Povezite se

Vijesti

Human Rights Watch: Zlostavljanja na granici diskvalificiraju Hrvatsku za Schengen

Objavljeno

-

Zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak. 

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice.  

Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.  

“Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor”, kaže  Lydia Gall, viša znanstvenica u HRW-u za istočnu Europu i Balkan.

“Ignoriranjem hrvatskog zlostavljanja migranata na granici šalje se poruka da je poštivanje ljudskih prava kao uvjet za članstvo u Schengenu samo prazna priča”, navodi se.

Videosnimka Human Rights Watcha sadrži intervjue s ljudima napravljene u kolovozu neposredno pošto ih je hrvatska policija vratila u BiH. Snimljeni su i intervjui s drugim žrtvama i svjedocima vraćanja, među njima i gradonačelnikom Bihaća.

Snimka sadrži i vjerodostojne tajno snimljene kadrove pripadnika hrvatske policije koji prate skupine migranata preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu bez prethodne provedbe propisanog zakonskog postupka. 

Vraćanje potencijalnih tražitelja azila s granice po kratkom postupku bez razmatranja njihovih potreba zaštite, protivan je pravu na azil Europske unije, zatim Povelje o temeljnim pravima EU kao i Konvencije o izbjeglicama iz 1951, navodi HRW.

Organizacija objavi za medije naglašava da je dokumentirala kolektivna vraćanja po kratkom postupku iz Hrvatske u Srbiju odnosno Bosnu i Hercegovinu od 2016. godine. 

“U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz ‘špalir’ policajaca. Nasilje su primjenjivali prema ženama i djeci. Protivno zakonitim deportacijama, migranti nisu vraćani na mjesta ulaska, već u zabačenim graničnim područjima i ponekad su bili prisiljeni prelaziti ledene potoke”, kaže se u izjavi HRW-a. 

Predsjednica priznala ‘pushback’

Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe i druge nevladine udruge također su izrazile zabrinutost kakvu izražava i HRW. 

Iako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srpnju priznala da vlasti pomalo pribjegavaju sili (‘pushback’) pri vraćanju izbjeglica, hrvatske vlasti opetovano odbacuju takve optužbe, piše HRW

U nekim slučajevima hrvatske vlasti optužile su humanitarne udruge i žrtve da izmišljaju optužbe kako bi ocrnile hrvatsku policiju. 

Hrvatske vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da prekinu takvu praksu i da odgovorne osobe za to odgovaraju, piše HRW.

Organizacija nadalje navodi da je na sastanku u svibnju državna tajnica u MUP-u Terezija Gras rekla predstavniku HRW-a da će hrvatska policija istražiti svaku pritužbu migranata o nedopuštenom postupanju policije, ali pritom nije mogla reći koliko je takvih pritužbi primljeno.

Nije mogla objasniti ni to na koji način migrant vraćen iz Hrvatske u BiH može podnijeti pritužbu protiv postupanja vlasti u Hrvatskoj.

HRW traži monitoring

HRW podsjeća da kandidati za ulazak u šengenski prostor bez graničnih i identifikacijskih kontrola moraju ispuniti određene kriterije, među kojima je i poštivanje prava na traženje azila. 

“Članak 4. Zakonika o šengenskim granicama navodi da države članice moraju postupati u skladu sa zakonom EU-a i obvezama koje se odnose na međunarodnu zaštitu, napose po načelu da ne provode prisilna vraćanja u zemlju u kojoj bi bile izložene mučenju, okrutnom i nehumanom postupanju”, navodi se.

”Nasilno vraćanje kojim se ti ljudi sprječavaju da pokrenu postupak traženja azila kršenje je članka 4″, navodi HRW. 

Organizacija zaključuje da bi Vijeće EU, prije nego što se posluži izvješćem Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen, trebalo razmotriti poštuje li Hrvatska Zakonik o šengenskim granicama”, smatra HRW. 

HRW ujedno poziva Vijeće EU da Hrvatskoj uvede monitoring i protiv nje pokrene zakonsku akciju zbog kršenja zakona EU. 

“Otvoriti Hrvatskoj vrata za ulazak u Schengen u vrijeme kada se migrante i tražitelje azila brutalno vraća, bilo bi davanje zelenog svjetla za zlostavljanja u EU-u”, kaže Gall. 

“Europska komisija ne bi smjela prihvatiti hrvatska prazna obećanja već bi trebala osigurati da šengenski kriteriji budu istinski ispunjeni, a jasno je da se to danas ne događa”, zaključila je. 

Vijesti

Izbori: Od ponoći teku rokovi

Published

on

Od ponoći teku rokovi za parlamentarne izbore, pa i rok za kandidature koje Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja.

Na stranicama DIP-a, od ponoći su dostupni i obrasci za kandidature i za prikupljanje potpisa. Kako bi bile pravovaljane, za neovisnu, odnosno listu grupe birača, treba skupiti 500 potpisa, a za kandidate nacionalnih manjina 100. Stranke ne moraju prikupljati potpise za svoje liste.

Kako bi što brže i točnije ispunili obrasce, DIP je pozvao političke stranke, koalicije i neovisne liste da koriste program off-line kandidature koji bez naknade, također od ponoći mogu preuzeti sa stranice www. izbori. hr.

Liste i kandidature moraju DIP-u prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja. DIP potom ima rok od 48 sati da ih pregleda i utvrdi ispunjavaju li sve uvjete. Kad utvrdi pravovaljanost, objavit će zbirnu listu i tada kreće službena izborna promidžba.

“Moguće je da DIP to učini i prije isteka roka, što znači da će službena izborna promidžba početi 17. li 18. lipnja”, rekla je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin za Hrvatski radio.

U srijedu od 9 sati zaprimanje listi

DIP će prijedloge listi i kandidata zaprimati u srijedu od 9 do 15 sati, a raspored zaprimanja za ostale dane objavio je na svojim web stranicama.

Novost je da će ih od prvoga dana, umjesto u svoj zgradi u Visokoj ulici kako je to činio prijašnjih izbora, zaprimati u zgradi Hrvatskog sabora.

Razlog tomu su pravila kojih se treba držati zbog epidemije koronavirusa.

“Treba se pridržavati svih mjera – od dezinfekcije do socijalnog razmaka i broja ljudi koji mogu biti u isto vrijeme na istom mjestu, a sada je propisano 10”, naglasila je Lovrin.  

Iz DIP-a su ranije naglašavali da se predaja listi obvezno mora najaviti, a u prostoriji gdje će se predavati moći će biti samo osobe koje ih predaju.

I obrazac najave bit će od ponoći dostupan na mrežnoj stranici DIP-a. Popunjen, dostavlja se na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr

U saborskim prostorijama u kojima će se liste predavati bit će dozvoljeno postavljanje samo jedne kamere te prisustvo jednog snimatelja i dva tehničara, svi ostali mediji imat će mogućnost preuzimanja signala, poručuju iz DIP-a.

Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca

Stranke, koalicije i birači dužni su voditi računa da im na listama žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, nepoštivanje tog načela ‘povlači’ novčane kazne do 50 tisuća kuna po listi. Na svakoj listi, naime, treba biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.

Izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja.

U Sabor ćemo birati 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici.

Provodit će ih oko 75 tisuća ljudi u izbornim tijelima.

Na prošlim izborima, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača.

Ucitavanje vijesti

Sisačko-moslavačka županija

Blagdan sv. Kvirina, zaštitnika Siska, ove se godine obilježava skromnije

Published

on

Blagdan sv. Kvirina, 4. lipnja, zaštitnika grada Siska i Sisačke biskupije ove će se godine, zbog mjera zaštite koje su još uvijek na snazi, obilježiti skromnije nego ranijih godina. 

Središnji događaj bit će svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se većem broju zaslužnih građana i organizacija uručiti gradska priznanja.

Najviše priznanje, Nagrada za životno djelo, posthumno će se dodijeliti uglednom arhitekti Ivanu Bartoliću za doprinos u području arhitekture.

Godišnje nagrade Grada Siska primit će Darko Majić za rezultate ostvarene u gospodarstvu i Slavko Miškulin za uspješno poduzetništvo prilagođeno osobama s invaliditetom.

Pohvale će biti uručene Vesni Rogulja Mart za postignute uspjehe na području odgoja i obrazovanja, Branki Pažur za uspješno promicanje prava invalida rada, Udruzi slijepih Sisačko-moslavačke županije za poboljšanje kvalitete života slijepih osoba te VIS-u Dijamanti za područje glazbene kulture.

Dobitnici zahvalnica su Dejan Dejanović za doprinos razvoju sisačkog hokeja na ledu, Dorian Tepić za ostvarene rezultate u području tehničke kulture i Tihomir Ilijević za rezultate u razvoju streljačkog sporta. Svečana sjednica će se održati u četvrtak u atriju Staroga grada s početkom u 18.30 sati. 

Gradsko vijeće je, uz odluku o dobitnicima nagrada i priznanja, u utorak na radnoj sjednici također prihvatilo odluku kojom se mijenja naziv Osnovne škole Komarevo u Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo.

Ivan Antolčić, rođen u Komarevu, bio je svestrani likovni umjetnik koji je svojim radom ostavio trag u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica.

Središnja vjerska svečanost u sklopu Kvirinova 2020. bit će svečano misno slavlje u sisačkoj bazilici sv Kvirina, koje će početi u 11 sati. Misno će slavlje predvoditi mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem. Ove se godine iznimno neće održati tradicionalna procesija od sisačke katedrale do bazilike. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Trudeau: Kanađani “užasnuti” događajima u SAD-u

Published

on

Na novinarsko navaljivanje da komentira ponašanje Donalda Trumpa u proturasističkim prosvjedima, kanadski premijer Justin Trudeau ostao je u utorak šutjeti više od 20 sekundi, nakon čega je rekao da Kanađani “užasnuti” prate stanje u Sjedinjenim Državama.

Na dnevnoj tiskovnoj konferenciji novinar ga je upitao što misli o izjavi američkog predsjednika dan ranije u kojoj je zaprijetio da će u pomoć pozvati vojsku kako bi zaustavio nerede te o ispaljivanju suzavca u Washingtonu kako bi Trump mogao doći pred crkvu i fotografirati se.

Novinar ga je upitao i zašto sustavno odbija komentirati ponašanje Donalda Trumpa s kojim je u zamršenim odnosima i kakvu poruku to šalje stanovništvu.

Premda je inače brz u odgovorima na novinarska pitanja, Trudeau je zastao i odgovorio tek nakon više od 20 sekundi. 

“Užasnuti smo i zaprepašteni dok pratimo što se događa u SAD-u”, rekao je napokon, ponavljajući prošlotjednu izjavu o širenju nasilnih prosvjeda u toj zemlji nakon smrti Georgea Floyda za koju je odgovoran bijeli policajac.

“Ovo je trenutak kada ljude treba ujediniti”, dodao je Trudeau, ne spominjući ime američkog predsjednika. “Ovo je trenutak u kojem treba slušati i doznati koje su to nepravde koje, unatoč napretku, postoje već godinama, pa i desetljećima.”

Trudeau je, kao što je činio i ovih dana, opetovao da u Kanadi još puno toga treba učiniti u suzbijanju rasizma.

“I mi u Kanadi imamo velike izazove: sustavnu diskriminaciju, što znači da se naši sustavi, institucije, mjere, sve što provodimo, ne odnose na jednak način prema svim Kanađanima”, rekao je Trudeau.

Usto je upozorio da nije dobro uspoređivati se sa susjednom Amerikom pozivajući da se “ne gleda samo na razlike u odnosu na SAD i kaže ‘ah, ovdje je puno bolje’ “.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije