Povezite se

Izdvojeno

Igrokaz Andreja Plenkovića i Gabrijele Žalac

Objavljeno

-

Piše: Pero Kovačević

Predlažem da ovu kolumnu pročitaju Andrej Plenković i Gabrijela Žalac.

Što su demokratska pravila, zašto se daje ostavka. Rade nas glupanima i prodaju amaterske igrokaze, naravno sa suzama. U zapadnoj demokraciji normalno je i uobičajeno podnošenje ostavki nakon što se sazna da je netko umiješan u skandal koji mu narušava vjerodostojnost ili da je na čelu resora u kojem se događaju skandalozne situacije. Ako na Googleu ukucate ”ministar”, ”dužnosnik” i ”ostavka”, pojavit će se vijesti iz Njemačke, Japana, Rusije, Nizozemske, pa čak i Egipta. Kad je riječ o Hrvatskoj, tu su pretežito vijesti kako i zašto – ne daju ostavke. Evo, nekih od primjera zbog čega sve dužnosnici u uređenim državama daju ostavke:

-Britanski ministar unutarnjih poslova Blanket ostavku je podnio jer je zatražio požurnicu za rješavanje radne dozvole dadilji svoje prijateljice. -Švedska ministrica Maria Borelisu je ostavku podnijela jer je dadilju zaposlila na crno. -Druga švedska ministrica je službenom karticom kupila čarape jer nije imala gotovine, novac za čarape odmah je vratila, ali je podnijela ostavku koja je prihvaćena. – Aida Hadžalić, bivša ministrica za visoko i srednje obrazovanje Kraljevine Švedske podnijela je ostavku nakon što ju je policija zaustavila za volanom i našla joj 0,2 promila alkohola u krvi. -Britanska zastupnica u parlamentu je podnijela ostavku zbog nepravilnosti u obračunu putnih troškova. Ostavku je dala i zbog činjenice da joj je muž službenom karticom platio najam dva filma u videoteci. -Francuska ministrica vanjskih poslova podnijela je ostavku nakon što se s ljetovanja umjesto komercijalnim letom vratila avionom tuniskog predsjednika. Bivši japanskog premijera Yukio Hatoyame je prije nešto više od šest godina podnio ostavku jer su neki od njegovih ministara dospjeli pod istragu zbog navodne korupcije, a nije, kako je priznao, ispunio ni obećanje da će izmjestiti američku vojnu bazu s Okinawe. ‘U dubini srca znam da nisam pogriješio ni ikome naudio. Ali kako bih bio siguran da rad mojih kolega ministara neće ometati konstantan publicitet, svojom voljom odlučio sam odrediti dan povlačenja’, kazao je 2. travnja 2008. Bertie Ahern, bivši premijer Republike Irske koji je na čelu zemlje bio 11 godina. Otišao je jer nije htio da njegovi osobni problemi utječu na zemlju, a zbog optužbi na račun njegovih osobnih financija tj. korupcije iz početka 90-ih.

Europa je puna primjera dobrovoljnog odlaska: Poljski ministar pravosuđa dao je ostavku nakon niza samoubojstava zatvorenika. Finski ministar vanjskih poslova, iako nerado, zbog erotskih SMS-ova koje je poslao striptizeti. Član mađarskog ministarstva socijalne skrbi zbog neslaganja s načinom tretiranja beskućnika. Nizozemska vlada zbog genocida u Srebrenici. I to deset godina nakon tog tragičnog događaja. Osjećaj odgovornosti do danas je u Hrvatskoj pokazala tek šačica političara – bivši ministar turizma Niko Bulić zbog natječaja za turistički slogan Hrvatske na kojem je pobijedila njegova supruga. Bivši ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin zbog lova s generalom Markačem, u vrijeme kada je general trebao biti u kućnom pritvoru. Zbog smrti pacijenata na dijalizi nakon afere Baxter otišla je ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina. Rukavina nije bila osobno odgovorna za neželjene smrti, ali je otišla zbog objektivne odgovornosti za propuste u njezinu resoru. Ostale ostavke, poput Sanaderove ili Polančecove odnosno Bandićeve, zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i bijega od policije su bile iznuđenje ostavke. Mediji su bivšu ministricu Mireli Holy učinili heroinom zbog njezine „iznuđene ostavke“,unatoč činjenici da je njezino lobiranje za „stranačke drugove“ normalan razlog za podnošenje ostavke u bilo kojoj uređenoj zemlji sa jasnim demokratskim standardima.

Posebna priča je slučaj Čačićeve ostavke i nebulozna obrazloženja Zorana Milanovića zašto je Čačić ostao na dužnosti nakon izrečene prvostupanjske presude. Jednako tako je i u slučaju ostavke Martine Dalić. Prema tome,bez problema i dvojbe se može zaključiti-ostavka dužnosnika u Hrvatskoj je nepoznat pojam.

Prema tome, bez problema i dvojbe se može zaključiti-ostavka dužnosnika u Hrvatskoj je nepoznat pojam. Naši političari politiku shvaćaju kao borbu za očuvanje fotelja pod svaku cijenu, a ne rad za dobrobit zajednice. Naravno da to ima i šire implikacije. Ako ljudi iz državnog vrha ne daju ostavke, to se prenosi i na druge razine. Zbog toga na ta mjesta dolaze nesposobni i na kraju najvišu cijenu plaćaju građani.

Stoga će ovaj scenarij u Hrvatskoj još dugo, dugo vremena biti znanstvena fantastika ili nezamisliv: kupili ste novine ili još bolje otvorili ste neki portal i dobro da ste upravo sjeli na stolac jer bi vas naslov „ Predsjednik Vlade podnio ostavku“, „gradonačelnik Bandić podnio ostavku „ili „Gradonačelnik i zastupnici Gradske skupštine Zagreb podnijeli ostavku zbog neispunjenih obećanja“ sasvim sigurno bi vas oborio s nogu.

No kako ne živite u državi odgovornih političara, Japanu, Švedskoj ili nekoj drugoj uređenoj državi, naslov o odgovornom činu uistinu odgovornih političara najvjerojatnije ipak nećete tako skoro pročitati na portalu ili u nekim našim novinama.

Pero Kovačević

Izdvojeno

Na popisu nestalih 1871 osoba, 526 iz Vukovarsko-srijemske županije

Published

on

Foto: J. Vrdoljak

Na popisu nestalih trenutno se nalazi 1871 osoba iz Domovinskog rata od kojih je 526 iz Vukovarsko–srijemske županije, rečeno je u četvrtak u Vukovaru na tribini o nestalim osobama, gdje je nedostatak informacija i dalje označen kao najveći problem u potrazi na nestalima.

 Na tribini “Pravo obitelji na istinu – pravo nestalih na identitet“ navedeno je kako se na području Vukovarsko-srijemske županije trenutno provode probna iskapanja na tri lokacije.

 Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić kazao je kako je u posljednja tri mjeseca na području te županije ekshumirano 11 posmrtnih ostataka i pronađena jedna masovna grobnica.

 Istaknuo je kako je u mandatu ove Vlade pronađeno 109, a identificirana su 173 posmrtna ostatka na razini cijele Hrvatske, dok je u prošloj godini ukupno ekshumiran i identificiran 71 posmrtni ostatak.

 Vukovarski gradonačelnik Ivana Penava naglasio je kako rješavanje pitanja nestalih osoba nije problem jedne stranke niti jednog svjetonazora, već se radi o pitanju koje je trebalo staviti kao prioritet bez obzira na vladu ili opciju koja je na vlasti.

Penava: Pridobiti Srbiju na dostavljanje točnih podataka o nestalima

 “To smo nažalost na deklarativnoj razini propustili napraviti, a onda morate iz toga polučiti sve ostale korake koji su napravljeni. Naravno da u ovom trenutku imamo normalne diplomatske odnose sa Srbijom, no pitanje je jesmo li to trebali raditi na takav način dok nismo osigurali neke preduvjete, a moje je mišljenje da nismo”, poručio je Penava.

 Ako je pitanje nestalih postavljeno kao prioritet, istaknuo je, onda se prema toj problematici tako treba i odnositi te pokušati pridobiti Srbiju za puno bolju suradnju, “dostavljanje točnih podataka za koje znamo da ih Srbija sigurno ima”.

 Predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke” Manda Patko ocijenila je kako se u posljednje tri godine dosta radi na pronalaženju grobnih mjesta nestalih iz Domovinskog rata, ali i ustvrdila kako se ključ tog problema nalazi u Beogradu.

 Predsjednica Udruge zatočenih i nestalih “Hrvatska majka” iz Vinkovaca Spomenka Kušić upozorila je kako u toj udruzi već godinama nije bilo braniteljskih pokopa, ali je bilo dosta pokopa roditelja nestalih branitelja koji nisu dočekali istinu o svojim najmilijima.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Ispovijest blizanaca iz karantene

Published

on

Dodao

Blizanci koji su prvi u Hrvatskoj oboljeli od koronavirusa odlučili su ekskluzivno za Jutarnji list podijeliti svoju priču kako bi umirili javnost i otklonili dezinformacije koje se pojavljuju posljednjih dana.

Braća se nalaze u karanteni u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, a s novinarima Jutarnjeg su telefonski razgovarali u srijedu u 19.40 sati. Na razgovor su pristali uz uvjet da ne objavljuju njihov identitet kako bi poručili da se dobro osjećaju te da panika o kojoj čitaju iz svoje bolesničke sobe zaista nije potrebna, navodi dnevnik u broju od četvrtka.

Do prije nekoliko sati svaki od njih bio je u svojoj sobi, no sada su zajedno i vrijeme krate čitanjem vijesti, koje se tiču uglavnom koronavirusa.

“Prvo da razriješimo misterij tko je bio u Milanu. Točna informacija je da smo na putu od srijede 19., do petka 21. veljače, u Milanu bili moja djevojka i ja. Dakle, nije bio moj brat niti itko od prijatelja. Na put smo išli autobusom i isto smo se tako vratili”, kaže blizanac koji je prvi u Hrvatskoj obolio od koronavirusa.

“Nije mi na kraj pameti bilo da bih se mogao zaraziti. Čak i kad sam se vratio, i kada se počelo govoriti o širenju koronavirusa u Italiji, nisam mislio da bih mogao biti zaražen. Budimo realni, tko bi za sebe pomislio da je baš on taj prvi u zemlji koji će dobiti virus koji je globalna tema skoro dva mjeseca”, kaže.

Za karantenu u koju je smješten nakon što je zbog temperature i poziva liječniku prošao proceduru u Zaraznoj bolnici kaže da je ozbiljna.

Soba u kojoj boravi zaključana je i gotovo nitko ne ulazi. Sam mjeri temperaturu, razinu kisika u krvi i otkucaje, a osim toga, videonadzorom je pokriven 24 sata. S liječnicima razgovara preko interfona ili mobitelom. Što se samog zdravstvenog stanja tiče, osim temperature koja nije prelazila 38 stupnjeva Celzijevih, nema druge simptome i dobro se osjeća.

Potom je istu proceduru prošao i drugi brat koji je uz temperaturu osjetio bolovae u mišićima i zglobovima. I njegovi nalazi bili su pozitivni na koronavirus, tako da su u srijedu u poslijepodnevnim satima odlučili braću staviti zajedno u sobu.

“Osoblje koje je u zaštitnim odijelima otključa sobu, ostavi hranu i udalji se. Oni uzimaju hranu, opet ih zaključaju. Pribor je od plastike tako da ga ne moraju vraćati nego se odbacuje u posebne kante za smeće.

Tretmanom u bolnici su prezadovoljni. Kažu kako vide da su poduzete sve mjere zaštite te kako svi tamo rade s maksimalnom ljubavi i pažnjom, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Počasno-zaštitna bojna proslavila 26. obljetnicu osnutka i djelovanja

Published

on

Dodjelom crvenih beretki te odlikovanja i promaknuća pripadnicima Počasno-zaštitne bojne u utorak je, uz sudjelovanje predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, obilježena 26. obljetnica osnutka te bojne i Dan vojne kapelanije „Sveti Valentin“.

Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OS, zadužena za izvršavanje počasno-ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika. Postrojba broji 300-tinjak pripadnika, nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora, svoj dan obilježava 25. veljače i u javnosti je poznata po svojoj Počasnoj satniji odnosno ceremoniji velike smjene straže na Trgu sv. Marka.

Riječ je o elitnoj postrojbi što je na svečanosti u Vojarni „1. Hrvatski gardijski zbor“ na Tuškancu istaknuo i predsjednik Milanović koji je pripadnicima Bojne na svečanosti u vojarni 1. hrvatskog gardijskog zbora na Tuškancu poručio da su u postrojbu izabrani po vrlo jasnim i mjerljivim kriterijima po kojima su, kako je rekao, bolji od ostalih.

“Ostali su dobri, a vi ste po svim kriterijima, koji su jasni, transparentni i svima poznati, bolji. I ostanite elita”, rekao je.

Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton

Pritom je duhovito podsjetio na svoje u javnosti poznato skakanje s vojnog vozila “Patria” u petrinjskoj vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” 2013. kada je bio premijer, a kojom prilikom je pri doskoku pao.

“Elita se u vašem slučaju ne stječe rođenjem, porijeklom, nego samo radom i učenjem i to je ono što sam rekao u nastupnom govoru da ću zagovarati, poticati i promicati – profesionalnost, patriotizam. Patriotizam nije kad skočiš s ‘Patrije’ na beton. Patriotizam je nešto drugo. Prema tome, to s poruke koje ja vama u ovome trenutku imam za uputiti i ništa puno više”, rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo jer pripadnici Bojne nose kacige i puške koje su hrvatski proizvod.

“Volio bih da proizvodimo i avione… Brodove ćemo proizvoditi, za to ću se zalagati, da budemo vidljivi koliko možemo, moramo i hoćemo. Tu ćemo voditi svoju politiku, i politiku NATO i saveznika, ali i svoju politiku”, poručio je.

Zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su 1991. branili Hrvatsku, podsjetivši na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla – koji je britanskim pilotima koji su branili Britaniju prilikom napada njemačkih zrakoplovnih snaga 1940. godine, u zahvali rekao da nikada u povijesti čovječanstva tako velik broj ljudi nije bio toliko dužan tako malom broju ljudi.

“Ne znam kada je u novijoj povijesti toliki broj ljudi dugovao toliko mnogo jednom jako malom broju ljudi hrvatskih branitelja 1991 godine, koji nisu bili na otoku, koji nisu bili iz bogate države, nego iz relativno siromašne, razoružane i opljačkane države. Tu govorimo o nekoliko tisuća ljudi koji su držali Hrvatsku u to vrijeme. Vječna im slava i hvala, naročito onima koji su poginuli, koji su ranjeni. Njihovim obiteljima vječna zahvala”, rekao je hrvatski predsjednik.

Pripadnicima Bojne njihov su dan čestitali i izaslanik premijera i ministra obrane Tomislav Ivić, načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov, a nazočne je u ime Bojne pozdravio njezin zapovjednik brigadir Elvis Burčul.

Redom hrvatskog pletera na svečanosti je odlikovan pukovnik u mirovini Zoran Hemetek, a pripadnici Bojne, kao i njihovi gosti – austrijska Garda, izveli su prigodnu vojnu-akrobatsku vježbu, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio zbor Osnovne škole Jabukovac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije