Povezite se

Politika

HSP inzistira za promjenu izbornog sustava

Objavljeno

-

Hrvatska stranka prava poslala je priopćenje koje potpisuje predsjednik stranke Karlo Starčević; prenosimo ga u cijelosti

Sukladno Programskim smjernicama koje je HSP usvojio u veljači 2018. te stavovima i prijedlozima koje su posljednjih godina iznosili dužnosnici Stranke, nedvojbeno je da HSP podržava referendumsku inicijativu kojom se traži promjena Izbornog zakona.

Naime, HSP inzistira na promjeni izbornog sustava i za to su na Programskoj konvenciji upravo izmjene izbornog zakona posebice istaknute (Citirano iz Programskih smjernica HSP):

A) PROMJENA POLITIČKOG SUSTAVA

HSP traži LUSTRACIJU temeljem prijedloga HSP iz 1996. godine jer smatra da je to temelj za razvoj i opstojnost hrvatske države te za bilo koju promjenu u hrvatskoj državi.

HSP traži ukidanje abolicije svima koji su oružano sudjelovali u rušenju Hrvatske države.
HSP traži izmjenu IZBORNOG ZAKONA po slijedećim osnovnim načelima:

– RH je potreban manji broj saborskih zastupnika,
– cijela Hrvatska postaje jedna izborna jedinica,
– izborni prag od 3% i ukidanje D’Hondtove metode vrednovanja,
– zabrana predizbornog koaliranja,
– ukidanje povlaštenih saborskih mandata nacionalnim manjinama,
– povećanje broja saborskih mandata izvandomovinskim Hrvatima,
– uvođenje e-glasovanja.”

Kao što je u ovom citatu jasno istaknuto – uz uvođenje lustracije i ukidanje abolicije svima koji su oružano sudjelovali u rušenju Hrvatske – upravo je izmjena Izbornog zakona izrijekom navedena kao nužna.

HSP konstatira da je preferiranje iz jednog u tri glasa pogubno za male sredine koje su raseljene i nemaju snage za svoju revitalizaciju te ih je potrebno preferirati u odnosu na velika središta u Hrvatskoj (Gorski Kotar, Lika, Banovina, Dalmatinska Zagora i Imotska Krajina). Dio HSP- ovih ideja je već ugrađen u prijedloge i HSP traži da se za navedeni prijedlog iznađe rješenje u pitanju biračima.

Politika

Bulj: “Nacionalne manjine su bogatstvo, a sve nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju najveća prava u Europi”

Published

on

Danas je saborski zastupnik Mosta Miro Bulj gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je govorio o Sinjskoj alki, proslavi Oluje i radu Stožera.

“Rekao bih da su jučer svi koji su došli u Sinj došli s namjerom da pošalju poruku. Žao mi je što od toga malo koristi imaju Sin, Cetinska Zagora, projekti stoje. To je jedno perspektivno područje, pa mi je bilo važnije da čujem što oni donose i o kojim će bitnim projektima biti riječ”, rekao je Bulj te dodao kako se izvršna vlast trebala posvetiti pitanjima poput autoceste, kanalizacije i drugih projekata.

Bulj navodi kako manjine u Hrvatskoj uživaju najveća prava u Europi.

“Što se tiče samih poruka oko odnosa srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i većinskog naroda, to se prelama još od Oluje. Smatram da smo proslavili Oluju, Dan pobjede, dan koji nikad ne smijemo zaboraviti i nikad ga ne smijemo kontaminirati. Jesam da se svim žrtvama oda počast, ali ovaj dan ne smijemo ničim kontaminirati. Nacionalne manjine su bogatstvo, a sve nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju najveća prava u Europi. Ovom prilikom bih pohvalio pripadnike srpske nacionalne manjine koji su dali ogroman doprinos u ostvarivanju slobode u Domovinskom ratu. Nešto manje od 10 posto srpske nacionalne manjine i ostalih manjina bile su u Domovinskom ratu”, kazao je Bulj.

Mostov zastupnik smatra kako je dolazak SDSS-ovog Borisa Miloševića u Knin nešto što treba biti normalno s obzirom na to da je potpredsjednik Vlade.

“Na Oluji je normalno da budu predstavnici hrvatske Vlade, bez obzira o kome se radi i ne vidim u tome ništa značajno. To je sasvim prirodno i normalno”, rekao je Bulj.

Hrvatska će iz EU dobiti 22 milijuna eura, a novac je to koji bi trebao pomoći u oporavku nakon koronakrize. No, Bulj smatra da se prije raspodjele tih sredstava treba riješiti pitanje moratorija na kredite.

“To je veliki udar na poduzetnike i ljude u turizmu i gospodarstvenike i na ljude koji su imali neka ulaganja. Međutim, to Vlada ne donosi. Žalosti me što smo na dnu ljestvice po potrošenosti tj. povlačenju sredstava iz EU. Nemamo se s čim hvaliti. Nadam se da će ova sredstva biti transparentno podijeljena onima koji otvaraju nova radna mjesta i da na taj način ljudi ostanu na ovom području. Strah me da nakon ove krize, ako ne budemo poduzimali hitne mjere, brojni će ljudi ići van. Banke su pune para, ovdje se ne traži da se narodu nešto oprosti, nego da se radniku omogući moratorij na godinu dana”, pojasnio je Bulj, navodeći da će Most i dalje na tome inzistirati.

Bulj je kritizirao rad Nacionalnog stožera civilne zaštite navodeći da su neke njihove odluke ispoliizirane.

“Stožer se ispolitizirao u brojnim odlukama. Hrebak je iz samoizolacije došao na glasanje, a kažnjavalo se poljoprivrednike koji su gnojili njive. Što se tiče turističke sezone koja ne stoji baš dobro, očekujem mjere i za turističke djelatnike. Oni koji su ulagali, bit će u problemu ako im Vlada ne pomogne. I turisti imaju manju platežnu moć jer je korona pogodila i njihove zemlje”, kazao je Bulj. (N1.)

Ucitavanje vijesti

Politika

Milanović: Sinjska alka je prije svega naša tradicija

Published

on

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je na završetku ovogodišnje Sinjske alke izjavio kako je Alka simbol zaštićen od UNESCO-a, ali je ona prije svega naš tradicija.

“Alka je simbol, zaštićena je od UNESCO-a, ali je ona prije svega naš tradicija, koju u potpunosti kao vitešku igru mogu razumjeti samo ljudi ovih krajeva,” naglasio je hrvatski predsjednik.

Prve doživljaje, zvuke i uzdahe s Alke, napomenuo je, pamtim iz 1971., kad  je narod na trkalištu, a mi “mularija” bili smo sa strane, vikao  ‘Savka, Tripalo, Savka  Tripalo!’ “To je bila ’71. Nisam znao tko su Savka i Tripalo, ali to uzbuđenje i posebno radostan naboj tadašnjega Hrvatskog proljeća sam godinama kasnije vrtio u sebi i vidio koliko je Alka važna za hrvatsku povijest,” rekao je Milanović.

Podsjetio je i kako je hrvatski književnik Dinko Šimunović, podrijetlom iz Cetinske krajine, početkom 20 stoljeća napisao da “Cetinjani ni danas ne misle kako bi živjeli mirno, već žive mirno zato što nemaju nikoga da se s njima bori.”

“Turci su otišli davno, ali su im užegli tu želju za borbom, slavom pa čak i osvetom, a od njih su primili i svakakve običaje i navike, o čemu je pisao Šimunović”, napomenuo je predsjednik i dodao kako su Cetinjani i Hrvati od tada prošli tri rata.

“Prošli su Prvi i Drugi svjetski rat te naš Domovinski rat, koji je prije 25 godina Hrvatska vojska završila  slavnom i časnom pobjedom. Ovih dana se toga sjećamo, ne zato da bismo likovali tuđem porazu, tuđoj ljudskoj nevolji i katastrofi,   nego zato da bismo u sebi istaknuli ono časno, plemenito i borbeno, a opet pitomo i pomirljivo, sve ono što u sebi na neki način utjelovljuje Sinjska alka,” poručio je Milanović.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković će iskazati počast žrtvama u Varivodama

Published

on

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nedjelju je u Sinju potvrdio kako će ove godine ići u Varivode, gdje će iskazati počast prema žrtvama koje su se dogodile u Domovinskom ratu.

To su puno puta kao Vlada učinili, osobito ministar obrane Tomo Medved, prema brojnim mjestima gdje su stradali Hrvati, a ove će godine Medved biti u Gruborima, te je izgledno da bi predsjednik Vlade krajem rujna trebao ići u Varivode.

Prirodno je da je Milošević bio na obilježavanju Oluje

Prije početka 305. Sinjske alke, komentirajući najavu Milorada Pupovca da će ići u Škabrnju, podsjetio je da su formirali parlamentarnu većinu u kojoj su politički predstavnici srpske manjine.

Smatra kako je to izrazito dobro, a i prirodno, te normalno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS- a Boris Milošević došao na obilježavanje 25. godišnjice Vojno-redarstvene operacije “Oluja” kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija. Poruke koje su poslali su poruke koje su primjerene početku nove faze odnosa između hrvatskog naroda i srpske manjine u Hrvatskoj, istaknuo je.

“Na taj način šaljemo signal o uključivom i tolerantnom društvu, društvu koje zna što je to pomirenje i što je to zajednička budućnost. Na tom tragu mislim da je dobro i da gospodin Milorad Pupovac, kao čelnik SDSS- a, ode u Škabrnju. Sve su to geste i iskazivanje pijeteta prema žrtvama koje oni nedvojbeno zaslužuju”, kazao je premijer Plenković.

Beogradu treba još vremena da razumije što se radi u Hrvatskoj

Upitan da komentira Vučićeve izjave o Miloševićevom odlasku u Knin na Oluju, rekao je da je sve to što rade, rade radi Hrvatske, hrvatskog društva, radi odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj. Smatra kako treba još neko vrijeme da se u Beogradu u potpunosti razumije sve ono što oni rade, a ono za što su zainteresirani i ono na čemu će inzistirati u dijalogu i razgovorima sa Srbijom, to je zaštita prava Hrvata, kao manjine u Srbiji, te žele da oni budu adekvatno zastupljeni na različitim razinama predstavničke vlasti, sukladno bilateralnom sporazumu koji datira još od početka 2000. godine.

Odgovarajući na daljnje upite, istaknuo je kako je to proces kojeg vodi hrvatska Vlada, da su odabrali parlamentarnu većinu s ljudima s kojima su surađivali u proteklom mandatu, koja će biti kompaktna, homogena, koja će podupirati Vladu i zakonske prijedloge koji će dolaziti u Sabor.

“To podrazumijeva i nakon 25 godina od rata određene nove korake i geste koje prije svega zrcale Hrvatsku, koja je samosvjesna, samopouzdana država, koja je riješila sve svoje strateške ciljeve, država koja je članica EU i NATO- a i koja može svojim političkim potezima biti primjer ostalima. To je ono čime se vodimo”, izjavio je Plenković.

Upitan da nešto kaže o Pupovčevoj izjavi u kojoj je spominjao međunarodne faktore koji bi se trebali uključiti u proces pomirenja, Plenković je odgovorio kako ne zna na koga je mislio i dodao da su oni isključivo vodili razgovore s predstavnicima SDSS- a u Hrvatskoj. 

Doprinos turizma impuls hrvatskom gpospodarstvu

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je i da će 20. kolovoza, nakon godišnjih odmora Vlada imati prvu sjednicu, na kojoj će odmah prionuti poslu. Ocijenio je kako trebamo biti zadovoljni načinom na koji su reagirali na COVID 19 i s restriktivnim mjerama kada je virus bio najubojitiji pa kasnije s otvaranjem koje je omogućilo dosta solidne rezultate ove turističke sezone, za koju su mnogi mislili da će biti gora nego što je. 

“Mislim da na tom tragu trebamo nastaviti, da nam ovaj kolovoz bude zaista maksimalno uspješan, da onda i taj doprinos hrvatskog turizma bude još jedan impuls hrvatskom gospodarstvu, a mi ćemo prionuti na izradu programa oporavka. To nam je okvirni dokument, koji će biti podloga za povlačenje sredstava iz instrumenta u sljedeće generacije, za koje znate da smo dobili 8,4 milijarde eura”, istaknuo je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije