Povezite se

Politika

Hrvatsko novinarsko društvo zabrinuto zbog ukidanja kolegija Istraživačko novinarstvo

Objavljeno

-

Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) u nedjelju je poručio kako su zabrinuti viješću da Fakultet političkih znanosti na svojem studiju novinarstva ponovo ukida kolegij Istraživačko novinarstvo te su Fakultet pozvali da sustavno pristupi rješavanju problema položaja studija za dobrobit i budućnost novinarske struke.

Vijest koja dolazi u vrijeme kad gotovo svakodnevno svjedočimo vrhunskim istraživačkim pričama koje razotkrivaju korupciju i zloupotrebu vlasti i koje same za sebe govore o važnosti istraživačkog novinarstva još je nevjerojatnija imajući na umu da je aktualni dekan Fakulteta svoj dekanski program između ostalog temeljio na jačanju studija novinarstva. Kako se ukidanje istraživačkog novinarstva u to uklapa, ostaje potpuno nejasno, stoji u priopćenju HND-a.

Fakultet zatvara oči pred svojom društvenom odgovornošću

Razlozi i motivi za ukidanje kolegija koji bi trebao biti temeljni kamen studija novinarstva jednostavno se ne mogu sagledati bez konstatacije da Fakultet takvim potezom svjesno zatvara oči pred svojom društvenom odgovornošću koju ima prema obrazovanju budućih novinarki i novinara i novinarskoj struci uopće. Također, ističu, potpuno im je nejasna činjenica da kolegij Istraživačko novinarstvo, kada i jest u sklopu nastavnog plana, egzistira kao izborni kolegij te da je kao takav već godinama suočen s brojnim problemima u samoj izvedbi.

HND smatra kako je, u široj slici studija novinarstva, puno veći problem generalni odnos Fakulteta prema tom studiju. Ne umanjujući pritom važnost studija politologije, iznimno bitnog i za same studente novinarstva, ne možemo se oteti dojmu da jednostavno nije riječ o dva jednakopravna studija pod krovom istog fakulteta, ocjenjuju u priopćenju.

‘Jačanje’ studija novinarstva ne može se i ne smije svesti na promjenu imena Fakulteta kojem bi se u nazivu dodalo i “priznalo” novinarstvo. Smatramo kako je potrebno dublje zagrepsti u sam nastavni plan studija novinarstva i jasno se prema njemu odrediti. Pritom mislimo na izborne kolegije koji se nude studentima novinarstva, u čijoj ponudio prevladavaju politološki predmeti, najčešće zbog nemogućnosti da se osiguraju vanjske suradnje za izvođenje novinarskih predmeta, poručuju iz HND-a.

Istraživačko novinarstvo nema što raditi u korpusu izbornih predmeta

Mišljenja su i kako neki novinarski izborni kolegiji poput Istraživačkog novinarstva, nemaju što raditi u korpusu izbornih predmeta te kako bi ozbiljan studij novinarstva takav kolegij trebao propisati kao obvezan i poraditi na njegovoj  kvaliteti.

Još veći problem studija novinarstva HND vidi u njegovoj koegzistenciji sa smjerom Odnosi s javnošću, inkorporiranog u sam studij novinarstva. U tom smislu, pojašnjavaju, realni input i output studija novinarstva svodi se na, s jedne strane, samo nominalno upisivanje studenata novinarstva, a s druge na izdavanje diploma školovanim PR-ovcima.

S obzirom na velik broj studenata koji FPZG upisuju upravo radi Odnosa s javnošću te s obzirom na nedopustive manjkavosti studija novinarstva, smatramo kako se u zabludu dovodi šačica mladih ljudi koja se svake godine upisuje na Fakultet s iskrenom željom da jednoga dana budu novinari, poručuju iz HND-a.

Ne mogu se, kažu, oteti dojmu da oni koji to i postanu, “punokrvne novinarke i novinari” postaju unatoč, a ne zahvaljujući studiju novinarstva na FPZG-u.

Zbor istraživačkih novinara HND-a smatra da studij  novinarstva mora biti striktno odvojen od studija odnosa s javnošću jer je riječ o različitim, nerijetko i međusobno suprotstavljenim profesijama.

Politika

Petir kao nezavisna na isti HDZ-a u 6. izbornoj jednici-Odbila ponudu Škore

Published

on

Marijana Petir, bila je saborska zastupnica u dva mandata i donedavna europarlamentarka, a ovog je vikenda donijela odluku da će na izbore će izaći kao nezavisna zastupnica na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici koja pokriva njenu rodnu Sisačko-moslavačku županiju, dio Zagrebačke županije i dio Grada Zagreba.

Kako doznajemo Petir je imala ponudu i od Domovinskog pokreta Miroslava Škore ali se ipak odučila na suradnju s HDZ-om.

Podsjetimo, Marijana Petir je osvojila gotovo 48.000 preferencijalnih glasova na izborima za EU Parlament. No, nije pristala na uvijete koje joj je dao premijer Andrej Plenković, da se mora učlaniti u HDZ pa je na izbore izašla samostalno i za dlaku je ostala bez novog mandata u EU izborima.

“Gotovo u isto vrijeme dobila sam poziv za suradnju iz HDZ-a i Domovinskog pokreta te sam razgovarala s gospodinom Plenkovićem i gospodinom Škorom. Jasno sam istaknula da se ne planiram učlanjivati ni u jednu stranku i da želim ostati nezavisna te da mi je važno da se za nastavak razgovora prihvati moj program i vrijednosti koje zastupam”, rekla je Petir.

“Još se s nekoliko entuzijasta borim za HSS i cijeli predmet je na Visokom upravnom sudu. Budući da sam izbačena iz stranke jer sam kritizirala Beljakov način upravljanja strankom i najavila svoju kandidaturu za predsjednicu, to je jedini način na koji se mogu boriti”, komentirala je o “borbi” za svoju bivšu stranku, prenosi Jutarnji list.

“Ja poštujem dužnost predsjednika, no ne mogu prihvatiti da se predsjednik s prezirom odnosi prema hrvatskim braniteljima, da napušta obilježavanje obljetnice Bljeska usred intoniranja himne, da kaže da ne priznaje Dan državnosti države čiji je predsjednik, da smatra da časnici hrvatske pobjedničke vojske ne zaslužuju dobiti pohvale za uspjehe koje postižu, a koje bi im on kao vrhovni zapovjednik uz čestitku trebao uputiti…

Ne, neću nabrajati dalje, ali moram reći da me duboko rastužuje da je na čelu Hrvatske netko tko svojim ponašanjem pokazuje da ne voli i ne poštuje svoju državu i svoj narod”, izjavila je Petir o predsjedniku Milanoviću.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Politika

Predsjedništvo HDZ-a: Plenković nosi listu u prvoj izbornoj jedinici

Published

on

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će on nositi listu u prvoj izbornoj jedinici, a predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik Gordan Jandroković bit će nositelj u drugoj izbornoj jedinici.

„Danas smo dogovorli nositelje lista. Ja ću, kao i zadnji puta, nositi listu u prvoj izbornoj jedinici a Gordan Jandroković u drugoj”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj su, među inim, dogovorili nositelje izbornih lista.

Žarko Tušek nosit će izbornu listu u trećoj izbornoj jedinici, potpredsjednik stranke Ivan Anušić u četvrtoj, a ministar financija Zdravko Marić u petoj.

U šestoj izbornoj jedinici listu će nositi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u sedmoj ministar hrvatskih branitelja i zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved, potpredsjednik stranke Oleg Butković u osmoj te ministar uprave Ivan Malenica u devetoj izbornoj jedinici.

Ministar zdravstva Vili Beroš nosit će listu u desetoj izbornoj jedinici a potpredsjednica stranke Zdravka Bušić u 11. izbornoj jedinici.

Na pitanje kako to da Damir Krstičević neće predvoditi listu, Plenković je kazao kako ga neće biti na ovim izborima, ali je potvrdio da će HDZ ići s Marijanom Petir.

Plenković je najavio da će se ostala imena znati za dva tjedna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Saborska statistika: Maras rekorder po broju kazni

Published

on

Gordan Maras (SDP) najčešće je kažnjavani zastupnik nedavno raspuštenog 9. saziva Hrvatskog sabora, na njega ‘otpada’ više od petine izrečenih kazni, pokazuje saborska statistika.

Od ukupno 770 kazni, koje su u nepune četiri godine izrečene svim zastupnicima, Marasu ih je izrečeno 162, što je više od petine.

Osam puta mu je naređeno da napusti sabornicu, što je najteža stegovna mjera, 37 puta mu je oduzeta riječ, a 117 puta je dobio opomenu.

Po broju dobivenih kazni slijede ga Mostovi Miro Bulj (101) i Nikola Grmoja (85) te zastupnik SIP-a Ivan Pernar (81) koji je, pak, rekorder po broju izbacivanja iz sabornice. Njemu je, naime, čak 18 puta naređeno da je napusti, a kako to sam nije želio, mahom su ga iz nje morali iznositi djelatnici saborske Straže.

Za jednog takvog ‘iznošenja’, njegov tadašnji stranački kolega, a danas bivši zastupnik Branimir Bunjac (ŽZ), zaprijetio je djelatnicima Straže da „neće izaći živi“, zbog čega se nedavno suočio s optužnicom zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva.  

Grmoji je četiri puta rečeno da napusti sabornicu, Bulju dva puta.

U 9. saborskom sazivu najteža disciplinska mjera, udaljenje iz sabornice, izrečena je ukupno 34 puta, ‘samo’ šestorici zastupnika. Uz Marasa, Pernara, Grmoju i Bulja po jednom je izrečena i SDP-ovu Domagoju Hajdukoviću i zastupniku Hrvatskih suverenista Hrvoju Zekanoviću.

Bulj će, pak, ostati upamćen i po tome što mu je, umjesto na uobičajeni jedan, bilo zabranjeno govoriti dva dana.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije