Pixabay

Zbog manjka interesa učenika na upisu u srednje škole, ove školske godine neće biti školovanja za armirače, krovopokrivače i izolatere, za mehaničare alatnih strojeva, drvodjeljske tehničare, dok u školu neće niti novi mljekari, šivači odjeće i tekstilci, mlinari i bačvari.

Djeca najviše žele u opće gimnazije, nakon toga u ekonomsku školu, dok za navedena strukovna zanimanja ove godine nije bilo interesa ni po pet učenika, koliko je minimalno potrebno za formiranje razreda.

S druge strane, kažu podaci koje je Novi list dobio od Hrvatske obrtničke komore, prikupljeni na terenu širom Hrvatske, obrtnicima nedostaje čak oko 20.000 radnika. Upravo im nedostaje armirača, za kojeg u ovoj školskoj godini škole neće biti, treba oko 380, tesara 3.200, kao i 2.200 zidara, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, sto bravara, isto toliko autoelektričara, 80 zavarivača, i tako redom. Obrtnici su iskazali i nedostatak brojnih drugih zanimanja, ali bez brojčane kvantifikacije.

‘Situacija se eventualno može popraviti prekvalifikacijom nezaposlenih osoba. Međutim, prekvalifikacija košta, budući da osoba dva puta prolazi proces školovanja. Stoga bismo svi zajedno morali poraditi na popularizaciji tih zanimanja i stipendiranju učenika, kako bismo na taj način pokušali povećati interes’, odgovor je Hrvatske obrtničke komore na pitanje o potpuno praznim razredima za armirače, krovopokrivače i druga zanimanja za koja školovanja ove godine neće biti.

Kako ćemo bez školovanih krovopokrivača i izolatera, armirača… odgovara Zlatko Prosinečki, vlasnik građevinskog obrta iz Zagreba, inženjer građevine aktivan u strukovnim udruženjima i komisijama, pa tako i kao predsjednik Komisije za majstorske ispite u građevini.

Nije dovoljno, kaže, na gradilištu nekog samo priučiti poslu, bez podloge koja se dobija u školama.

‘Školovanje je izuzetno bitno, jer radnik mora razumjeti zašto, i kako nešto na terenu napraviti. Nažalost, u naše se škole u najmanjoj mjeri upisuju djeca koja zaista žele raditi te poslove, a u većini slučajeva to su djeca koja se upisuju zbog stipendije. Problem je, međutim, što nakon završetka školovanja ne postoji nikakva obaveza učenika da to stipendiranje i odradi.

Naš će učenik kroz tri godine školovanja spremati stipendiju sa strane, znam takve primjere, kako bi si nakon mature kupio auto. Njemačka, s druge strane, izdašno stipendira svoje učenike za ova, deficitarna zanimanja, no mladi će šegrt svoju stipendiju od oko 1.400 eura mjesečno tamo poslije morati i odraditi’, kaže Prosinečki za Novi list.