Povezite se

Vijesti

I ovo je moguće: Čvarci skuplji od pršuta, kulena i paškog sira

Objavljeno

-

Netko voli čvarke više nego kulen i pršut, ja ne, no cijena od 200 do 230 kuna definitivno je prenapuhana, kaže uzgajivač svinja iz Punitovaca Goran Jančo, ujedno i predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske, prenosi N1.

Cijena čvaraka kod nekih mesara i trgovaca u manje od godinu dana porasla gotovo 100%. Primjerice, zaštićeni beljski kulen ovih je dana u nekim trgovačkim lancima na akciji po cijeni od 170 kuna za kilogram, a dalmatinski pršut ili paški sir prodaju se i za manje. 

Goran Jančo opravdava visoku cijena čvaraka počevši od afričke svinjske kuge. Kinezi su zbog ASK-a u proteklom razdoblju ubili 30-40% svog matičnog stada, a kako su veliki konzumenti svinjetine, koje ni prije kuge nisu imali dovoljno, sada generiraju još veću potražnju koja se na cijene svinjetine odrazila i globalno. S druge strane, afrička kuga pojavila se i u nekim zemljama Europe, dok je na zapadu i dalje hiperprodukcija svinjetine. U normalnim okolnostima carsko meso iz viškova EU danas bi se u našim trgovačkim lancima prodavalo za 16-17 kuna. No kako zapadna Europa diktira cijene, a Kina potražnju, cijene skaču u nebo, kaže Jančo za Večernji list.

“Cijena živih svinja tako je u odnosu na lani 30 do 40% viša i ne stagnira. Čvrsto masno tkivo, špek s leđa svinja od kojega se u pravilu rade čvarci, već sada je negdje i 90% skuplje nego lani jer upravo te masnije pozicije traži Kina, carsko meso, špek, uha, nogice, a druga stvar je proizvodnja. Od 35 kg čvrstog masnog tkiva, koliko stane u onaj klasični kotao za topljenje, dobijete samo 5,5 do 6 kg čvaraka, ako ih stisnete umjereno, a čak 24 litre masti, za kojom i nije velika potražnja pa tako ni cijena. Proizvođačka cijena čvaraka zajedno s utrošenom energijom, radnom snagom na kraju ispadne oko 90 kuna, i to bez troškova prodaje, zakupa javnih površina i objekata koji su u godinu dana rasli i 40%, distribucije”, nabraja Jančo ističući kako zarade proizvođaču nema ispod veleprodajne cijene od 110 kuna

Kad je pak u pitanju crna slavonska svinja ili fajferica, troškovi su i veći zna li se da je od njezine masnoće više kala. Dobije se samo 4,5 do 5 kg čvaraka i 27-28 litara masti, zbog čega su takvi čvarci i 20-30% skuplji.

Igor Miljak, predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije u sastavu Pivac grupe, koja je u nas s proizvodnjom od 200 tona godišnje najveći proizvođač, kaže kako je njihovim čvarcima cijena u maloprodaji trenutačno od 180 kuna naviše. Nije još u svim trgovinama jer su u fazi revidiranja ugovora s nekim trgovcima. No cijene, tvrdi on, opravdano rastu. 

“Realna cijena čvaraka u veleprodaji danas je 100 kuna, što znači da u maloprodaji mora biti najmanje 180”, ističe Miljak.

SAD je zbog afričke svinjske kuge već zabranio izvoz svoje svinjetine, dok EU, koji nije toliko jak da svojim proizvođačima zabrani izvoz, svinjetinu uglavnom šalje put Kine. Sve će to definitivno utjecati na rast cijene i u idućoj godini, i na više od 220, 230 kuna, kazao je Miljak. 

Kad bi Hrvatska imala dovoljno svoje svinjetine, možda bi se donekle i ublažio potres cijena. No u svinjetini smo samodostatni samo 60%, što znači da nam u odnosu na potrošnju od oko tri milijuna svinja godišnje, zajedno s preradom, nedostaje oko milijun, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. U prvih osam mjeseci ove godine RH je samo slanine uvezla u količinama od 5751 tonu.

U prvih osam lanjskih mjeseci cijena joj je bila oko 0,67 eura/kg, a danas i više od 2 eura, što znači da se čvrsto masno tkivo lani u nas prodavalo za 8 kuna, a ove godine za 16-18 kuna, dok je cijena masti porasla sa 7 na 14-15 kn. Na nekim tržištima masnoća i nema jer je 46% europskog izvoza, odnosno 55% globalne potražnje usmjereno u Kinu.

Nacionalno/N1.

Nastavi pregledavati

Vijesti

Zagrebačkim bolnicama donirano 35.000 zaštitnih maski

Published

on

Ukupno 35.000 troslojnih medicinskih zaštitnih maski donirala je u četvrtak dječjim i općim bolnicama te kliničkim bolničkim centrima na zagrebačkom području njemačka tvrtka Bauerfeind, vodeći distributer medicinske opreme u regiji.

Tom donacijom, kako su priopćili iz Bauerfeinda, željeli su pokazati brigu i zahvalnost prema zdravstvenim djelatnicima koji se od prvoga dana uspješno bore protiv epidemije uzrokovane koronavirusom.

Donaciju su dobile KB Merkur, OB Zabok, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Dječja bolnica Srebrnjak, Dječja bolnica Gornja Bistra, KBC Sestre milosrdnice te KBC Zagreb.

Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić istaknuo je da se zaštitna oprema izrazito brzo troši, a donirane maske koristit će i posjetitelji, kao i medicinsko osoblje koje, naveo je, svakodnevno prođe kroz više stotina maski, što se penje i do desetine tisuća mjesečno.

