Povezite se

Vijesti

Human Rights Watch: Zlostavljanja na granici diskvalificiraju Hrvatsku za Schengen

Objavljeno

-

Zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak. 

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice.  

Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.  

“Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor”, kaže  Lydia Gall, viša znanstvenica u HRW-u za istočnu Europu i Balkan.

“Ignoriranjem hrvatskog zlostavljanja migranata na granici šalje se poruka da je poštivanje ljudskih prava kao uvjet za članstvo u Schengenu samo prazna priča”, navodi se.

Videosnimka Human Rights Watcha sadrži intervjue s ljudima napravljene u kolovozu neposredno pošto ih je hrvatska policija vratila u BiH. Snimljeni su i intervjui s drugim žrtvama i svjedocima vraćanja, među njima i gradonačelnikom Bihaća.

Snimka sadrži i vjerodostojne tajno snimljene kadrove pripadnika hrvatske policije koji prate skupine migranata preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu bez prethodne provedbe propisanog zakonskog postupka. 

Vraćanje potencijalnih tražitelja azila s granice po kratkom postupku bez razmatranja njihovih potreba zaštite, protivan je pravu na azil Europske unije, zatim Povelje o temeljnim pravima EU kao i Konvencije o izbjeglicama iz 1951, navodi HRW.

Organizacija objavi za medije naglašava da je dokumentirala kolektivna vraćanja po kratkom postupku iz Hrvatske u Srbiju odnosno Bosnu i Hercegovinu od 2016. godine. 

“U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz ‘špalir’ policajaca. Nasilje su primjenjivali prema ženama i djeci. Protivno zakonitim deportacijama, migranti nisu vraćani na mjesta ulaska, već u zabačenim graničnim područjima i ponekad su bili prisiljeni prelaziti ledene potoke”, kaže se u izjavi HRW-a. 

Predsjednica priznala ‘pushback’

Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe i druge nevladine udruge također su izrazile zabrinutost kakvu izražava i HRW. 

Iako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srpnju priznala da vlasti pomalo pribjegavaju sili (‘pushback’) pri vraćanju izbjeglica, hrvatske vlasti opetovano odbacuju takve optužbe, piše HRW

U nekim slučajevima hrvatske vlasti optužile su humanitarne udruge i žrtve da izmišljaju optužbe kako bi ocrnile hrvatsku policiju. 

Hrvatske vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da prekinu takvu praksu i da odgovorne osobe za to odgovaraju, piše HRW.

Organizacija nadalje navodi da je na sastanku u svibnju državna tajnica u MUP-u Terezija Gras rekla predstavniku HRW-a da će hrvatska policija istražiti svaku pritužbu migranata o nedopuštenom postupanju policije, ali pritom nije mogla reći koliko je takvih pritužbi primljeno.

Nije mogla objasniti ni to na koji način migrant vraćen iz Hrvatske u BiH može podnijeti pritužbu protiv postupanja vlasti u Hrvatskoj.

HRW traži monitoring

HRW podsjeća da kandidati za ulazak u šengenski prostor bez graničnih i identifikacijskih kontrola moraju ispuniti određene kriterije, među kojima je i poštivanje prava na traženje azila. 

“Članak 4. Zakonika o šengenskim granicama navodi da države članice moraju postupati u skladu sa zakonom EU-a i obvezama koje se odnose na međunarodnu zaštitu, napose po načelu da ne provode prisilna vraćanja u zemlju u kojoj bi bile izložene mučenju, okrutnom i nehumanom postupanju”, navodi se.

”Nasilno vraćanje kojim se ti ljudi sprječavaju da pokrenu postupak traženja azila kršenje je članka 4″, navodi HRW. 

Organizacija zaključuje da bi Vijeće EU, prije nego što se posluži izvješćem Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen, trebalo razmotriti poštuje li Hrvatska Zakonik o šengenskim granicama”, smatra HRW. 

HRW ujedno poziva Vijeće EU da Hrvatskoj uvede monitoring i protiv nje pokrene zakonsku akciju zbog kršenja zakona EU. 

“Otvoriti Hrvatskoj vrata za ulazak u Schengen u vrijeme kada se migrante i tražitelje azila brutalno vraća, bilo bi davanje zelenog svjetla za zlostavljanja u EU-u”, kaže Gall. 

“Europska komisija ne bi smjela prihvatiti hrvatska prazna obećanja već bi trebala osigurati da šengenski kriteriji budu istinski ispunjeni, a jasno je da se to danas ne događa”, zaključila je. 

Vijesti

Brojni stranački dužnosnici na kongresu EPP-a u Zagrebu

Published

on

Dodao

Europska pučka stranka(EPP) na kongresu u Zagrebu izabrala je odlazećeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska za novoga predsjednika najvećeg europskog stranačkog bloka.

Na prvi kongres pučana u Hrvatskoj stigli su šefovi država i vlada te najviši europski dužnosnici iz stranaka desnog centra. Uz Tuska, u Zagrebu su i odlazeći predsjednik i nova predsjednica Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen, njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski premijer Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra.

Na kongresu EPP-a u Zagrebu uz vodstvo HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića nazočili su i brojni visoki državni dužnosnici, saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici.

Na Facebooku je objavljena fotografija na kojoj se uz najmoćniju političarku svijeta Angelu Merkel nalaze državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, saborska zastupnica Željka Josić, dožupan sisačko-moslavački Ivan Celjak, gradonačelnci Kutine i Novske, Zlatko Babić i Marin Piletić, načelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan… uz poruku “Dobro došli u Zagreb, gospođo Merkel!”.

EPP kongres danas nastavlja s radom, a na rasporedu je izbor potpredsjednika i blagajnika najveće europske političke stranke te obraćanje lidera.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

U Hrvatskoj počela epidemija gripe

Published

on

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrdili su kako je u Hrvatskoj počela epidemija gripe. 

Virusolog iz Nacionalnog centra za influencu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Vladimir Draženović rekao je za Hinu da su dva slučaja zabilježena u Zagrebu i dva u Splitu te da je kod svih detektiran virus tipa A. Dodao je da je riječ o osobama između 10 i 30 godina, bez komplikacije bolesti.

S obzirom na to da su iz dva različita mjesta, možemo reći da je to početak epidemije koja se obično javlja krajem studenoga i početkom prosinca, a njezin vrhunac očekuje se u prosincu i siječnju, rekao je Draženović. 

Prije je rekao kako se i ove godine može očekivati nekoliko desetaka tisuća oboljelih od gripe, ali i više smrtnih slučaja.  

“Ohrabruje to što se pojavnost gripe smanjuje kod starijih od 65 godina jer se oni više cijepe, ali zato raste kod djece koja se malo cijepe, i to je dokaz koliko je cijepljenje korisno”, rekao je Draženović.

U ordinacijama primarne zdravstvene zaštite i u zavodima za javno zdravstvo u tijeku je cijepljenje protiv gripe, a ponajprije se trebaju cijepiti stariji od 65 godina, osobe s kroničnim bolestima, zdravstveni radnici i trudnice, za koje je cijepljenje besplatno.

Ove je godine nabavljeno 360.000 doza cjepiva, gotovo 10 posto više nego lani, a prvi put je riječ o četverovalentnom cjepivu, koje povećava zaštitu od virusa koji će cirkulirati ove sezone, rekli su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Prijedlog: Preimenovati Hrvatski institut za povijest u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tuđmana

Published

on

Izvor: licegrada.hr

Skupina istaknutih hrvatskih intelektualca predložila je da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu o 20. obljetnici smrti prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja tog instituta dr. Franje Tuđmana preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tuđmana.

Prijedlog su u srijedu poslali predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatskog instituta za povijest Anti Nazoru, ravnatelju tog instituta Gordanu Ravančiću te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Andreju Plenkoviću.

Potpisnici: Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tuđmana 

“Molimo Vas da podržite i usvojite ovaj prijedlog jer smatramo da Hrvatski institut za povijest treba nositi ime akademika Franje Tuđmana. Najbolja prilika za to imenovanje je sada pred nama, da se naime time obilježi 20.obljetnica njegove smrti. Predlažemo da se Hrvatski institut za povijest u Zagrebu preimenuje u Hrvatski institut za povijest doktora Franje Tuđmana”, istaknuli su potpisnici – akademici Ivan Aralica, Nenad Cambi, Andrej Dujella, Dubravko Jelčić, Ivica Kostović, August Kovačec, Vladimir Paar, Stanko Popović i Davorin Rudolf te dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. em. dr. sc. Mirko Valentić.

Uz prijedlog, podsjećaju da je akademik Franjo Tuđman, doktor povijesnih znanosti, istaknuti hrvatski znanstvenik i hrvatski državnik, 1961. u Zagrebu utemeljio Institut za historiju radničkoga pokreta i bio njegov direktor i znanstveni voditelj. Taj institut, dodaje se, poslije je nazvan Hrvatski institut za povijest.

Također, istaknuto je, akademik Franjo Tuđman bio je utemeljitelj i predsjednik HDZ-a, glavni politički i vojni strateg uspostave neovisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske i njezin prvi predsjednik. Bio je i zapovjednik oružanih snaga – Hrvatske vojske Republike Hrvatske, pokretač i voditelj organizirane obrane Republike Hrvatske, njezina međunarodnoga priznanja, pobjede u Domovinskom ratu te očuvanja cjelovitosti Republike Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama.

(Hina) pp/xipet ybdj

Ucitavanje vijesti

Najčitanije