Povezite se

Politika

Istraživanje: 82 posto građana podržava uvođenje slobodne nedjelje

Objavljeno

-

Četiri petine građana, odnosno njih 82 posto podržava uvođenje slobodne nedjelje u svim trgovinama u našoj zemlji, pokazuje istraživanje na tu temu koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s agencijom Promocija plus.

Istraživanje je provedeno od 11. do 15. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, a cilj je bio utvrditi stavove građana o uvođenju slobodne nedjelje u trgovinama te utvrditi kupovne navike nedjeljom.

Iako postoje razlike u razini podrške građana uvođenju neradne nedjelje, promatrano prema socio-demografskim obilježjima, u svakoj od tih skupina značajno je više podržavatelja nego protivnika neradne nedjelje, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu povodom Međunarodnog dana obitelji.

Žene su češće zagovornice slobodne nedjelje, taj prijedlog podržava 87 posto žena te 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje, kazao je direktor Promocije plus Agan Begić predstavljajući rezultate.

Veći broj zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima 

S obzirom na razinu obrazovanja veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.

Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, dok su zagrebačka i sjevernojadranska regija s većim udjelom protivnika slobodne nedjelje. Također, veća potpora nedjelji je u manjim naseljima.

S povećanjem broja članova obitelji se povećava podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje.

Zagovornici uvođenja neradne nedjelje ističu kako je nedjelja dan za obitelj i odmor, dok protivnici uvođenja neradne nedjelje smatraju kako ne treba braniti rad, da moramo raditi jer smo turistička zemlja, no istovremeno ističu kako je rad nedjeljom neadekvatno plaćen.

Više od dvije trećine građana kupuje nedjeljom

Istraživanje je također pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, od čega njih 18 posto svaku nedjelju, a kupovina je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).

Eurozastupnica Marijana Petir kazala je da im je cilj potaknuti našu Vladu i Sabor da donesu zakonodavstvo koje će osigurati slobodnu nedjelju, ustvrdivši da ovo istraživanje pokazuje da je to volja građana, a ne samo zaposlenih u trgovini.

“Želimo kroz ovo istraživanje i aktivnosti koje provodimo podcrtati da je jako važno da se za sve zaposlene za koje je to moguće, izuzevši hitne službe, pokuša naći rješenje i osigura zakonodavstvo sa slobodnom nedjeljom, kao i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene”, kazala je Petir.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta kazao je da je, s obzirom na pokazatelje u ovom i drugim istraživanjima, nastavak ovakve prakse neprihvatljiv.

Hrvatskog saveza za nedjelju uputio Ministarstvu gospodarstva svoj prijedlog

Naglasio je da su Ministarstvu gospodarstva u travnju uputili prijedlog za rješenje ove problematike sa šest točaka prijedloga. Predlažu da trgovine budu otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, a subotom od 6 do 18 sati; da trgovine obavezno budu zatvorene blagdanima i neradnim danima te da trgovine nedjeljom rade pet puta godišnje po izboru samih poslodavaca.

Kao iznimke od zabrane rada nedjeljom predlažu trgovine na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, nacionalnim parkovima, benzinskim postajama i odmorištima na autocestama te također predlažu novčano kažnjavanje nepoštivanje radnog vremena i  zatvaranje trgovina pri trećem prekršaju.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić izrazila je podršku prijedlogu Hrvatskog saveza za nedjelju.

“Nismo za zabrane, već da se napravi reda, a zakon je jedini način da se to riješi. Ovo istraživanje pokazuje da javnost podupire takav način vrijeme je da vlast konačno krene u rješavanje tog pitanja”, poručila je Štulić.

Politika

HSP objavio smjernice spašavanja gospodarstva, traži ukidanje financiranja svih nepotrebnih udruga

Published

on

Karlo Starčević, predsjednik HSP-a/Izvor: Nacionalno

Hrvatska stranka prava oglasila se priopćenjem u kojem poručuju kako Vladine mjere za spas gospodarstva nisu ni približno dovoljne te su predložili nekoliko smjernica na temelju kojih bi trebalo spašavati ili stimulirati gospodarstvo. Među ostalim traže ukidanje financiranja svih nepotrebnih udruga.

Od javnog sektora zahtijevamo solidarnost sa onima koji svaku recesiju iznesu na svojim leđima – privatnim sektorom. Predlažemo neka prvi korak bude racionalizacija troškova rada javne uprave. To bi bila vrlo dobra poruka, poruka koja bi dodatno potaknula hrvatsko zajedništvo, koje nam je sada, baš kao u vrijeme Domovinskog rata, najpotrebnije.
Na tome ne treba stati, te zbog toga, od Vlade RH, umjesto odreknuća dijela poreznih obveza i daljnjeg zaduživanja realnog sektora, Hrvatska stranka prava zahtijeva ove hitne mjere:

– Ukidanje financiranja svih nepotrebnih UDRUGA koje ne služe javnom dobru: Dokumenta, GONG, B.a.B.e., Iskorak, Kontra, Centar za ženske studije, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), Glas Razuma, Inicijativa Nisam vjernik, Udruga Protagora, Udruga “Centar za građansku hrabrost”, Udruga “David”, Ženska mreža Hrvatske, Udruga “Antares”, i mnoge druge .…… kojima se isplaćuju milijarde kuna poreznih obveznika prikupljenih u realnom sektoru.

– Odricanje od svih parafiskalnih nameta, uredbu o ukidanju naplata komorskih članarina te naplatu PDV-a nakon naplaćenih, a ne izdanih računa.
– Hitnu izmjenu sustava doprinosa i otvaranje rasprave o reformi sustava zdravstvenog osiguranja koji grca u dugovima i korupciji. Bez toga, u nekoj budućoj krizi, riskiramo ostati i bez onoga što nam je u ovoj krizi toliko dragocjeno – sustava javnog zdravstva.
– Umanjenje naplate (dvije trećine) HRT pristojbe, ukidanje naknade ZAMP-u pošto već jedan dio dobivaju od HRT-a.
– Hitno povlačenje financijskih sredstava iz raspoloživih izvora u EU institucijama, a za potrebe sanacije gospodarstva i oporavak društva u Hrvatskoj
– Hitnu javnu raspravu – referendum, o politici zaduživanja budućih naraštaja, osim u svrhu refinanciranja kredita radi smanjenja kamata.
– Hitna izgradnja strateških tvornica (moguće i kroz javno-privatno partnerstvo) za sve vrste namjenske i strateške proizvodnje: hrana, medicinske potrepštine, proizvodnja lijekova, građevinski materijal, drvodjelstvo – drvna industrija, solarne elektrane, napredne tehnologije – PLC sklopovi, hitno aktiviranje Imunološkog zavoda i stavljanje u funkciju, te mnogi drugi projekti koji mogu proizaći i iz inovacija i patenata hrvatskih izumitelja – a kroz osnivanje Fonda za financiranje hrvatskih inovacija pri HGK

“Kao stranka hrvatskog Webera, dr. Eugena Kvaternika, naše je naslijeđe boriti se za one koji žive od svoga rada. Hrvatski glavničar nas uči kako je vrlo važno hrvatskom čovjeku omogućiti živjeti od vlastitoga rada, u tom smislu, on treba zaštitu, a ne dadiljanje države. Država kao takva MORA biti okvir napretka i opstanka, a ne represivni mač prema svojim građanima.”

Međuostalim kažu kako je svaka kriza prilika za katarzu. “Poznato je kako svaka kriza, ako se njome upravlja na ispravan način, može biti i šansa. Aktualna kriza je jedna od prvih, ako ne i prva, u novijoj povijesti u kojoj je došlo do poremećaja u ponudi i potražnji, te u tom smislu apeliramo na premijera Plenkovića neka ovu situaciju iskoristi za korijenite promjene i racionalizaciju rashodovne strane proračuna. Sada nije trenutak za razmišljati o interesnim skupinama i njihovim apetitima, jer opstanak i budućnost države važniji su od bilo čega, pa i od ishoda parlamentarnih izbora.”

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro kritizirao vladajuće: Vratite dio novca građanima

Published

on

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro poručio je u četvrtak vladajućima kako je sada vrijeme da dio novca koji im građani plaćaju vrate građanima jer im je potrebna pomoć, umjesto što skupljaju političke bodove i pokušavaju ukinuti demokraciju.

“Ne plaćamo mi te poreze, prireze, trošarine i ostale daće da bi vladajuća oligarhija zapošljavala ‘svoje kadrove’ i osiguravala sebi i njima velike plaće, nego zato da u svakom trenutku naši vrli političari, bez obzira na to tko je trenutno na vlasti, budu spremni dio tog novca vratiti građanima, kada je građanima pomoć potrebna”, napisao je Škoro na svojem facebooku.

Ustvrdio je kako u Hrvatskoj plaćamo velike poreze i prireze, možda i najveće u ovom dijelu svijeta.

“Ne trebaju nam odgode i dodatni krediti, ne treba nam mizernih pet posto od iznosa za popravak potresom oštećenog objekta i ne trebaju nam vaše jednomjesečne plaće. Ne! Treba nam sposobno vodstvo koje će spasiti ionako posrnulo gospodarstvo, pomoći potresom pogođene građane i opće stanje nacije. To se od vas vladajućih očekuje”, ističe Škoro.

Upozorio je vladajuće da ne koriste izvanrednu situaciju kako bi skupljali političke bodove i ukidali demokraciju jer žele uvesti “izvanredno stanje i nadzor mobitela”.

“U Hrvatskoj ima više mobilnih uređaja nego stanovnika. Što ćete time dobiti? Što je konačni cilj? Nemojte ukidati temeljne ljudske slobode svima zbog neodgovornih pojedinaca”, naglasio je Škoro.

Istaknuo je da se u potresu ne bi srušila kulturna baština da se na vrijeme vodilo računa o statici zgrada i objekata u vlasništvu države.

“Nemojte govoriti o neodgovornim pojedincima, nego recite tko su oni i kaznite ih primjereno. Naučite da se bahati  ljudi ponašaju neodgovorno jer se ne boje kazne i suda. Potaknite pravosuđe da provodi te zakone brzo i učinkovito”, poručio je Škoro.

“Em ne znate, em ste vlasti željni. Pod svaku cijenu”, napisao je Škoro u objavi i pozvao građane na zajedništvo uz održavanje fizičke distance od dva metra.

Ucitavanje vijesti

Politika

Miroslav Škoro: Premijer je najavio rezanje plaća u državnom sektoru, neka krene od sebe i svojih pobočnika

Published

on

Danas je predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro putem Facebooka zahvalio onima koji su podržali njegov prijedlog da saborski zastupnici, Vlada i ostali dužnosnici u vrijeme krize zbog koronavirusa primaju minimalnu plaću, te je pozvao premijera Andreja Plenkovića da on bude prvi koji će primiti smanjenu plaću.

“Hvala svim građanima, medijima i političarima koji su, svjesni katastrofe u privatnom sektoru, podržali moj prijedlog od prije dva dana o minimalcu za zastupnike, Vladu i ostale dužnosnike. Budući da je i sam premijer najavio rezanje u državnom i javnom sektoru, pozivam ga da krene od sebe i svojih pobočnika kako i dolikuje svakom pravom vođi”, istaknuo je Škoro.

Dodao je da interes naroda mora uvijek biti ispred osobnog interesa, te predložio da od minimalca budu izuzeti djelatnici i dužnosnici koji ugrožavaju svoje zdravlje u borbi protiv koronavirusa. “Svi znamo tko su oni i hvala im”, napisao  je Škoro.

Podržao je ministra zdravstva Vilija Beroša u njegovim naporima u borbi protiv pandemije, kao i njegov “apel svima koji vole Hrvatsku” da doprinesu sprječavanju zaraze i ostanu doma.

Hvala svim građanima, medijima i političarima koji su, svjesni katastrofe u privatnom sektoru, podržali moj prijedlog od…

Objavljuje Miroslav ŠkoroSubota, 21. ožujka 2020.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije