“Vodovodna infrastruktura najstarija je u velikim gradovima i jasno, tamo su i problemi i gubici najveći”, kaže Danko Bionić, voditelj Sektora razvitka Hrvatskih voda
Voda je strateški resurs kojeg u Hrvatskoj ne nedostaje i zemlaj smo s najviše zaliha pitke vode u Europskoj uniji. Pa ipak, cijena je previsoka, a usto gubimo i skoro 50 posto pitke vode. Razlog tomu su dotrajale cijevi, piše HRT.
Grad Labin nudi poziotivan primjer jer ondje su u zadnjih pet godina uspjeli smanjiti gubitak vode za 10 posto. “Radimo na sustavnoj zamjeni pojedinih dionica, tako da nam se ona uklapa u određene projekte sa sufinanciranjem Hrvatskih voda”, kazao je za HRT Dino Škopac, direktor Vodovoda Labin.
Manje “prolivene” vode – manji i računi
No, nije svugdje kao u Labinu. Zastarjela vodovodna mreža problem je diljem Hrvatske, a ponajviše u velikim gradovima.
“Vodovodna infrastruktura u Republici Hrvatskoj najstarija je u velikim gradovima i jasno, tamo su i problemi i gubici najveći”, kaže Danko Bionić, voditelj Sektora razvitka Hrvatskih voda.
S obzirom na to da građani plaćaju vodu prema potrošnji, manji gubici vode značili bi i manje račune. “Ako su veći gubici, tu su veći pogonski troškovi, veća pumpanja i onda su cijene vode nešto više zbog toga”, ističe Bionić.
Hrvatska ima oko 200 komunalnih tvrtki, a sustav bi bio učinkovitiji kada bi se te tvrtke ujedinile.
“Oko 48 posto ukupno zahvaćene vode su naši gubici, tako da bi se okrupnjavanjem i uz primjenu određenih tehnologija, gubici mogli svesti na manju mjeru”, kazao je za HRT Marijan Kavran iz Klastera za vodu.
Po vodnim resursima, Hravtska je na vrhu ljestvice EU, a stanje u vodovodnoj mreži, općenito gledajući, nije loše.
