I Hrvati rekorderi u bijegu iz zatvora!?

Istražni zatvor Remetinec Izvor: Nacionalno/D.Prša

Izvješće Vijeća Europe izdvojilo je tri velika problema hrvatskog zatvorskog sustava.

Naime, prema analizi podataka o zatvorskim sustavima u 47 država članica tri područja koja su posebno problematična u Hrvatskoj su bijeg iz zatvora, manjak osoblja i pravosudne policije te postotak zatvorenika koji su pritvoreni bez pravomoćne presude, prenosi Večernji list.

Hrvatska je u izvješću istaknuta kao država u kojoj natprosječno bježe zatvorenici. Tijekom 2017. pobjeglo je 9 osoba, što znači da na brojku od 10.000 zatvorenika bježe njih 23, dok je središnja vrijednost u 47 država Vijeća Europe stopa od 8,6 bjegunaca na 10.000 zatvorenika.

Hrvatska se tako, po bijegu iz zatvora, našla u društvu Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Švicarske i Njemačke. Velikim dijelom ta se stopa može povezati s malim brojem pravosudnih policajaca i osoblja u zatvorima. U Hrvatskoj na jednog zatvorenika dolaze 1,2 čuvara, dok je prosjek ostalih država 3,9. 

Tako je došlo i do jednog od filmskih pokušaja bijega iz zatvora koji se dogodio u Glini 2017. godine. Razbili su metalne krevete u ćeliji i njihovim dijelovima izbili rešetke s prozora. Trojica zatvorenika koji su dijelili ćeliju u Kaznionici u Glini nakon toga su od plahti napravila užad. Plan su skovali pretpostavljajući da bi im mogao uspjeti budući da su primijetili da u unutarnjem krugu kaznionice nema ophodnji pravosudne policije. No plahte po kojima su se trebali spustiti kroz prozor ipak je primijetio jedan od pravosudnih policajaca i potencijalne bjegunce dočekao na tlu.

No Hrvatska bilježi trend smanjivanja zatvorske populacije. Tako se ona od 2008. do 2018. smanjila za gotovo 30 posto. Rasterećivanje zatvora, koji su u to vrijeme i bili prekapacitirani, velikim dijelom rezultat je uvođenja rada za opće dobro. Njime se mijenja kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, pri čemu jedan dan zatvora iznosi dva sata rada za opće dobro (maksimalno 730 sati) ili koristi kao zamjena za novčanu kaznu do 360 dnevnih iznosa, pri čemu se jedan dnevni iznos zamjenjuje s dva sata rada, piše Večernji list.