Povezite se

Kolumne

Imaju li zastupnici manjina legitiman opći politički mandat ?

Objavljeno

-

Piše: Pero Kovačević

Imaju li zastupnici nacionalnih manjina opći politički mandat da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade, glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat?

Trebaju li zastupnici nacionalnih manjina činiti vladajuću većinu ,kako tvrdi Andrej Plenković? Na ova pitanje, analizu našeg izbornog rješenja o zastupljenosti manjina, odgovor na pitanje o zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u članicama Europske unije možete naći odgovore u ovoj analizi. Koliko nam je nakaradan izborni zakon, odnosno kako Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor izigrava i poništava volju birača pokazat ću vam vrlo zorno na primjeru izbora zastupnika nacionalnih manjina. Treba odmah reći punu istinu.

Zastupnici nacionalnih manjina su posebna priča i dodatno pokazuju kako se i izigrava i poništava volja birača i odstupa od utvrđenog ustavnog načela općeg i jednakog biračkog prava iz članka 72. Ustava RH. Ova analiza će vam dokazati da zastupnici nacionalnih manjina nemaju niti ostvaruju opći politički mandat da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade, glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat. Pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru imaju dvadeset i dvije nacionalne manjine. Neke samostalno, neke zajednički, odnosno prema zakonu predstavlja ih ukupno osam zastupnika. Taj je zakon po mnogočemu jedinstven u Europi kao i u svijetu, stoga i ne čudi da se već godinama lome koplja o tome je li loš i treba li ga mijenjati ili je pak samo napredan. Što kažu propisi o izboru zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor? U skladu s odredbama članka 19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru.

Pripadnici nacionalnih manjina, biraju najmanje pet a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina. Pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Znači, Ustavni zakon jamči pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost. Zastupljenost ne znači da predstavnici nacionalnih manjina imaju i ostvaruju opći politički mandat te da mogu odlučivati u pitanju sastavljanja vlade glasovanja o vladi i nekim drugim pitanjima koja traže da zastupnik ima opći politički mandat. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nije definirao pojam zastupljenosti te utvrdio znači li zastupljenost da zastupnik nacionalnih manjina ima opći politički mandat i ako da, kad i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine ostvaruje opći politički mandat, a kad ta zastupljenost znači savjetodavni karakter bez prava općeg političkog mandata.

Političkom trgovinom zastupnici nacionalnih manjina uspjeli su u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor ostvariti pravo na izbor osam zastupnika nacionalnih manjina i to – pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor; – pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor; – pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor; – pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor; – pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor i – pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.

Što nam pokazuje raščlamba zadnjih održanih parlamentarnih izbora u vezi izbora 8 zastupnika nacionalnih manjina?

Za izbor tri zastupnika srpske nacionalne manjine glasovalo je samo 19 534 ili 14,10% birača od ukupno upisanih 138 539 birača u birački popis. Nešto bolji odaziv birača je za izbor ostalih pet zastupnika nacionalnih manjina i to kako slijedi: • za izbor zastupnika mađarske nacionalne manjine glasovalo je 5 212 birača od ukupno upisanih 9 981 birača u birački popis; • za izbor zastupnika talijanske nacionalne manjine glasovalo je 2 338 birača od ukupno upisanih 11 440 birača u birački popis; • za izbor zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine glasovalo je 1 590 birača od ukupno upisanih 6 763 birača u birački popis; • za izbor zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine glasovalo je 3 832 birača od ukupno upisanih 14 757 birača u birački popis i • za izbor zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine glasovalo je 5 396 birača od ukupno upisanih 29 777 birača u birački popis. Broj osvojenih glasova izabranih zastupnika nacionalnih manjina dodatno pokazuje da nemaju osvojen legitimni mandat zastupnika s općim političkim mandatom. Naime, najmanje pet izabranih zastupnika nacionalnih manjina ne mogu imati legitimitet koji je u potpunosti legalan legitimitetu zastupnika izabranih na temelju općeg biračkog, pa je stoga politički, etički, pravno i zdravo razumski u kojoj mjeri oni mogu biti čimbenik, a poglavito presudan čimbenik u proceduri određivanja mandatara za sastavljanje vlade te glasovanju o izboru vlade.

Emina Lekaj Prljaskaj dobila je 1 345 glasova, Furio Radin dobio je 1 676 glasova, Vladimir Bilek 1 329 glasova, Veljko Kajtazi 2 010 glasova, Robert Jankovics 2 731 glas. Isto tako je upitan legitimitet dvojice izabranih zastupnika srpske nacionalne i to Mile Horvata koji je dobio 12 175 glasova i Borisa Miloševića koji je dobio 11 479 glasova. Nema dvojbe da oni u toj i takvoj proceduri ne bi trebali sudjelovati i izigravati i poništavati volju većinskog hrvatskog naroda jer tako diskriminiraju volju većine. Milorad Pupovac je jedini od izabranih zastupnika nacionalnih manjina s osvojenih 16 166 glasova za kojeg bi se moglo reći da je izborom stekao uvjetan legitimitet zastupnika s općim političkim mandatom. Zašto uvjetan, zato što je za tri predstavnika srpske nacionalne manjine ukupno glasovalo 19 534 birača, a svaki birač ima pravo glasovati za tri predstavnika.

Kako je pitanje zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina riješeno u članicama Europske unije?

Model sličan Hrvatskoj ima Slovenija, čiji se zastupnici talijanske i mađarske nacionalne manjine biraju također relativnom većinom u posebnim jedinicama. Slovenija je, dakle, uz Hrvatsku jedina zemlja Europske unije gdje postoje manjinski zastupnici. Međutim, to se odnosi samo na Talijane i Mađare, koji se smatraju autohtonim nacionalnim manjinama. Građani doseljeni iz drugih republika bivše države koji čine 20 posto stanovništva nisu priznati kao manjine jer se smatraju ekonomskim emigrantima. Prema podacima Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju većina država članica EU nema predstavnika nacionalnih manjina u svojim parlamentima i to: Belgija, Italija, Austrija, Finska, Grčka, Češka, Estonija, Francuska, Irska, Nizozemska, Španjolska, Litva, Luksemburg, Portugal, Švedska, Velika Britanija. Isto tako i Švicarska i Turska nemaju predstavnika nacionalnih manjina u svom parlamentu. Zanimljivo je da Italija u svom Ustavu (članak 67.) naglašava da ‘svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju‘. Stoga ne postoje mjesta rezervirana za predstavnike nacionalnih (lingvističkih, u Italiji) manjina ni u jednom domu talijanskog parlamenta. Evo kakva su zakonodavna rješenja u nekim državama u vezi izbora predstavnika nacionalnih manjina i ostvarivanja prava na opći politički mandat, prema podacima Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju.

CIPAR – VOULI TON ANTIPROSÓPON Tri mjesta uz ukupan broj zastupničkih mjesta (56) ili pet posto od ukupnih mjesta u Zastupničkom domu Republike Cipar pripada predstavnicima armenske, maronitske i latinske religijske skupine. Te se religijske skupine oslanjaju na grčku zajednicu i imaju pravnu obvezu izbora zastupnika u Zastupnički dom. U skladu s Izbornim zakonom Republike Cipar svi građani Cipra (uključujući pripadnike religijskih skupina) obvezni su glasovati. Ista procedura ili metoda glasovanja primjenjuje se i na predstavnike religijskih skupina. Sudjelovanje zastupnika, koji su veza između svoje skupine i države, savjetodavne je prirode. Uživaju iste privilegije kao i ostali zastupnici, sudjeluju u radu parlamentarnog Odbora za obrazovanje i prisustvuju plenarnim sjednicama. Iako mogu iznijeti svoja mišljenja vezana za određenu religijsku skupinu, nemaju pravo glasovati. Predstavnici religijskih skupina s pravom glasovanja su oni koje je izabrala čitava grčko-ciparska zajednica kojoj te skupine pripadaju.

MAĐARSKA – ORSZÁGGYÜLÉS Od 2014. godine nacionalne manjine mogu osvojiti mjesto s lista nacionalnih manjina tijekom općih izbora. Kandidati nacionalnih manjina koji ne prijeđu zadani izborni prag još uvijek mogu djelovati kao nacionalni zagovornici bez prava glasa u parlamentu (drugim riječima, glasnogovornici) s pravom sudjelovanja u raspravi. U skladu s temeljnim mađarskim zakonom – Proglašavamo da nacionalne manjine koje žive zajedno s nama čine dio mađarske političke zajednice i konstitutivni su dio države“ – i Zakon XXXVI iz 2012. o Nacionalnoj skupštini 13 mjesta zagarantirano je za nacionalne manjine u mađarskom parlamentu uz 199 drugih zastupničkih mjesta. U sadašnjem sazivu parlamenta ukupno ima 198 zastupnika, a zastupljenost nacionalnih manjina je 6,2 posto. Zaključno, 198 zastupnika i 13 nacionalnih zagovornika (koji nisu zastupnici) zajedno rade, a postotak varira ovisno o tome pribrojimo li broj zagovornika zastupnicima ili ne.

RUMUNJSKA – CAMERA DEPUTATILOR U skladu s rumunjskim ustavom status manjina ovako je reguliran: ‘Organizacije građana koji pripadaju nacionalnim manjinama, a ne prikupe dovoljno glasova za zastupanje u parlamentu, imaju pravo na jednog zastupnika svaka prema odredbama izbornog zakona. Građani nacionalnih manjina imaju pravo biti zastupljeni od jedne organizacije’. Dakle, rumunjski ustav i izborni zakon omogućavaju legalno formiranim organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama, u slučaju kada ne uspiju osvojiti ni jedno zastupničko mjesto na izborima za donji dom ili senat, ‘pravo’ na jedan zastupnički mandat ako su diljem zemlje osvojili broj glasova koji čini bar pet posto prosječnog broja glasova važećih diljem zemlje za izbor jednog zastupnika. Mandati dodijeljeni, u skladu s izbornim zakonom, organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama dodaju se zastupničkim mandatima koji su proistekli iz predstavničke norme. Rumunjski parlament je dvodoman i sastoji se od Zastupničkog doma i Senata. Predstavnici nacionalnih manjina zastupljeni su u oba doma.

NJEMAČKA – BUNDESRAT Prema zastupničkom konceptu Bundesrata ne postoji izborni postupak biranja zastupnika nacionalnih manjina u parlament. Sve se svodi na to tko je pobijedio na izborima za državni parlament u jednoj od Laender (federalne države), pa stoga može oformiti zemaljsku vladu. U skladu s Člankom 51 njemačkog temeljnog zakona, Bundesrat se sastoji od predstavnika zemaljskih vlada koje ih imenuju i opozivaju. To znači da je preduvjet članstva u Bundesratu mjesto i pravo glasa u jednom od zemaljskih parlamenata. U Bundesratu ima 69 mjesta. U sadašnjem sazivu postoji jedan zastupnik Bundesrata koji zastupa državu Schleswig-Holstein koji je predstavnik nacionalne manjine, odnosno danske manjine u sjevernom Schleswig-Holstein (predstavnik svoje stranke Sudschleswigscher Wahlerverband SSW). Nisu definirana nikakva ograničenja mandata predstavnika nacionalnih manjina.

NJEMAČKA – BUNDESTAG Njemačkim Ustavom (Grundgesetz, GG) nije definirana specifična norma o zaštiti nacionalnih i etničkih manjina. Za vrijeme trajanja 12. saziva njemačkog Bundestaga Zajedničko povjerenstvo za Ustav preporučilo je da se zaštita etničkih manjina uvrsti u Ustav u novom članku 20b koji bi glasio: ‘Država poštuje identitet etničkih, kulturnih i jezičnih manjina’. Međutim, zakonodavac ovu preporuku nije prihvatio. S druge strane, opći savezni zakoni sadrže brojne pravne propise koji služe zaštiti skupina obuhvaćenih Okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina od 1. veljače 1995. Priznate manjine u Njemačkoj su Danci s njemačkim državljanstvom, Lužički Srbi, Frizi s njemačkim državljanstvom te Sinti i Romi. Valja istaknuti da Savezni izborni zakon (BWG) sadrži posebne propise za stranke nacionalnih manjina. Oni se odnose samo na stranke koje zastupaju interese nacionalnih manjina. ‘Povlasticu manjine’ mogu koristiti samo izvorne stranke manjina, ali ne i one koje za cilj imaju zastupanje više postojećih manjina.

Zaključak

Ova analiza i raščlamba i zakonodavna rješenja država koje imaju predstavnike nacionalnih manjina pokazuje da je nužno izmijeniti naše izborno zakonodavstvo u vezi izbora zastupnika u Hrvatski sabor i razraditi kad i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine stječe legitiman opći politički mandat, a kad su savjetodavno zastupljeni u Hrvatskom saboru bez prava glasa.

Kolumne

Ministar obrane, načelnik Glavnog stožera, zapovjednik HRZ-a, i šef vojno sigurosne agencije su odgovorni

Published

on

Piše: Pero Kovačević

Skandal u zadarskoj vojnoj bazi Zemunik, gdje su trojica pilota, prije dva mjeseca vojnom letjelicom prevozila neimenovanog švercera oružja, koji je čak bio prerušen u pilota ukazuje na niz propusta i otvara niz pitanja. Ovaj veliki skandal iz vojne baze na Zemuniku nije samo pitanje za šefa Vojno sigurnosne agencije, već je i pitanje zapovjednika HRZ-a , načelnika Glavnog stožere i ministra obrane.

Kako je moguće da se švercer oružja ušeta u vojnu bazu gdje se, među ostalim nalaze i američki instruktori? Što radi Vojno sigurnosna agencija? Zašto načelnik Glavnog stožera, zapovjednik HRZ-a i njima podređeni zapovjednici ne ostvaruju efektivni nadzor i kontrolu u sustavu vođenja i zapovijedanja što je bitna sastavnica vođenja i zapovijedanja . Zašto zapovjedni lanac ne funkcionira. Zašto nema učinkovitog nadzora i kontrole u vojnim objektima. Sve su to pitanja na koja istraga treba odgovoriti u cilju uspostave učinkovitog sustava nadzora i kontrole ulaska u vojne objekte, u cilju uspostave efektivnog nadzora i kontrole u sustavu vođenja i zapovijedanja.

Nesporna je činjenica da su ministar obrane, načelnik Glavnog stožera, zapovjednik HRZ-a i šef Vojnosigurnosne agencije odgovorni za skandal u zadarskoj vojnoj bazi Zemunik. Odgovorni su po zapovjednoj odgovornosti i zbog neostvarivanja efektivnog i nadzora i kontrolu u sustavu vođenja i zapovijedanja. U uređenim zemljama ministar obrane, načelnik Glavnog stožera, zapovjednik HRZ-a i šef Vojno sigurnosne agencije već bi podnijeli ostavke odnosno njihove ostavke bi zatražili predsjednik Vlade i predsjednica Republike kao vrhovna zapovjednica.

Ucitavanje vijesti

Kolumne

Pero Kovačević: (Ne)Vjerodostojne ankete

Published

on

Piše: Pero Kovačević

Anketne agencije očito i to od samog početka „ne vole“ Hrvatske suvereniste. Podsjetimo se.

Agencije su dugo vremena izbjegavale u svojim istraživanjima uopće staviti Hrvatske suvereniste u svoja mjesečna istraživanja kako će glasovati hrvatski građani na izborima za Europski parlament. Nakon toga su ipak uvrstili Hrvatske suvereniste u svoja „istraživanja „ koja su u biti bila oblikovanje javnog mišljenja javnosti na štetu Hrvatskih suverenista. Naravno sa porukom „ne glasaj te“ za Hrvatske suvereniste – neće prijeći izborni prag.

Tako je RTL za mjesec svibanj 2019. objavila CRO Demoskop, agencije Promocija plus. Podsjetimo se, u anketi za svibanj predvidjeli su da će HDZ-a lista na izborima za Europski parlament osvojiti 26% glasova birača, dok će lista Hrvatskih suverenista osvojiti samo 3,1% glasova birača. Naravno da su se totalno osramotili. Lista HDZ-a je na izborima za Europski parlament dobila samo 22,7 % glasova birača, lista Hrvatskih suverenista je dobila 8,52% glasova birača. Toliko o vjerodostojnosti njihovih anketa iz svibnja, uoči izbora za Europski parlament.

Jednako tako je HRT za mjesec svibanj objavila HRejting, iste agencije Promocija Plus koja je predvidjela da će Hrvatski suverenisti osvojiti samo 4,4%, te tvrdili da je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%. Naravno da su se totalno osramotili. Mislio sam da će konačno izvući konkretnu poruku iz prave ankete, ankete sa održanim izborima za Europski parlament na kojima je glasovalo 1,103 milijuna birača ili 29,86%. Prevario sam se, oni se nastavljaju i dalje sramotiti.

Umjesto isprike, anketne agencije nastavljaju po starom i dalje „ne vole“ Hrvatske suvereniste, ali zato pokazuju neizmjernu ljubav prema HDZ-u i SDP-u. Odmah su to pokazali u svojoj anketi HRejting za mjesec lipanj 2019. te predvidjeli „siloviti rast rejtinga“ HDZ-a i SDP-a. HDZ-a je za nepuni mjesec dana , nakon izbora za EU parlament „skočila“ sa 22,72%(koliko je dobila na izborima za EU parlament) na 27,4%, a SDP-a sa 18,71% (koliko je dobila na izborima za EU parlament). Što je posljedica tog „silovitog rasta rejtinga“ HDZ-a i SDP-a teško je i nemoguće dokučiti. Možda preko 300 000 iseljenih mladih ljudi,nefunkcioniranje institucija pravne države , nefunkcioniranje pravosuđa i tako dalje. Naravno da odmah bode u oči i činjenica da Hrvatskih suverenista više nema u anketama.

Jučer je objavljen novi HRejting. Istraživanje je provela agencija Promocija plus i obuhvaća 1400 ispitanika, prema načelu – cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. HDZ je prema toj anketi za ovaj mjesec na 27,5%, a SDP na 25,4% biračke potpore, Miroslav Kolakušić je na 7,6%,a Most na 5,8%. Hrvatski suverenisti su se ponovno (od svibnja )pojavili u anketi sa 3,5%, sa opaskom da su najbliže magičnoj granici od 5% te da su ovaj mjesec registirani kao stranka. Znakovito je da su svi drugi u porastu u odnosu na rezultate ostvarene na izborima za Europski parlament osim Hrvatskih suverenista. HDZ-a je sa 22,72% skočila na 27,5%, SDP-a je sa 18,71% skočila na 25,4%, Kolakušić je sa 7.8 ostao na 7,6%, Most je sa 4,67% skočio na 5,8%, dok su Hrvatski suverenisti sa 8,52% „pali“ na 3,5%.

Koliko su vjerodostojne odnosno pouzdane ove ankete odnosno podaci može te se uvjeriti u simulaciji rezultata ankete HRejting za mjesec studeni pretočene u konkretne brojke na bazi da su danas parlamentarni izbori na koje je izašlo glasovati 2 milijuna glasača, u komparaciji sa rezultatima izbora za EU parlament na kojim je glasovalo 1,1 milijun glasača. Na izborima za EU parlament u svibnju ove godine glasovalo je 1,1 milijuna birača ili 29,6% upisanih u popis birača. Za HDZ-u glasovalo je 244 076 birača ili 22,72%, za SDP-u je glasovalo 200 976 birača ili 18,71%. Simulacija da će parlamentarne izbore izaći oko 50% odnosno 2 milijuna birača sa podacima iz zadnje ankete donosi nam slijedeće rezultate: – za HDZ-u bi glasovalo 550 000 birača( 27,5% prema anketi); – za SDP-u bi glasovalo 508.000 birača (25,4% prema anketi). Koliko su rezultati ankete nerealni ili nevjerodostojni pokazuju vam i ovi podaci iz simulacije. Povećan je broj birača koji će glasovati za 900 tisuća u odnosu na one koji su glasovali na izborima za EU parlament. Na izborima za EU parlament HDZ-a i SDP-a dobile su zajedno 444 076 glasova(HDZ 244 076,a SDP 200 976) od 1,1 milijun birača koliko je glasovalo. Prema simulaciji rezultata ankete na izborima za Hrvatski sabor HDZ i SDP dobili bi zajedno 1.058 000 glasova(HDZ 550 000,a SDP 508 000. Simulacija ukazuje da bi od novih 900 000 birača koji bi izašli na izbore za Hrvatski sabor njih čak 606 000 dalo svoj glas opciji HDZ i SDP što je ravno utopiji.

Javna je tajna da Hrvatski suverenisti smetaju HDZ-u i SDP-u te mnogim interesnim skupinama i lobijima te „njihovim“ neovisnim medijima“ te su u opravdanom „strahu“ od Hrvatskih suverenista od probuđenog naroda kojima je dosta i kojima je jasno da su im HDZ-a I SDP-a odnosno njihova vodstva ukrala 20 godina života.. Zašto su im se pridružile i anketne agencije, to neka one kažu ili presudite sami.

Ucitavanje vijesti

Kolumne

Danas neću plakati…

Published

on

Dražen Prša

Prije dva dana plakao sam, gledajući nepravdu, politiku koja radi zlo mojem narodu, i svemu onom što smo stvarali, mi branitelji, za ove “novo rođene” domoljube, koji nam sad kroje sudbinu. Danas neću plakati, rekao sam sebi. Neću praviti društvo suzama, neka same teku, slijevaju se u tišini. Sjedit ću uz svijeću i gledati njen plam koji svijetli onima koji su otišli putem pravde, istine i slobode.

Danas sam tužan i gledam negdje u daljinu, pokušavajući pobjeći sjećanjima, jer danas je još jedna godina obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara. Još jedna godina prisjećanja na ubijene, zarobljene i nasilno odvedene…. Još jedno paljenje svijeća, polaganje cvijeća na grobove poginulih i ubijenih koji su branili i obranili svoju zemlju. Na sve one kojih više nema, a bili su tu.

A, oni zvani političari obilježavaju jednom godišnje. Jednom u 365 dana sjete se grada heroja Vukovara. Jednom godišnje najvjerojatnije i pomisle, ili osjete neku tugu zbog ljudi koji više nisu s nama, ili su tu zaboravljeni od svih. Nisam čak ni siguran u to emotivno stanje pojedinaca, jer debela većina ratišta nije ni vidjela, već se skrivala u svojim sigurnim rupama. Na njihovu sramotu naravno, na sramotu svakog čovjeka koji barem na ovaj Dan sjećanja ne osjeti neku sjetu, stanje koje se ne da ni opisati. Na spomen i uspomenu na neka užasna vremena. A moje stanje je trajno stanje, neki kolorit osjećajnih naboja koji se miješaju iz minute u minutu. Što reći, što pomisliti na vrijeme od 25. kolovoza do 18. studenoga 1991. godine, kada je počela borba za Vukovar, pa do sloma obrane tog grada heroja. Kako se otrgnuti tuzi prisjećajući se 1.624 poginulih, 2.500 ranjenih, 5.000 odvedenih u srpske koncentracijske logore te oko 22 tisuće Hrvata i ostalih ne srba protjeranih…

Živimo danas u nekim čudnim vremenima, u vremenima zabranjenih emocija, emocionalnoj dezorijentiranosti, jer u svakom trenutku od nas se očekuje da budemo racionalna bića, da zatomimo naše osjećaje, jer njihov intenzitet nije poželjan. On izlazi izvan onog okvira dirigiranog ponašanja. Ja ne mogu, neću i ne želim potiskivati ovu svoju urođenu dispoziciju, osjećaje koji me preplavljuju. Prolazio sam i prolazim njihov širok spektar, od gađenja, straha, apatije, srama, i to onog užasnog srama što sam svjedočio i svjedočim današnjoj Hrvatskoj. Prolazim i novi. Pokušavaju me i naučiti kako izgleda praznina i nemoć u pokušajima očuvanja meni svetog. Zato još jednu godinu podvlačim crtu, prvenstveno onu emotivnu crtu, jer ona je bila najizraženija i konstanta, uvijek tu, i nerijetko isprovocirana od strane naše politike koja je u kroničnom nesporazumu sa stvarnošću, bez imalo etičnosti, savjesti otrgnute od nečega što joj pripada, a to je preispitivanje sebe, svojih procjena u odnosu na stvarnost. Moje i njihove emocije su dijametralno suprotne, ne želim ih ni uspoređivati, ne želim biti uz bok s egocentricima koji se naših heroja prisjećaju jednom godišnje. I pitam se gdje na taj dan pronalaze izgubljeno, nikad postojano domoljublje. U Božjoj pomoći? Sumnjam.

Ponosan na svoje suborce, na one koji su otišli, one koju su pored mene, na sve one koji znaju o čemu govorim. Ponosan i ove godine i cijelo vrijeme na sve one koji su oduvijek znali što znači domoljublje, jer bez domoljublja i domoljuba Hrvatska nikada ne bi obranjena bila. U mojoj tuzi i današnjoj tišini, danu koji plače, pokušat ću biti ponosan što sam tek jedan od onih koji su živjeli i branili svoj dom u vremenu koje će vječno ostati zapisano u duši svakog domoljuba, u duši svakog čovjeka. Danas neću plakati. Samo suzama ću pustiti da teku u sjećanjima.

studeni 18, 2012

Ucitavanje vijesti

Najčitanije