Integracija izbjeglica je kvalitetna, ali potrebno je bolje učenje jezika

Integracija osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo uglavnom se provodi dobro, a može se poboljšati kontinuitet učenja hrvatskog jezika te suradnja lokalne i nacionalne razine vlasti, istaknuto je u srijedu na konferenciji o provedbi integracijskih mjera.

Predsjednik Centra za kulturu dijaloga (CKD) Aziz Hasanović, muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, rekao je kako se danas o integracijama i migrantima govori isključivo kroz prizmu sigurnosnih mjera, a Hrvatsku je istaknuo kao primjer kvalitetne integracije, kojom se jamči sigurnost u zemlji.

MUP ima najveću ulogu u provedbi integracijskih mjera

Također je istaknuo kako Hrvatska ima preventivne i odgojno-obrazovne mjere koje se sustavno provode te je jedina zemlja na svijetu iz koje nitko od izbjeglica nije otišao na bilo koje ratište.

Naveo je kako su sva djeca školske dobi u školama, a vrtićke u vrtićima, dok je svima koji žele raditi ili prekvalificirati svoje zanimanje to i omogućeno.

“Svi ljudi koji su došli i žive ovdje s nama, došli su iz potrebe i tu je potrebu naše društvo prepoznalo. Na nama je da im boravak učinimo ljepšim i kvalitetnijim, a to ćemo učiniti kroz kvalitetnu integraciju”, poručio je Hasanović.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Žarko Katić istaknuo je kako se 21. stoljeće pokazalo kao vrijeme velikih migracija koje su posljedica ratnih zbivanja i nemira, klimatskih promjena, ali i demografskog razvoja.

Lani je u EU-u podnijeto 648.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, od čega je u prvom stupnju odobreno 34 posto. Najviše izbjeglica dolazi iz Sirije i Afganistana, a i dalje je mnogo maloljetnika bez pratnje.

Katić je istaknuo kako MUP ima najveću ulogu u provedbi integracijskih mjera te istaknuo projekte “Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo” te “Uspostava mehanizma preseljenja” i “Usluge prevođenja tijekom pružanja pomoći pri integraciji”, koji pomažu osobama s međunarodnom zaštitom u ostvarivanju svojih prava kako bi se što prije uklopili u hrvatsko društvo.

Najavio je skoro osuvremenjivanje zakona i usklađivanje s EU-ovim direktivama za preciziranje i proširivanje određenih prava, kojima će se novi susjedi približiti hrvatskim građanima.

Izrazio je uvjerenje da bi uspostava kvalitetnijeg kontinuiteta učenja hrvatskog jezika i povezivanja sa zahtjevima tržišta rada doprinijeli da ljudi ostanu u Hrvatskoj te istaknuo kako potreba za integracijom postoji i zbog velikog broja stranaca koji ovdje žive i rade, a možda će u budućnosti dovesti i svoju obitelj.

Hrvatska do sada odobrila 1034 zahtjeva međunarodne zaštite

Zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Bahrija Sejfić istaknula je neke od integracijskih izazova, kao što su nedovoljna informiranost lokalnih zajednica o vlastitim obvezama i ulozi, nedovoljna suradnja lokalnih i regionalnih razina s nacionalnom te nedovoljna suradnja državljana trećih zemalja s donositeljima odluka u izradi politika integracije.

Uz to, navela je kako ne postoji sustavno prikupljanje statističkih podataka iz područja integracije te je potrebna stručna edukacija svih uključenih u proces integracije.

Neki od “novih susjeda” koji su se obratili na panelu kao najveći problem istaknuli su jezik, ali uglavnom su izrazili zadovoljstvo svojim životom u Hrvatskoj.

Na konferenciji je također rečeno da je u Hrvatskoj do sada odobreno 1034 zahtjeva međunarodne zaštite, od čega 896 azila i 138 supsidijarne zaštite.