Povezite se

Vijesti

HZZO: Liječnička pomoć na godišnjem odmoru dostupna u svakoj ugovornoj ordinaciji

Objavljeno

-

Hrvatski građani koji će tijekom ljeta boraviti na godišnjem odmoru izvan svoga mjesta prebivališta mogu zatražiti liječničku pomoć, uz predočenje zdravstvene iskaznice, u bilo kojoj ordinaciji primarne zdravstvene zaštite koja ima ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Osiguranici HZZO-a mogu zatražiti pomoć u ugovornim ordinacijama primarne zaštite u mjestu privremenog boravka u slučaju akutnih stanja poput traume, akutne upalne i zarazne bolesti ili akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje. 

Pacijenti imaju pravo na isti opseg zdravstvene zaštite kao i kod svog izabranog doktora, što znači da mogu dobiti lijekove propisane na e-recept i primarnu laboratorijsku dijagnostiku propisanu na e-uputnicu, za što su u HZZO-u utvrdili određeni broj laboratorijskih postupaka.

Kako bi osigurala bolju dostupnost zdravstvene zaštite na obali i otocima, lokalna uprava i samouprava u dogovoru s turističkim zajednicama ugovorila je turističke ambulante u kojima se zdravstvene usluge plaćaju jer nemaju ugovor s HZZO-om. 

Domaći i strani turisti u te se ambulante mogu javiti radi konzultacija s liječnikom, za neke manje smetnje, ubode, opekotine od sunca, prehlade i manje ozljede ili da ih se uputi na specijalističku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvene usluge tamo se plaćaju prema cjeniku Hrvatske liječničke komore, a ne mogu se dobiti uputnice ili recepti za lijekove.

Turističke ambulante i dodatni liječnički timovi 

Ovoga ljeta u Istri, kao i lani, djeluju četiri turističke ambulante sa sedam timova, i to u Puli, Labinu, Rovinju i Poreču, doznaje se od ravnatelja Istarskih domova zdravlja Ante Ivančića. Za rad istarskih turističkih ambulanti Ministarstvo turizma i Istarska županija osigurali su 160.000 kuna. 

Dubrovačko-neretvanska županija tijekom turističke sezone od 1. srpnja do 31. kolovoza financira dodatne liječničke timove u Dubrovniku, na Šipanu i Lopudu, Korčuli, Lumbardi, Veloj Luci, Orebiću, Trpnju, Slivnu i Pločama. Ove godine za rad dodatnih timova osigurano je 720.000 kuna, pri čemu najveći dio sredstava daje županija.  

U Splitsko-dalmatinskoj županiji nema turističkih ambulanti, no tijekom turističke sezone od 15. lipnja do 15. rujna povećava se broj timova hitne medicinske pomoći, doznaje se od privremene pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb županije Diane Luetić. Županija je iz proračuna za tu svrhu izdvojila 850.000 kuna.

U HZZO-u napominju da su za hitnu medicinu na državnim cestama tijekom turističke sezone od lipnja do rujna osigurali dodatna sredstva županijskim zavodima za hitnu medicinu. Dodatni 21 tim hitne medicine dežura na dionicama autocesta i državnih cesta, za što je HZZO osigurao 7,9 milijuna kuna.

Vijesti

Medved: Ne zabrinjava nas stanje u Srbiji

Published

on

Miljavac, Medved nakon sastanka s Plenkovićem

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u utorak je da ga ne zabrinjava Vučićeva najava dodatnog naoružavanja Srbije te da su se na sastanku s premijerom i predstavnicima Hrvatskoga generalskog zbora osvrnuli na aktualna pitanja u Hrvatskoj, kao i na sigurnosno pitanje.

 “Nas to ne zabrinjava. Ozbiljni i odgovorni dužnosnici uvijek analiziraju stanje, ozbiljno ga sagledavaju i imamo odgovor na sva pitanja”, odgovorio je Medved novinarima nakon radnog sastanka održanog u Banskim dvorima, na kojemu su nazočili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. 
 Osim o temama koje se tiču programa i aktivnosti koje provodi Hrvatski generalski zbor (HGZ), razgovarali su o aktualnim temama, sigurnosnim pitanjima, migrantskoj krizi i mjerama koje Vlada provodi na tom području, pitanjima vezanima za Schengen, kao i o spektru aktivnosti koje su usmjerene na podizanje razine u svim sposobnostima. Na sastanku su se dotakli i borbenih zrakoplova, odnosno analize prošlih procesa i traženja rješenja.  
 “Htjeli smo vidjeti kako se gleda na sigurnosnu situaciju u okružju. Znate da se prema Hrvatskoj iz nekih zemalja s istoka vodi virtualni rat ili specijalni rat. Nevjerojatno je koliko dugo to traje i kakve se sve nepredvidive izjave, situacije događaju. Imaju svoju vezu. Malo stvari se događa slučajno”, ocijenio je predsjednik HGZ-a Pavao Miljavac, pojasnivši da dijelom govori o Srbiji, a dijelom i o BiH. 
 Istaknuo je da je premijer rekao da će nastaviti razgovarati na tu temu i da ga HGZ upozori ako još nešto primijete. Dodao je da su hrvatsko predsjedanje EU i uspjesi u Bruxellesu “mnogima trn u oku”. 
 “Dobro stojimo i naravno da to treba malo neutralizirati. I onda vam se pojavi neka skupina koja pretuče neke Srbe koje su gledali utakmicu. Nađeš njih, ali ne znaš poveznicu koja ih je gurnula u to, a očito je odnekud došlo. I onda se govori da je hrvatska ustaška država”, rekao je Miljavac. 
 Na pitanje otkuda mu informacija da je netko pogurnuo sukobe, Miljavac je uzvratio da ne mogu sve otkrivati i da imaju svoje izvore.
 Rekao je kako s premijerom nisu razgovarali oko ćirilice, ali da razumiju zašto predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ostaje u Vladi. Ipak, njihov je stav da bi Pupovac trebao pripaziti što govori jer izjave kojima se služio ne služe stabilizaciji stanja. 
 Što se tiče reakcije vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave u Gradskom vijeću, kada je na pod bacio gradski statut na ćirilici koji mu je dao vijećnik SDSS-a, rekao je da je reagirao emotivno. 

 “Nije lako biti u tom gradu. Tamo ima ljudi još koji hodaju gradom, a trebali su biti osuđeni”, rekao je te ocijenio da treba pričekati novu generaciju za uvođenje ćirilice u Vukovaru.
 Što se tiče odluke Ustavnog suda koji je naložio gradskim vlastima da primijeni statut prema kojemu pripadnici srpske nacionalne manjine imaju puno pravo na upotrebu ćirilice u javnim ustanovama, Miljavac je rekao da je Ustavni sud išao zakonom i dao mogućnost da to Gradsko vijeće donese kada je moguće. 
 “Nije Gradsko vijeće reklo ‘ne, mi to nećemo primijeniti’, nego će odlučiti kada je vrijeme za to”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

EU

Komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za Schengen

Published

on

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Ucitavanje vijesti

Petrinja

Gradu Petrinji dodijeljena nagrada “Gradovi za jednakost”

Published

on

U Maloj vijećnici Hrvatskog sabora održan je završni događaj i dodjela nagrada projekta Gradovi za jednakost. Nositelji projekta, Hrvatski pravni centar i Udruga gradova, predstavili su rezultate i aktivnosti projekta s ciljem poticanja gradova na unaprjeđenje svojih praksi u ostvarivanju jednakosti među građanima. Sedam gradova s najboljim ocjenama, među kojima je i Grad Petrinja, su ovog ljeta dobrovoljno sudjelovali u Indeksu”Gradovi za jednakost”.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje Darinko Dumbović/Izvor: Radio Banovina

Nagrada je dijeljena u dvije kategorije: mali i veliki gradovi. Gradu Petrinji dodijeljena je nagrada za treću najbolje ocijenjenu praksu u području jednakosti u kategoriji malih gradova. Nagradu je u ime Grada Petrinje preuzeo gradonačelnik Darinko Dumbović, koji se u svom obraćanju zahvalio na nagradi i istaknuo probleme grada Petrinje, koja je puno izgubila i uništena u ratu i u startu je bilo teže natjecati se sa ostalim gradovima dobitnicima nagrade, čime je još veća vrijednost ove nagrade za Grad Petrinju.

Indeks „Gradovi za jednakost“ razvijen je kako bi se istaknule i podijelile različite mjere koje gradovi poduzimaju u provođenju antidiskriminacijske politike, odnosno izjednačavanju mogućnosti među građanima. Indeks omogućuje vrednovanje i rangiranje gradova u Hrvatskoj na temelju njihove prakse u području razvoja lokalne demokracije, dobrog upravljanja i osiguranja dostupnosti javnih usluga za posebno osjetljive društvene skupine, prenosi Radio Banovina.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije