Izvor: Nacionalno/D.Prša

Kurikulum informatike prošao je domaću stručnu i javnu raspravu, a stigle su i međunarodne recenzije zatražene iz Austrije, Estonije i Ujedinjenog Kraljevstva. U recenzijama se ističe da je hrvatski kurikulum pozitivan primjer razvoja kurikuluma u Europi, jasno strukturiran i napisan te, po mišljenju engleskoga recenzenta, bolji od engleskoga jer su ishodi učenja i sadržaji širi i dobro povezani s ostalim predmetima, doznaje se iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO).

Sretna sam da izradu kurikuluma privodimo kraju, a sad nam slijede aktivnosti edukacije, opremanja, izrade materijala te praćenje provedbe. Ove recenzije su nas ohrabrile da smo na dobrom putu u građenju suvremene škole za 21. stoljeće, škole za život, a ne samo ocjenu.

Posebno sam ponosna na ljude u Stručnoj radnoj skupini za Informatiku, izjavila je Hini ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Austrijski ocjenjivač ističe da je hrvatski kurikulum informatike pozitivan primjer razvoja kurikuluma u Europi, s obzirom na to da uzima u obzir društveni i gospodarski razvoj posljednjih godina u Europi.

Karakterizira ga jasna struktura koja uključuje i profesionalne i pedagoške pristupe informacijskoj tehnologiji i medijskom obrazovanju, a struktura, opisi i ishodi kurikuluma odražavaju aktualne pedagoške i znanstvene pristupe u tom području, smatra recenzent.

Recenzent iz Ujedinjenog Kraljevstva hrvatski kurikulum smatra boljim od engleskoga jer su ishodi učenja i sadržaji širi te dobro uravnotežuju znanje i vještine, a ishodi su dobro povezani s ostalim nastavnim predmetima. Osim toga, ishodi učenja i sadržaji potpuno su primjereni uzrastu učenika, izazovni, ali dobro uravnoteženi između znanja i vještina, ističe se u recenziji.

Estonski recenzent smatra da su ishodi u hrvatskom kurikulumu jasno i strukturirano napisani što učiteljima omogućava jednostavniju primjenu, no preporučuje izradu pratećih metodičkih priručnika. Isto tako smatra da se naglasak ne treba stavljati samo na programiranje, nego i na rješavanje problema, komunikacijske vještine, dizajn i prilagodljivost, kao i na posebnosti svoje zemlje te kompetencije koje će najbolje pridonijeti razvoju osobe i gospodarstva i biti upotrebljive i za deset godina. Estonski kurikulum, smatra recenzent, daje više slobode učiteljima u odabiru sadržaja i metoda te potiče povezivanje obrazovanja i industrije.

Podijeli objavu