnosno bolnog seksualnog odnosa.

Kategorija seksualnih disfunkcija, odnosno  poremećaji koji ometaju zanimanje ili sposobnost za spolni odnos dijagnosticirana je kod 244 osobe (66,3 posto), za njom slijede poremećaji spolnog identiteta, koji su zamijećeni kod 66 osoba (19,5 posto), psihološki i bihevioralni poremećaji povezani sa seksualnim razvojem i orijentacijom utvrđeni su kod 33 pacijanta (9,8 posto), te poremećaji seksualne sklonosti kod 15 osoba ili 4,4 posto svih pacijenata.

Postoje značajne razlike u spolnoj raspodjeli tih četiriju skupina, pri čemu su seksualne disfunkcije bile najčešće dijagosticirane kod muškaraca, a poremećaji rodnog identiteta kod bioloških žena, ističe Arbanas.

Najčešća opća dijagnoza erektilna disfunkcija

U podacima je najčešće postavljena opća dijagnoza seksualne disfunkcije (tzv. F52), bez navođenja točne disfunkcije, a od specifičnih disfunkcija najčešća je erektilna disfunkcija (48,6  posto), koju slijedi poremećaj sa smanjenjem seksualne želje (31,9 posto).

Samo devet žena dobilo je dijagnozu neke od seksualnih disfunkcija, a ni jedan od pacijenata nije dobio dijagnozu pretjeranog seksualnog nagona i dispareunije.

Od parafilija, kod žena je dijagnosticiran jedan slučaj fetišizma, dok je kod muškaraca dijagnosticirano tri slučaja ekshibicionizma, jedan slučaj pedofilije i jedan slučaj višestrukog poremećaja seksualnih sklonosti. 

Parafilija ili patološka seksualna sklonost definira se kao iskustvo intenzivne seksualne uzbuđenosti koju uzrokuju atipični predmeti, situacije, fantazije, ponašanje ili pojedinci.

Tko je dijagnosticirao?

Od svih slučajeva seksualnih disfunkcija, 100 su ih dijagnosticirali psihijatri, 67 urolozi, 17 specijalisti interne medicine, a 3 ginekolozi.

Od svih slučajeva erektilne disfunkcije polovcu su dijagnosticirali psihijatri, a gotovo trećinu urolozi. Od slučajeva poremećaja sa smanjenom seksualnom željom 40 posto su dijagnosticirali psihijatri, a 30 posto urolozi.

Rodne disforije (osjećaj zarobljenosti u tijelu suprotnog spola) u 61 posto slučajeva dijagnosticirali su psihijatri, 38 posto specijalisti interne medicine, a u 3 posto ginekolozi.

Sve slučajeve parafilija dijagnosticirali su psihijatri, dok su najveći broj slučajeva transseksualnosti dijagnosticirali internisti, ističe Arbanas.

Ne prepoznaju liječnike kao osobe koje im mogu pomoći

Ranija istraživanja pokazala su da je učestalost seksualnih disfunkcija u Hrvatskoj slična onoj u drugim zemljama širom svijeta i pokazuje visoke vrijednosti, da se javlja otprilike kod trećine žena i petine muškaraca, ali je samo malom broju njih taj problem medicinski utvrđen.

Prema našem mišljenju, najvjerojatnije ljudi ne traže pomoć stručnjaka, ističe Arbanas i dodaje da je anketom kod privatnih ordinacija utvrdio svega još desetak pacijenata.

Čini se da ljudi u Hrvatskoj sami pokušavaju riješiti svoje seksualne poremećaje, jer ne prepoznaju liječnike kao osobe koji bi im mogle pomoći, dodaje.

Drugi je iznenađujući podatak to što je među pacijentima većina muškaraca, čak tri četvrtine. Oni češće traže pomoć nego žene, možda zato što seksualno funkcioniranje ima veće značenje za mušku spolnu ulogu, smatra Arbanas.

Treba seksualna pitanja uvesti na fakultete

Hrvatski liječnici – specijalisti imaju slabu ili nikakvu edukaciju u seksualnoj medicini pa su im zbog toga manje poznati načini prepoznavanja i dijagnosticiranja seksualnih disfunkcija i srodnih stanja.

Mnogi od njih ne navode specifične šifre/dijagnoze, dok su ginekolozi koji rade u sekundarnoj razini zdravstvene zaštite dijagnosticirali mali broj seksualnih problema kod žena, zaključuje Arbanas.

Stoga on predlaže promjene plana i programa medicinskih fakulteta i cjeloživotne liječničke edukacije kako bi se uključila seksualna pitanja, tehnika kako razgovarati s pacijentima o seksualnosti, te kako prepoznati, dijagnosticirati i liječiti seksualne poremećaje.

(Hina)

Nastavi pregledavati

Vijesti

Kovačevićev skriveni novac

Published

on

Gotovina u ukupnom iznosu većem od milijun eura pronađena je, pretragom provedenom u utorak i srijedu u Samoboru, u kući poznanika dojučerašnjeg predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića, piše u petak Jutarnji list.

Dnevnik podsjeća da je Kovačević uhićen u prošlotjednoj USKOK-ovoj akciji pod optužbom za primanje nepunih dva milijuna kuna mita od ivanićgradskog poduzetnika Kreše Peteka.

Zaplijenjeni novac izravno se povezuje upravo s Kovačevićem, pri čemu postoji mogućnost da njegov prijatelj za tu gotovinu nije ni znao.

Kako Jutarnji doznaje iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora, Kovačević je prije nekog vremena zamolio svog poznanika Deana Šparavca, jednog od direktora u tvrtki Alfa stan, da mu dopusti da u garaži njegove vile u Samoboru parkira svoj osobni automobil. Šparavec mu je to i dopustio. No, za to su u međuvremenu doznali i istražitelji te su pribavili potrebne naloge za pretres i upali u spomenutu garažu.

U garaži su zatekli Kovačevićev pick-up, Toyotu Hilux. Kovačević inače u svojoj imovinskoj kartici nije naveo da posjeduje bilo kakav automobil, no, policija je raspolagala konkretnim informacijama da je upravo on koristio spomenutu Toyotu. A u vozilu je pronađena veća količina gotovog novca u raznim valutama i apoenima. Bilo je tu kuna, dolara, eura… Kada su sve zbrojili, istražitelji su došli do iznosa koji premašuje milijun eura.

Zanimljivo je da je u pretraženoj Toyoti Hilux pronađena i veća količina dokumentacije, koju je Kovačević očigledno u određenom trenutku odlučio skloniti. O kakvoj se konkretno dokumentaciji radi nije bilo moguće doznati, jer je i istražitelji tek trebaju pomno pregledati, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Kolumne

Pero Kovačević: Quod licet Iovi, non licet bovi

Published

on

Piše: Pero Kovačević

Plenkovićevi ministri jeli su i pili u klubu utamničenog Dragana Kovačevića. U tom Klubu radio je šank, izdavala su se pića bez računa, imao je i konobara, no Državni inspekorat nikad nije ušao u taj prostor. Ovaj Klub prostor nije bio registriran za usluživanje hrane i pića.
Sad dolazimo do finala. Klub Dragana Kovačevića, kako pišu mediji , normalno je radio za vrijeme lockdowna i ni tada također u njega nije ušla ni jedna inspekcija.
Prema pisanju medija,onamo su dolazili aktualni ministri kao što je Oleg Butković koji je kartao belu, Josip Aladrović, rođak Dragana Kovačevića, također je bio čest gost, kao i Aladrovićev kum, ministar Tomislav Ćorić. Zoran Milanović bio je tamo, rekao je da je riječ o neuglednom prostoru u kojem je par puta popio piće.
Ondje je bio i bivši predsjednik Stjepan Mesić, a priznao je da je tamo kartao i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić. Došao bih, nešto bi se pojelo, popilo, poslušala bi se glazba sat, dva, tri i otišao bih svojim putem”, rekao je Turudić.
Gle čuda svu tu „“kremu“, sve te „uglednike“, „stupove“ društva nije smetalo da se ne izdaju računi( vjerojatno nikad nisu niti plaćali), što klub radi kad je ostalim zabranjeno. Znači što imamo – Što je dopušteno Jupiteru nije dopušteno volu.
Dakle, Jupiter je, za one koji ne znaju, bog.
Bog starih Rimljana. Vrhovno božanstvo. Kako bi rekli, bog bogova.
Sve u svemu, umislili se Plenkovićevi ministri , „stupovi društva“, novokomponirani„uglednici du su Jupiter.
I na kraju dolazimo do završnog problema, upravo sa njima, Plenković radi strategiju za borbu protiv korupcije, a oni „novokomponirani hrvatski Jupiteri“ bi je trebali provoditi.
Crni humor, ali žalosna hrvatska zbilja.

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP u subotu bira svog četvrtog predsjednika

Published

on

Članice i članovi SDP-a u subotu će birati svog četvrtog predsjednika ili predsjednicu nakon što se Davor Bernardić uslijed izbornog poraza na parlamentarnim izborima u srpnju povukao sa čela stranke.

Na 286 izbornih mjesta u šest SDP-ovih područnih jedinica, odnosno izbornih regija za novog lidera glasat će oko 12.000 članica i članova s pravom glasa, od ukupno nešto više od 32.000 članova stranke. Prema stranačkim izbornim pravilima, izborima mogu pristupiti samo članovi s podmirenom članarinom.

Za Bernardićeva nasljednika natječu se saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, pulski SDP-ovac Marino Percan i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

Stranački kuloari očekuju da nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto glasova već u prvom krugu u subotu, nego će novog čelnika stranka dobiti tjedan dana kasnije kada će se dvoje s najviše glasova natjecati za povjerenje članstva i mandat za vođenje SDP-a u iduće četiri godine.

Političke i medijske analize u predsjedničkoj utrci favoriziraju Kolara i Grbina, pri čemu se Kolara apostrofira kao eksponenta Bernardiću bliske struje u stranci, dok se Grbina smatra kandidatom kritičara Bernardićeva načina vođenja stranke i ekipe kojom je bio okružen u svom mandatu.

Osim predsjednika, članstvo će po principu “jedan član – jedan glas” birati i 17 članova Predsjedništva, od kojih će četvero potpredsjednika postati oni koji dobiju najviše glasova na izborima, te 103 članice i člana Glavnog odbora stranke, koji je najviše tijelo između dvije konvencije.

Pri izboru članova tih tijela, članstvo je obavezno voditi računa o rodnom paritetu što znači da će svoje kandidate morati birati po takozvanom zip-modelu, a područne jedinice osigurat će adekvatnu regionalnu zastupljenost.

Za 17 mjesta u Predsjedništvu konkurira 48 članica i članova iz šest ‘izbornih jedinica’ dok će se za 103 mjesta u Glavnom odboru natjecati 300-injak kandidata iz svih županija Hrvatske.

Izborna mjesta bit će otvorena u sedam sati ujutro i glasat će se do 19 sati, no na manjim izbornim mjestima moguće je da glasanje počne kasnije, a završi ranije. Po zatvaranju birališta i obradi glasova, Središnja izborna komisija objavit će rezultate izbora u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Utrka za čelno mjesto u stranci, iako protječe bez povišenih tonova, smatra se neizvjesnom. U predizbornoj kampanji pojavile su se optužbe između dva glavna tabora, Kolarevog i Grbinovog, za izborni inženjering, kupovinu članstva, podmirivanje neplaćenih članarina kako bi se pridobilo biračko tijelo te “šalabahter demokraciju”, odnosno popise s imenima koje treba zaokružiti, a koji cirkuliraju po internim stranačkim krugovima.

Aktualni glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas ranije je izjavio da bi se novo vodstvo trebalo pozabaviti pitanjem “šalabahter demokracijom” jer ta pojava SDP-u nije nepoznata i s prethodnih unutarstranačkih izbora, iako je to još uvijek unutar granica kolegijalnih odnosa.

Uvjeren je da, bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika, u SDP-u neće biti zle krvi, revanšizma i unutarnjih podjela i da će svi zajedno nastaviti raditi za boljitak stranke, premda je za očekivati da će nakon izbornog procesa biti i nezadovoljnih.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije