Povezite se

Vijesti

Inicijativa za Filozofski uručila Vladi peticiju za ostavku Borasa

Objavljeno

-

Predstavnici Inicijative za Filozofski u utorak su Vladi uručili peticiju s više od 8000 potpisa za neopozivu ostavku rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa nezadovoljni njegovom odlukom o suspenziji dekanice Filozofskog fakulteta Vesne Vlahović-Štetić.

Studenti i profesori okupili su se najprije ispred Filozofskog fakulteta noseći transparente s natpisima “Filozofski je naš”, “Nema primopredaje”, “Boras Damir 365” i drugim, a potom krenuli u prosvjednu šetnju od Filozofskog fakulteta do Trga Svetog Marka gdje su uručili potpise.

“Ovo je bila jedna kratka šetnja, ali ta šetnja je samo izraz naše borbe za sveučilište, ta borba neće završiti bez obzira tko bude obnašatelj dužnosti dekana prema ishodu današnje sjednice”, poručio je Neven Jovanović, odbijeni kandidat za dekana, te potom na porti Vlade uručio peticiju kojom se traži neopoziva ostavka rektora Borasa.

Podršku prosvjednicima došli su dati Katarina Peović, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić, svi iz platforme Možemo.

Prosvjednici su se kratko nakon predaje potpisa razišli.

Rektor Sveučilišta Damir Boras suspendirao je dekanicu Filozofskog fakulteta Vesnu Vlahović-Štetić zbog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Odluka o suspenziji temelji se na presudi Županijskog suda u Zagrebu kojom je Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje, odnosno mobing Ante Čovića kao zaposlenika Fakulteta, čime je ugrožavala dostojanstvo zaposlenika u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa.

U peticiji kojom se traži neopoziva ostavka rektora Borasa, uz ostalo se navodi da je uskrata suglasnosti za dekanski program kandidatu za dekana Filozofskog fakulteta, Nevenu Jovanoviću, bez ikakve mogućnosti rasprave, “kulminacija višegodišnjeg financijski i moralno dubioznog vođenja Sveučilišta koje pod vodstvom rektora Borasa ne samo da kontinuirano gubi na svom ugledu i međunarodnom rejtingu, već i na broju upisanih studenata”.

Petrinja

Petrinja: Svečano obilježen Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti

Published

on

Danas se u cijeloj Hrvatskoj slavi Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, a s posebnim osjećajima slavi se u Petrinji koja je u ovoj izuzetnoj akciji Hrvatske vojske oslobođena od srpskog okupatora.

U crkvi sv. Lovre svetu misu za Domovinu predvodio je petrinjski župnik Josip Samaržija koji je u propovijedi naglasio da je ovaj dan zlatnim slovima utkan u hrvatsku povijest i da će zauvijek odzvanjati u budućnosti.Misi za Domovinu prisustvovao je i Darinko Dumbovcić, gradonačelnik grada Petrinje sa suprugom Dubravkom, a prije mise pogledali su izložbu ratnih fotografija i eksponata “Oluja”.

Gradonačelnik je ovom prigodom istaknuo:”Ovo su sve posebni dani kada se s ponosom vraćamo u našu noviju povijest. Sretni smo jer se prisjećamo velike pobjede, ali i tužni jer se prisjećamo i poginulih hrvatskih branitelja, njihovih obitelji, svih onih koji su nestali i onih koji su ostali invalidi. I ova izložba pokazuje da su iza svega ljudi, hrabri ljudi koji su stvarali našu Domovinu. Zato im treba reći hvala i čuvati kulturu sjećanja na njihove zasluge. Zato hvala i svima onima koji slave ove dane i koji u srcu nose ljubav prema Domovini i našem gradu.”

Dumbović je i ovom prilikom izkazao svoje nezadovoljstvo odnosom države prema ovim krajevima te dodao kako kao čovjek koji vodi grad mora istaknuti da je nakon Oluje ljudima koji žive na ovom području ostala i oluja problema.”Uvijek ću naglašavati da se ovdje stvarala država, ali države ovdje nema koliko bi je trebalo biti. Mnoge stvari se zaobilaze oko Petrinje i kad pogledamo da je , nažalost, 50 posto poginulih hrvatskih branitelja u Oluji poginulo na području Petrinje, po svim mogućim pravilima i kriterijima danas se trebalo slaviti u Petrinji.” Apelirao je na Vladu i Predsjednika da iduće godine zasluženu počast odaju i Petrinji i njezinim palim borcima.

Nakon mise uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku, a počast pukovniku Predragu Matanoviću odana je i na mjestu pigibije.

Ucitavanje vijesti

Politika

Peović: Dva politička blizanca Milanović i Plenković nude budućnost horora socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije

Published

on

Saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka iz redova Radničke fronte drugarica Katarina Peović na svom Facebook profilu, kao što se moglo očekivati, ponovno je, željna pažnje i popularnosti dala svoje “stručno” mišljenje na današnju 25. obljetnicu Oluje.

Evo “političke dizertacije” Katice Peović:

“Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na “dobru volju” koja u miru valja doći nakon ratova koji su uvijek krvavi i u kojima se zbiva puno toga lošeg. Primjerenije bi bilo citirati Krležu i na 25 godina nakon krvavog nacionalističkog rata obespravljenima poručiti “Nema hrvatstva, koje je u stanju da pomiri hrvatskoga kmeta sa hrvatskim grofom.”

Naši Milanovići i Plenkovići

Ideja da su i “grofovi”, kao i svi velikodostojnici koji participiraju u vlasti i koji su došli s idejom pomirbe (s figom u džepu) jednaki hrvatskom radniku – opasnija je od bilo čega drugoga.

No naši Milanovići i Plenkovići, došli su u Knin upravo po to – izgraditi harmoniju i koheziju, govoriti o “dobroj volji”, pogotovu ako im ta “dobra volja” nije ni iz džepa ni u džep. Zato “lijevi predsjednik” i može u istom dahu dok citira Churchilla i zove na dostojanstveni mir relativizirati pljačkaški karakter tranzicije u kapitalizam, ne osvrnuti se na karakter tog “nacionalnog jedinstva” politike Tuđmanâ i Šušaka, kao i njihovih pandana u Srbiji koji su svi odreda guslali domoljubnu pjesmu dok su s obje ruke zahvaćali u zajedničke džepove, društvenog vlasništva – i bogatili tih 200 obitelji koje su prisvojile ono što je narod gradio 45 godina. Sada se vladajući silno trse da izgrade jedinstvo prije negoli dođe jesen u kojoj ćemo još jasnije vidjeti tko su oni koji su jednakiji od drugih.

Govoriti o Franji Tuđmanu kao o “prvom hrvatskom, i što je važnije ratnom predsjedniku”, a o njegovim suradnicima kao o “malo dobrih ljudi” – ima za cilj pacifikaciju radnog naroda koji je pokraden, poslan na bojišta, čija su radna mjesta ugašena, te koji su se vratili samo da bi saznali kako su im jedino preostali nacionalni ponos i osjećaji.

U isto vrijeme naši su novi grofovi donijeli Zakone o radu koji su obespravili većinu, Zakone o predstečajnim nagodbama koji su povlaštene zaštitili od stečaja i troškova otkaza tim radnicima koju su samo u emotivnom nacionalizmu jednaki s vladajućima.

Sladunjava pacifikacija i Milanovićeva pjesma o “našim dečkima” koji su živote ostavljali imala bi možda smisla kada ne bi baš Milanovići tim istim dečkima i curama (kako se prigodno samo preskaču žene u militantno-romantiziranoj milanovićevskoj bajki) oduzimali pravo da pristojno žive od svojega rada, kada ne bi upravo on i njegovi bili odgovorni za iseljavanje 14% radnosposobnog stanovništva, kada ne bi bili odgovorni za to da imamo najviše nesigurnih ugovora o radu u Evropi, kad ne bi bili odgovorni za privilegije koje su osigurali tajkunima, prijateljima s kojima se jede po restoranima, da nije jedna trećina stanovništva siromašna, blokirana, ponižena, dok neki “dečki” nazdravljaju u Taču.

“Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama”

Ako se već patetikom nastoji graditi društveni konsenzus, bolje bi bilo citirati Matoševu 1909. – “Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama.” Jer davno smo mi već prešli granicu koja nas sprečava, navodno, da govorimo o “ponoru moralne katastrofe”, a ta se granica čini dalekom samo gospodi u protokolu. Jer samo gospoda poput Milanovića mogu zaključiti kako je “ovih 25 godina bilo sjajno putovanje, veliko putovanje”.

Većini je to bilo putovanje – ali prema dolje u moralnu katastrofu bijede i siromaštva, ostavljanja generacija bez mogućnosti da osnuju obitelj u svojoj zemlji, da žive pristojno od mirovine koju su zaslužili. Putovanje je samo asocijacija na iseljavanje – na mlade koje šaljemo u Irsku, dok umirovljenicima nudimo drugu vrstu putovanja – “mogućnost” i “slobodu” da rade i u mirovini u nekom Sparu ili Konzumu na obali.

U toj se slikovnici liberalnih nazora i pomirbe, „dečki s fronta”, a indirektno svi obespravljeni u Hrvatskoj, pozivaju da zaborave glad, bijedu i siromaštvo, nejednakost i nepravdu koje vladaju u društvu koje klizi prema dolje, te da se zaboravi ideje socijalne pravde, solidarnosti i jednakosti – jer samo je taj još element tu remetilački i samo njega još treba „blokirati”, sve drugo se može slobodno i demokratski ostaviti na volju. Sloboda svjetonazora i horor socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije većine, to je slika budućnosti koju nude Milanović i Plenković, dva politička blizanca”, napisala je drugarica Peović na Facebooku.

OLUJA SOCIJALNE NEPRAVDE Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na „dobru volju”…

Objavljuje Katarina PeovićSrijeda, 5. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Mediji u Srbiji izdvajaju Plenkovićevu izjavu iz Knina o “svim nedužnim žrtvama”

Published

on

Srbijanski mediji u srijedu, nakon obilježavanja 25. obljetnice Oluje, prenose izjave hrvatskih dužnosnika iz Knina, gdje izdvajaju onu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Zagreb žali zbog svih nevinih žrtava. 

U izvješćima iz Knina se izdvajaju ocjene premijera Plenkovića kako Hrvatska žali zbog svih žrtava i zbog ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, te poruke potpredsjednika vlade Borisa Miloševića kako je vrijeme da se prihvati da su “Srbi u Hrvatskoj imali svoje žrtve i svoja stradanja”.

Radiotelevizija Srbije (RTS) izdvojila je ocjenu premijera Plenkovića da Hrvatska žali zbog svih civilnih žrtava.

“Kao zemlja koja je pobjedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojih ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane”, citira RTS poruke hrvatskog premijera.

Istaknuta je i ocjena Borisa Miloševića kako je društvo sazrelo za uzajamno poštovanje, “bez obzira na nacionalnost”.

“Važno je da društvo prihvati da su Srbi u Hrvatskoj imali svoje žrtve i svoja stradanja i da sjećanja na te žrtve moramo poštovati”, navedene su Miloševićeve ocjene.

Beogradski mediji također, različitim narativima, ukazuju i da su se ceremoniji u Kninu, uz ustaško znakovlje i pokliče, pokušali pridružiti pripadnici postrojbi nekadašnjeg HOS-a.

Ta su izvješća popraćena različitim naslovima: od “Ustaški dernek u Kninu” do “Incident na obilježavanju Oluje – HOS-ovci došli u Knin, u majicama sa ‘Za dom spremni’ i s pokličem ‘U boj, u boj'”.

Agencija Tanjug prenosi stajalište hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana koji je Miloševićev dolazak na obilježavanje obljetnice Oluje nazvao “prekretnicom” i “fantastičnom porukom Srbiji” da se okrene budućnosti.

U izvješću o obilježavanju obljetnice agencija Beta, među ostalim, izdvaja i poziv splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića na pomirenje i povratak izbjeglih i prognanih Srba i na izgradnju zajedničke budućnosti.

Vulin: akcija Oluja je zločin

Povodom hrvatskog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, srbijanski ministar obrane u tehničkoj vladi Aleksandar Vulin ponovno je inzistirao da je “akcija Oluja zločin”.

“I kojeg god Srbina da kupe ili dovuku na proslavu zatiranja Srba i postave ga da bude uz Antu Gotovinu i druge ustaše, neće moći promjeniti istinu o građanskom ratu koji su izazvali, o klanju i ubijanju srpske djece u izbjegličkim kolonama”, naveo je Vulin u pisanoj izjavi.

Istaknuo je kako “vlast koja diže spomenike teroristima i daje ulice ustašama ne može obuzdati radost što je Hrvatska očišćena od Srba”.

Predsjednik oporbene Narodne stranke, bivši šef diplomacije i nekadašnji predsjedajući Općom skupštinom UN Vuk Jeremić ocijenio je kako je “Hrvatska izabrala da identitet države izgradi na temelju akcije Oluja”, u kojoj su “nesumnjivo počinjeni ratni zločini nad Srbima”.

Prema njegovoj ocjeni, takva odluka Hrvatske predstavljat će opterećenje za buduće odnose i za imperativ regionalnog pomirenja.

„Od ogromne je važnosti da se okrenemo budućnosti i da se, ne zaboravljajući svoju povijest i ono što je iza nas, pokušamo okrenuti zajedničkom radu i dobrosusjedskim odnosima”, poručio je Jeremić u izjavi za N1.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak navečer, na središnjoj državnoj komemoraciji Srbima stradalima u akciji Oluja, da je Srbija za pomirenje, ali da neće trpiti poniženje.

“Nećemo slaviti tragediju srpskog naroda, ubijanje srpskih civila, ubijanje srpske djece, ne pristajemo na poniženje. Pomirenje – da, ali poniženje – ne”, rekao je Vučić na mostu u Sremskoj Rači, gdje je simbolično priređen program u znak sjećanja na stradale u Oluji prvih dana kolovoza 1995. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije