Povezite se

Politika

Hrvoje Zovko ponovno izabran za predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND)

Objavljeno

-

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na izbornoj skupštini održanoj u petak za predsjednika je u novom četverogodišnjem mandatu izabralo dosadašnjeg predsjednika Hrvoja Zovka, suspendiranog novinara i urednika HRT-a koji je ujedno bio i jedini kandidat za predsjednika.

Na skupštini održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu za Hrvoja Zovka za predsjednika glasovalo je 65 članova skupštine, a osam glasačkih listića je bilo nevažeće. No, istovremeno u petak nije bio prihvaćen novi Statut HND-a prema kojem se najkasnije do kraja godine trebala održati nova izborna skupština za predsjednika i tijela tog društva među kojima je kao novo tijelo bio predložen i Upravni odbor koji je trebao upravljati radom i imovinom HND i biti najviše tijelo između dviju Skupština.

”Radit ću pošteno i u interesu HND-a i vjerujem da u vremenu koje dolazi i koje će biti teško možemo HND izvući na put ozdravljenja”, rekao je Zovko nakon izbora.

Zovko je u svojoj kandidaturi istaknuo kako će jamčiti posve transparentan rad  HND-a, predsjednika i glavne tajnice te strukovne novinarske organizacije što je, kako je ocijenio, radio od kraja lipnja prošle godine kada je na izvanrednoj izbornoj skupštini HND bio izabran za predsjednika nakon ostavke dotadašnjeg predsjednika Saše Lekovića.  Zovko je naglasio i kako će u sljedećem razdoblju nastaviti program financijske stabilizacije HND-a s obzirom na, kako je istaknuo, sav kaos koji je zatekao prošle godine pritom istaknuvši pravomoćnu presudu protiv HND-a koji stečajnoj masi iza tvrtke bivših najmoprimaca prostora u Novinarskom domu, nakon 25-godišnjeg spora, treba isplatiti više od 350.000 eura.

Istaknuo je i kako će nastaviti vođenje politike HND-a koja je nedavno bila predstavljena u zahtjevima tijekom prošlomjesečnog prosvjeda pod nazivom ”Oteli ste medije, novinarstvo ne damo” te kako su u tim zahtjevima sadržani svi ključni problemi s kojima se danas susreće novinarstvo.

”Tužbe protiv novinara i medija naglašene su zadnjih mjeseci, ali to nije jedini problem s kojim se susrećemo. I dalje ću nastaviti s politikom pritiska na mjerodavne institucije kako bi se pronašli i otkrili počinitelji i nalogodavci napada i prijetnji na novinare. HND od toga nikad neće odustati”, istaknuo je Zovko naglasivši i kako u HND-u već godinu dana pokušavaju ostvariti normalnu komunikaciju s predstavnicima vlasti od kojih, između ostalih, traže promjenu zakonodavnog okvira koji se odnose na javni medijski servis, ali i cijelu novinarsku scenu. Kazao je i kako će u tom smjeru nastaviti borbu protiv cenzure i pritisaka kako u javnim, ali i u komercijalnim medijima, neovisno o tome dolazi li ona iz političkih ili nekih drugih krugova.

Naglasio je i kako će HND problematizirati, kako je ocijenio, jedan od ključnih problema koji ugrožavaju novinarstvo – pritisak oglašivača na profesionalne novinarske standarde, ali i provedbu nadzora nad provedbom redakcijskih statuta koje imaju tiskani općeinformativni mediji i koji se u praksi krše te je najavio i kako će podržavati daljnju afirmaciju neprofitnih medija. Osim toga, naglasio je i kako će HND raditi na daljnoj internacionalizaciji pitanja gušenja novinarskih medijskih sloboda u Hrvatskoj.

”Aktualna se vlast ponaša neodgovorno kao i mnoge prije nje. Dok u njihovom paralelnom svijetu ne postoje problemi na javnom medijskom servisu i ukupnoj medijskoj sceni, u stvarnosti policija upada u novinarske redakcije, prijeti se novinarima i medijima”, istaknuo je Zovko u svojoj kandidaturi.

Na izbornoj skupštini za novi Statut HND-a kojim je, između ostaloga, predviđen i Upravni odbor koji upravlja radom i imovinom HND-a glasovalo je 48 članova skupštine, a za njegovo prihvaćanje trebala je dvotrećinska većina ili njih pedeset. Bio je odbijen i amandman da se budući izbor predsjednika HND-a provodi po načelu jedan član – jedan glas.

Iako novi Statut HND-a nije bio izglasan,  izabrani su i novi članovi tijela HND-a, između ostalih, Izvršnog i Nadzornog odbora. Osim toga, Skupština HND većinom glasova prihvatila je i odluku o mogućnosti prodaje jednog stana u zgradi Novinarskog doma kako bi se, kako je istaknuto, osigurala financijska stabilizacija HND-a koji je na temelju sudske presude mora platiti oko 2,5 milijuna kuna.

Na Skupštini je bilo istaknuto i kako je zbog toga HND podignuo kredit kod jedne komercijalne banke u iznosu od 351.000 eura koji je odobren unatoč prigovorima na zabilježbu hipoteke koju su podnijela dvojica hrvatskih novinara koji su vodstvo HND-a nazvali ”režimskim novinarima”, a koje je  Zovko nazvao ”atentatorima na HND”.

Politika

Milanović: Ne mogu obećati vreću punu darova

Published

on

Zoran Milanovaić/faH

Predsjednički kandidati SDP-a Zoran Milanović rekao je u nedjelju u Kotoribi da kao predsjednik može štititi ugled i dostojanstvo države i njezinih građana i štititi Hrvatsku od trenda netrpeljivosti i lopovluka, ali da ne može obećati vreću punu darova.

“Ne mogu obećati vreću punu darova. Obećavaju lažni Djedovi i Bake Mrazi, a ja to nisam. Ja ću biti samo predsjednik”, izjavio je Milanović tijekom posjete Kotoribi, pograničnoj međimurskoj općini, povodom obilježavanja Dana Kotoribe 2019.

Rekao je i da je kao premijer mogao i da je napravio neke stvari, a da kao predsjednik može štiti ugled i dostojanstvo zemlje i njezinih građana.

“To ću uvijek raditi glasno i jasno bez dlake na jeziku, vođen moralom, zdravim razumom i procedurama demokratske države, a to je ono što se u Hrvatskoj trenutno raspada”, istaknuo je.

Milanović je rekao i kako će, kao predsjednik, dati sve od sebe da Hrvatsku zaštiti od trenda mržnje, nasilja, netrpeljivosti, lopovluka, čega danas ime previše, posebno u HDZ-u, protiv čega se borio do sada, a borit će se, kaže, i dalje.

Na pitanje novinara kako to da u Međimurju HDZ nema prođe, a SDP je uvijek dobro prolazio, odgovorio je kako ga podržavaju SDP, HSS, Stranka umirovljenika i PGS, ali da ne može napadati ljude koji glasaju za HDZ.

“U Međimurju ne glasaju za HDZ, u nekim drugim krajevima Hrvatske glasaju, ali ja se obraćam svima. Svjestan sam da ne mogu doprijeti do svih i znam da ću u Međimurju dobiti veliku podršku i treba mi svaki glas”, rekao je.

O niskim plaćama u Međimurju, koje slovi za izuzetno radišan kraj, rekao je da je to problem kada ljudi žive od vlastitog rada što se u Međimurju vidi na svakoj “lesi”, na svakoj kući jer ovdje nema apartmana i ljudi rade glavom i rukama.

“Negdje drugdje mogu živjeti drukčije, predvidljivije, lakše i hvala Bogu da je tako”, dodao je te napomenuo kako mu je poznato da je u Međimurju prosječna plaća manja od one koju dobivaju na moru.

“Za toliko novca naši ljudi dolje ne žele raditi jer imaju više i dobro da imaju, pa dolaze konobari iz Srbije. Zato imam veliki respekt za ljude tu jer ovdje ništa ne pada s neba”, poručio je.

Na pitanje zašto se međimursko vodstvo i uzor na mnogim područjima ne nagrađuju više s nacionalne razine, odgovorio je kako Međimurci nisu dovoljno glasni.

“Pretihi ste, niste bahati. Budite glasniji za svoju pravicu”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Darinko Kosor: Ostajemo dio vladajuće koalicije

Published

on

Darinko Kosor objavio je nakon današnjeg sastanka Središnjeg vijeća HSLS-a da ostaju u vladajućoj koaliciji.

Predsjednik stranke Darinko Kosor kazao je da je Središnjem vijeću stranke predložio izlazak iz vladajuće koalicije. Međutim, Središnje vijeće odbilo je njegov prijedlog. 

Zaključeno je da to nije dobar potez za jednu liberalnu stranku.

“Ne bi bilo dobro da liberalna i građanska stranka izađe iz koalicije na pitanju nacionalnih manjina”, objavio je Kosor.

Upitan da komentira kako je rekao kako nema bolje koalicije u Hrvatskoj, a ipak su razmišljali o izlasku, Kosor je rekao “nema bolje za rješavanje pitanja nacionalnih manjina, to je moja rečenica”.

“Nikada nije bilo bolje koalicije – HDZ predvođen Andrejem Plenkovićem, HNS, HSLS i klubovi nacionalnih manjina.”

“Vidjet ćemo kakvo će biti stanje manjina kada budu neke druge koalicije. Ovo je najbolja koalicija i toga Milorad Pupovac treba biti svjestan.”

Dodao je i da je odlučeno da odluku o ovakvim prijedlozima ubuduće neće donositi Središnje vijeće, već predsjednik stranke. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro u Nu2: Ne razmišljam ni o kakvim parlamentarnim izborima

Published

on

Miroslav Škoro/HRT

Gost emisije “Nedjeljom u 2” bio je Miroslav Škoro. Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

O članstvu u HDZ-u

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a.  Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.

U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ. 

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je. Na pitanje je li bilo moralno uzeti tu otpreminu nakon samo dvije godine rada, odgovorio je kako posjeduje te ugovore i sporazum o raskidu radnog odnosa, te da je ugovor potpisao pod navedenim uvjetima.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu.

– Ako bi ta puška na mom ramenu doprinijela bržem završetku rata ili bržem međunarodnom priznanju, onda mi je žao što se nisam borio – rekao je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr