Povezite se

EU

Irac Paschal Donohoe preuzima dužnost predsjednika Euroskupine u jeku krize

Objavljeno

-

Irskog ministra financija Paschala Donohoea (desni centar) izabrali su u četvrtak njegovi kolege u eurozoni za predsjednika Euroskupine, što je veoma važna dužnost u trenutku kada je kontinent zahvatila jedna od najgorih recesija u povijesti.

“Ovo je za mene velika čast”, komentirao je Donohoe. “Izazovi su veliki, ali ćemo ih rješavati”, rekao je.

Irac je pobijedio u drugom krugu u kojemu mu je protukandidat bila Španjolka Nadia Calvino, članica lijeve vlade, koja je imala potporu Francuske i Njemačke.

Calvino je, doznaje se od dvaju izvora, dobila 9 od 19 glasova u prvom krugu nakon kojega se treći kandidat, luksemburški liberal Pierre Gramegna odlučio povući. Za pobjedu je trebalo deset glasova.

Donohoeu, koji dužnost preuzima već u ponedjeljak, odmah su čestitali sadašnji predsjednik Euroskupine, Portugalac Mario Centeno kojega se mandat, po ocjeni stručnjaka, ni po čemu neće pamtiti i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

Četrdesetpetogodišnjeg Donohoea smatraju razboritim upraviteljem koji je svoju zemlju nakon snažne recesije vratio na pravi proračunski put.

Prije izbora mogao se pohvaliti “posvemašnjom potporom” PPE-a, stranke koja okuplja desnicu na europskoj razini i obećao je da će “graditi mostove” između 19 zemalja eurozone.

Njegov izbor na videokonferenciji ocijenjen je presudnim u trenutku kada je europsko gospodarstvo teško pogođeno pandemijom koronavirusa.

“Europski građani gledaju što se događa s nacionalnim i s europskim gospodarstvom i to ih zabrinjava, boje se za svoju budućnost, za radno mjesto i prihode”, rekao je Donohoe.

Ali “mi imamo snage, stvorili smo uvjete za svladavanje ovih teškoća”, dodao je.

Predsjednik Euroskupine koji se bira na dvije i pol godine, među onima je u Bruxellesu kojih se glas sluša, uz predsjednike triju velikih ustanova Europske unije – Ursulu von der Leyen (Komisija), Charlesa Michela (Vijeće), Davida Sassolija (Parlament) – i šefa diplomacije Josepa Borrella.

Posao mu je da predsjeda mjesečnim sastancima ministara i osigura koordinaciju nacionalnih gospodarskih politika.

Nastavi pregledavati

EU

Italija uvela obavezno testiranje za dolaske iz Hrvatske i još tri države

Published

on

Italija je u srijedu naredila obavezno testiranje na koronavirus za sve koji u zemlju stignu iz Hrvatske, Grčke, Malte i Španjolske.

Nekad najpogođenija europska država, Italija je uspjela smanjiti broj zaraženih koronavirusom, no dužnosnici strahuju od ponovnog širenja zaraze. 

Talijanske vlasti su u srijedu zabilježile 481 novozaraženih i 10 novih slučajeva, dvostruko više nego koliko ih je prosječno bilo u lipnju kad je počelo ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih u ožujku. 

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza je kasno u srijedu objavio da je potpisao uredbu kojom se zahtijeva test na koronavirus za sve koji stižu iz četiri države, a u potpunosti su zabranjeni dolasci iz Kolumbije. 

„Moramo nastaviti s oprezom kako bi zadržali rezultate koje smo postigli proteklih mjeseci kroz žrtvu svih“, napisao je na Facebooku. 

Hrvatska je u srijedu sa 130 novozaraženih zabilježila drugi najgori dan od početka pandemije, dok je Grčka s 262 slučaja zabilježila rekordan broj novooboljelih. 
 

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković zadovoljan odlukom EK-a o predujmu za pomoć nakon potresa

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u utorak na svom Twitteru da je zadovoljan odlukom Europske komisije o isplati predujma iz Fonda solidarnosti (EUSF) u iznosu od 88,9 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici.

Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva vlade za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, zadovoljni smo da je Europska komisija odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a, objavio je Plenković.

Europska komisija je priopćila da će predujam isplatiti u narednim danima. EK će u međuvremenu dovršiti analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložiti konačni iznos pomoći koji potom trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. 

Komisija ističe da se tim sredstvima podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu i ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge, stoji u priopćenju. 

Plenković je avansna sredstva od 89 milijuna eura najavio u srpnju, dodavši kako se nakon toga očekuje „nešto više od 500 milijuna eura“. 

„Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima“, istaknula je u utorak povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

EUSF je fond osnovan 2002. u okviru kojega se pruža financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije