INTERVJU Državni tajnik Majdak na Turopoljskoj kobasijadi predstavio Zakon o OPG-ovima

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak predstavio je u Donjoj Lomnici, na 13. Turopoljskoj kobasijadi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Osim što je podijelio priznanja šampionima natjecanja Željku Staniloviću i Miroslavu Štajdoharu, Majdak je najavio nacionalni program dodjele potpore za nabavu steonih junica. Država će sufinancirati poljoprivredna gospodarstva u stopostotnom iznosu od 30 000 kuna za nabavu novog rasplodnog stada, piše Turopolje.info.

Zakon o OPG-u, o kojem smo s Majdakom razgovarali, utvrđuje razliku između samoopskrbnih i onih OPG-ova koji proizvode za tržište. Svi OPG-ovi ekonomske veličine (SO) veće od 3000 € (dvije krave, tri hektara žitarica), njih više od 50 tisuća od ukupno 160 tisuća postojećih, obvezno će biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i bit će obvezni dostavljati podatke o proizvodnji i prodaji Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Osnovne proizvodne resurse, kao i imovinu nužnu za stanovanje i život poljoprivrednika, Zakon će štititi od ovrhe.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na dan izglasavanja, u petak, Zakon je okarakterizirao kao “zaokret trendova”, no saborska opozicija nije bila impresionirana. Nakon što je svih trideset amandmana odbijeno, HSS i Most napustili su sabornicu prije izglasavanja, a ostali se oporbenjaci nisu uključili u glasovanje.

Državnog tajnika nismo pitali da komentira političku pozornicu, nego da razjasni konkretne nedoumice oko provedbe zakona i mjere kojima bi se, prema najavama, dodatno trebalo rasteretiti posrnulu hrvatsku poljoprivredu.

Koja je temeljna intencija Zakona? Na koji će način Zakon “pogodovati” OPG-ovima i kako će utjecati na ukupnost hrvatske poljoprivrede?

Prvo, dosad nije bilo organizacijskog oblika koji bi definirao obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao što ga imaju poljoprivredne zadruge, odnosno obrt ili trgovačka društva. Od 2002., kada je posljednja strategija donesena, govorimo da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva temelj i važan segment u poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske, ali nije se ništa učinilo kako bi se u okviru zakona navedeno i definiralo. Sada smo putem zakona definirali donju granicu u okviru kojeg će svi oni iznad 3000 SO, biti prepoznati i službeno registrirani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao OPG.

Temeljem Zakona o poljoprivredi, koji će doživjeti izmjene, a koji je dosada definirao poljoprivredna gospodarstva, svi oni ispod ove granice su samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva. Svi oni proizvode za vlastite potrebe, a ukoliko povećaju proizvodnju, ući će u Upisnik OPG-a. Nije im, znači, onemogućeno da ostvaruju državnu potporu. Što se tiče samih kriterija, za sve mjere i programe, kako u okviru nacionalne, tako i EU omotnice, na OPG-ove definirane ovim zakonom stavit će se poseban naglasak kako bi sigurnije poslovali i bili konkurentniji. U tom dijelu, ja bih rekao, prioritetno se tretira OPG, ne samo kroz ovaj zakon, nego i kroz sve buduće strategije i programe.

Najavili ste da će doći do rasterećenja po pitanju poreza i doprinosa, ali i administrativno – birokratskih i fiskalnih barijera. U Prethodnoj procjeni za Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, međutim, stoji da će utjecaj na OPG-ove biti neznatan.

Mi pregovaramo već nekoliko mjeseci s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava kako bismo, vezano za novi zakon o mirovinskom osiguranju, definitivno ostvarili rasterećenje i za poljoprivredna gospodarstva malog tipa, znači i OPG-ove. Znači pregovaramo o rasterećenjima po pitanju mirovinskog osiguranja, a o detaljima u ovom trenutku, kao što sam i saborskim zastupnicima rekao, nije zgodno govoriti. Ali i rasterećenja i neke pogodnosti koje ćemo pregovarati s Ministarstvom financija po pitanju OPG-a i poreza. Poduzet ćemo određene korake kako bismo male OPG-ove i sve one koji su obuhvaćeni Zakonom o OPG-u stavili u funkciju prioriteta.

Koja je neposredna korist evidencije proizvodnje i prodaje? Opozicija vam je to zamjerila kao administrativno – birokratsku prepreku.

Zakonom o poljoprivredi već je definirana evidencija poljoprivrednika o proizvodnji. U ovom trenutku ćemo, kroz Zakon o OPG-u, definirati evidenciju proizvodnje i prodaje. Taj segment nedostaje i imamo na terenu i na tržištu dosta nereda. Ne možemo prepoznati neke sive zone, da ne kažem pojavu sivih proizvodnji, odnosno prodaju poljoprivrednih proizvoda kojima je teško dokazati sljedivost. Do prije nekoliko mjeseci imali smo drastičan podatak o nekoliko desetaka tisuća OPG-a koji nemaju ni hektara zemljišta, znači upisivali su se bez osnovnog resursa. Ovaj zakon to onemogućava. Morat ćete imati osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju. Isto tako, želim naglasiti, evidencija je osporavana kao dodatna administracija, no to nije u praksi tako, i dosad su elektronskim putem poljoprivrednici komunicirali s Agencijom za plaćanja, a ubuduće će ta komunikacija na neki način biti pojačana, a svi mi ćemo iz toga moći vidjeti sljedivost proizvoda. Kako ono što se proizvede na polju završava na tržištu. Nećemo se zanositi da ćemo prelomiti to u prvoj godini, ali počinjemo uvoditi više reda.

Također, omogućavamo poljoprivrednicima, to smo između dvaju čitanja omogućili, zajedničku proizvodnju i zajedničku prodaju. Dva ili više OPG-ova mogu zajednički proizvoditi. Ne stavljamo barijeru da se samo unutar jednog OPG-a može ostvariti proizvodnja, i na taj način želimo okrupniti proizvodnju i brendirati proizvode. Navedeno je bilo sporno, u donošenju zakona, od strane nekih saborskih zastpnika, no isto smo stručno objasnili, kao i to što znači naziv OPG-a, što znači označavanje na otvorenom, ali to su stvari koje smo demantirali na način da se ne radi o označavanju na otvorenom OPG-a po ARKOD parcelama, nego da se radi o prodaji na otvorenom u okviru sajmova i manifestacija, na koji način sami OPG-ovi što bolje mogu izići na tržište.

Između dvaju čitanja zakona brisana je odredba da ista osoba ne može biti nositelj OPG-a i vlasnik tvrtke koja se bavi poljoprivredom ili većeg udjela u tvrtki. Braneći Zakon, istaknuli ste da je odredba brisana na traženje adresata. Zašto je odredba brisana i tko su ti adresati?

To su sami poljoprivrednici tražili. Budući da je dosad bila praksa da su nositelji OPG-a imali udjele u trgovačkim društvima ili su bili u upravljačkim tijelima poljoprivrednih zadruga, zašto im to onda ne omogućiti? S druge strane, konzultirali smo se s nadležnim ministarstvima i oni su rekli da tu nema prijepora. Zato je ta odredba na taj način definirana. S druge strane, ostavili smo odredbu da u isto vrijeme jedna fizička osoba ne može biti nositelj OPG-a i vlasnik obrta. Također, u tom dijelu bilo je nekih prijepora, ali to je naš stav za koji smo dobili uporište u mišljenjima drugih ministarstava.

Nastranu oporba, poljoprivrednici su mi u razgovorima kazali da je zakon trebao postaviti okvir za poboljšanje pregovaračke pozicije OPG-ova.

U međuvremenu smo donijeli Zakon o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi, koji se primjenjuje od 1. travnja, i svi ugovori moraju se uskladiti s odredbama ovog zakona. Što se tiče nepoštenih praksi, one će biti sankcionirane. Mi smo jedna od 23 zemlje Europske unije koje su to definirale. Uskoro će Europska unija definirati pravni okvir za nepoštene trgovačke prakse na razini svih zemalja članica.

Na taj način uspostavlja se bolji položaj primarnih poljoprivrednih proizvođača na tržištu prema trgovcima, bolji položaj dobavljača, ali isto tako, podsjećamo, ono što još visi u zraku, ono što trebamo učiniti u Ministarstvu poljoprivrede, ne samo kao Ministarstvo, nego i u svim službama i partnerima kao što je Hrvatska poljoprivredna komora, to je udruživanje, okrupnjavanje ponude primarnih poljoprivrednih proizvođača na jednom mjestu, brendiranje i marketinški pristup u plasiranju poljoprivrednih proizvoda.

U ovom trenutku imamo tek šest poljoprivrednih proizvođačkih organizacija koje se financiraju preko EU potpora putem Mjere 9, a tri proizvođačke organizacije koje se financiraju putem nacionalne omotnice, što ne možemo ocijeniti da je dostatno. Taj bi se broj do 2020. godine trebao povećati barem na 30, u raznim sektorima proizvodnje I trženja poljoprivrednih proizvoda, kako bi poljoprivrednici okrupnili ponudu i udružili se, ne samo zbog plasmana na tržište, nego i ostvarivanja boljih nabavnih uvjeta što se tiče repromaterijala i drugih potrepština.

Ovom prilikom za ilustraciju navodim iskustvo ratarske organizacije iz Sisačko-moslavačke županije, čije su vodstvo i sami članovi ostvarili određene pogodnosti pri nabavi goriva i repromaterijala, te prodaji svojih žitarica, a postoji tek godinu i pol te je ostvarila EU sredstva za svoj rad tek prije tri mjeseca. Tu se već vide pozitivni učinci po pitanju udruživanja poljoprivrednika. To je segment koji se nadovezuje na dio osnovnih zakona o kojima sam govorio. To su mjere udruživanja koje moramo i dalje poticati.

Što je s onim OPG-ovima, pitanje je potaknuo Odbor za poljoprivredu, koji nakon roka prilagodbe i dalje neće zadovoljavati minimalne tehničke uvjete i neće imati uređeno vlasništvo nad zemljištem?

Već smo rekli kako odredbe koje definiraju minimalne tehničke uvjete u ovom trenutku nisu prijepor što se tiče potencijalnih kontrola obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naime, odredbe Zakona o OPG-u ne preispituju pojedine uvjete u nekom većem standardu, nego samo ukoliko je za neku djelatnost posebnim propisom zadana neka norma, onda se ona mora ispoštovati.

Što se tiče vlasništva nad česticama, nije isključivo vlasništvo ono koje može biti način raspolaganja poljoprivrednih zemljištem, to mogu biti i drugi oblici. Tu vjerujemo kako će novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu uvesti više reda nego zakon koji je bio na snazi u posljednjih pet godina, jer smo imali dosta nepravilnosti u provedbi do sada. Novi zakon omogućava bolje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, ali ne samo vezano za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, nego i privatnom, a koje je zapušteno i neobrađeno.

Jesu li propisane kazne previsoke?

Nemojmo govoriti odmah i nužno o kaznama, govorimo prije svega o opomenama koje smo ugradili u zakon, a koje prethode kaznama. Inspektori će prije svega ukazati na nepravilnost, kako istu popraviti, te dodijeliti opomenu, a u ovom trenutku zaista ne bih govorio o kaznama jer nam nije namjera kažnjavati poljoprivrednike.

Što biste poručili hrvatskim poljoprivrednicima?

Činimo puno. Cilj nam je da to bude još i više. Možda to nije toliko uočljivo zbog toga što su poljoprivrednici dugo čekali na ove poteze Ministarstva pa su nestrpljivi. Zakon o poljoprivrednom zemljištu radio se godinu dana. Planirali smo ga još i prije donijeti. Zbog procedure koja uključuje opsežnu komunikaciju i raspravu sa svim dionicima, on je donesen nakon godinu dana, ali je ipak donesen u roku i prije nego su ovako važni zakoni doneseni u mandatima prijašnjih vlada.

Što se tiče Zakona o OPG-u, prvi put smo u povijesti naše mlade zemlje donijeli ovaj zakon, jer vodimo računa za naša mala obiteljska gospodarstva, te je isti donesen također u okviru prvih godinu i pol dana mandata ove Vlade, što je važno za provedbu i eventualna poboljšanja. Realizirali smo dosta natječaja po pitanju ruralnog razvoja, osmišljavamo nove nacionalne mjere po sektorima poljoprivredne proizvodnje. Večeras sam najavio stočarima upravo jednu takvu mjeru za razvoj i obnovu stočarske proizvodnje u sektoru govedarstva.

Subvencionirat ćemo nabavu steonih junica i prioritet će imati mali i mladi poljoprivrednici. Sve ovo govorim svjestan kako su poljoprivrednici nestrpljivi, na terenu sam godinama i znam kako su željni kvalitetnih mjera i poteza koji će im vratiti vjeru da je njihov rad i proizvod važan u našem društvu i sustavu općenito. Stoga Vlada I ministarstvo daju sve od sebe kako bi bili pravi partneri hrvatskim poljoprivrednicima, a kako bi i hrvatski potrošači na svom stolu ubuduće imali što više domaćih proizvoda i hrane.

Kada govorim o partnerstvu, ističem još jedan zakon koji nas uskoro očekuje. Novi zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji je u četvrtak odobren na Vladi i upućen u prvo čitanje, omogućit će da se pozicija poljoprivrednika dodatno osnaži kroz komoru koja će biti masovnija, a time i reprezentativnija. Procijenili smo da je obvezno članstvo nužno u ovom trenutku jer opstojnost Hrvatske poljoprivredne komore, ali i partnerstvo iste ovisi o financijskim mogućnostima te institucije, a kroz koji bi se trebao osmišljavati irealizirati i kvalitetniji sadržaj i program. Trenutno komora broji tek tisuću članova, što je 0,6% od ukupnog broja poljoprivrednika. Kao takva nije mogla, niti može biti vjerodostojna i reprezentativna. Pozivamo sve da se u okviru HPK-a izbore za što bolji položaj seljaka i poljoprivrednika, a mi ćemo ih slušati kao i do sad, čemu su potvrda ova dva zakona koja smo dosta izmijenili nabolje između čitanja, te u konačnici raditi za dobrobit hrvatske poljoprivrede.

Razgovarao: Ante Vekić |  Turopolje.info