Ucitavanje vijesti

Politika

HSU i HSS traže veći cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Published

on

Sivano Hrelja/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Klub zastupnika HSS-a i HSU-a predstavio je u četvrtak svoj prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim traže nove, više cenzuse za dopunsko osiguranje, koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana.

“Ovim se prijedlogom rješava problem dostupnosti zdravstvene zaštite za 220.000 najsiromašnijih građana i omogućuje im da bez straha od nepodnošljivog troška mogu potražiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je na konferenciji za novinare HSU-ov Silvano Hrelja.

Zajedno s HSS-ovim Željkom Lenartom istaknuo je da njihov prijedlog traži nove cenzuse za dopunsko osiguranje koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana, podsjetivši kako je cenzus za dopunsko postavljen davne 2004. godine da socijalno ugroženi građani ne bi izgubili ustavno i ljudsko pravo na dostupnost zdravstvene zaštite.

“Cenzus za samca postavljen je na 1939 kuna, a za člana kućanstva na 1516 kuna. U 16 godina značajno su porasli troškovi života, ali cenzus se nije mijenjao, iako se obećavalo. Da bismo zaštitili tu ugroženu i zapostavljenu skupinu građana i da bismo vratili malo matematičke pravednosti u sustav, tražimo povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje te redovito godišnje usklađivanje tih cenzusa”, poručio je Hrelja.

Njihov prijedlog predviđa cenzuse od 2500 kuna za samca i 2000 za člana kućanstva. Ti iznosi, pojasnili su, nisu proizvoljni ni slučajni – cenzusi se povećavaju za polovicu visine usklađivanja mirovina i rasta plaća od 2004. godine.

Prijedlog ima ugrađen kvalitetan mehanizam usklađivanja cenzusa paralelno s usklađivanjem mirovina, čime se sprječava ispadanje iz cenzusa nakon svakog minimalnog usklađivanja, pojasnio je Hrelja.

Podsjetio je da su i u svibnju 2019. godine podnijeli takav prijedlog i za njega skupili više od 50.000 potpisa potpore, ali je preskočen kako bi se izglasao Vladin prijedlog s minimalnim povećanjem od 47 kuna za člana obitelji i 61 kunu za samce.

Upozorio je kako je od 2012. pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo više od 260.000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda.

Mnogima se 70 kuna mjesečno čini malo, no socijalno ugroženima to je previše, pa je ovaj zakon dio naše strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kaže Hrelja.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

VLADA Plenković: Postupati po zakonu je dobro, normalno i očekivano

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih, poručivši kako je važno poslati jasnu poruku javnosti da je postupati po zakonu – dobro, normalno i očekivano, a ne slati zbunjujuće poruke poput predsjednika države.

“Imamo slučaj koji okupira javnost zadnjih tjedan dana i važno je da javnosti pošaljemo jasne poruke, a ne da kao neki drugi, konkretno predsjednik Republike, šaljemo zbunjujuće poruke prema javnosti”, poručio je Plenković na sjednici Vlade.

To govori, istaknuo je, jer ispada da je problem ako Vlada, pravosudna tijela i policija postupaju po zakonu.

“Ispada da se jedan dio medijskih i političkih krugova čudi da Vlada i pravosudna tijela postupaju po zakonu. To znači da još neki u Hrvatskoj nisu dobro razumjeli koja je naša politika u borbi protiv korupcije, a politika je da nema nedodirljivih”, naglasio je premijer.

Bit je da nema imena i prezimena, nema stranačke iskaznice, nema dužnosti koju netko obnaša koja bi ga eventualno zaštitila od tijela koja su dužna po zakonu provoditi radnje ako imaju indicije da netko radi protiv zakona.

Dodao je da su brojni pravni stručnjaci u svojim istupima pojasnili javnosti o čemu se radi, kako postupaju tijela i tko u pojedinoj fazi može znati što ta tijela rade. Ocijenio da “očito ima nekih kojima takav zakonit način postupanja djeluje kao da nije normalan” te da je to problem kako se postupalo u vrijeme neke druge Vlade.

Postupati po zakonu je dobro, normalno i očekivano, poručio je Plenković.

Zapitao se kome bi bilo više u interesu nego njemu da u slučaju Varga ne puknu mjere, da prije imenovanja predsjednika uprave Janafa zna da postoji aktivnost koja ugrožava njegov integritet, da u slučaju Rimac mjere ne puknu pred izbore te da pri sastavljanju lista za Sabor unaprijed zna da će jednom od zastupnika sud odrediti pritvor.

“Tijela koja rade svoj posao na temelju zakona, posao rade upravo onako kako im je zakon propisao da rade. Ne dolaze na ispovijed u Vladu po odobrenje što da, a što ne. To je uljuđena zemlja i demokracija”, ocijenio je, dodavši da tijela imaju odriješene ruke da rade svoj posao.

Plenković je istaknuo da je bit da se fenomen korupcije pokuša iskorijeniti i da nije dobro kada postupanje po zakonu ispada čudno te pozvao da se poštuje neovisnost pravosudnih institucija.

“Budimo oprezni kako ih komentiramo. Da budem do kraja otvoren – da smo sve ovo što smo čuli zadnjih dana, čuli od mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a, bila bi revolucija, 100 posto. To isto tako treba analizirati”, rekao je.

Tijela će i dalje raditi po zakonu i temeljem ovlasti koje su im date, a svi skupa moraju shvatiti da smo u demokraciji, vremenu trodiobe vlasti i da nema tog političkog autoriteta koji će određivati koji će se procesi voditi, a zato i jesmo članica EU, zaključio je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije