Povezite se

EU

Hrvatski eurozastupnici na sjednici o predsjedanju: pohvale, pokude, savjeti

Objavljeno

-

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u utorak u raspravi o hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, zaželjevši sreću vladi, dajući svoje prijedloge ali i kritike.

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio hrvatske prioritete za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Uslijedila je rasprava zastupnika u kojoj su sudjelovali i hrvatski zastupnici.

Ruža Tomašić, koja je govorila u ime kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekla je kako je činjenica da “u manje izazovnim vremenima” tijekom predsjedanja “nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red” no ocijenila je da sada nije takva situacija. 

“Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima”, nastavila je Tomašić.

“Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima”.

Tomašić je naglasila kako od vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u “revijalnom tonu” nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja “zastarjelih” europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. 

“Nadam se da će vlada znati iskoristiti priliku”, zaključila je i zaželjela joj uspjeh. 

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić upozorio je kako se EU nalazi pred “izuzetno zahtjevnom financijskom situacijom”. 

Višegodišnji financijski okvir (VFO) “dosad je manjim državama poput Hrvatske omogućavao da gubitak u gospodarstvu, koji je primjerice u Hrvatskoj od ulaska u EU samo u poljoprivredi iznosio 4,5 milijardi eura, pokriju određenom kompenzacijom kroz pristup fondovima”, rekao je bivši sudac otkrivši da je Hrvatska završila u plusu od 1,7 milijardi eura. 

Naglasio je da će EU izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti i velikog kontributora europskom proračunu, a da će proširenjem u savez ući države “slabije gospodarske moći koje će također trebati pomoć”. 

Kolakušić je stoga predložio drugačiji način financiranja i pozvao na veća izdvajanja razvijenijih europskih gospodarstava. 

Karlo Ressler (EPP) poručio je kako Hrvatska povijesno i kulturno pripada Europi, no da su “ne tako davno sloboda, demokracija, ali i puna pripadnost europskoj obitelji bili samo daleka i neizvjesna težnja”.

Zbog toga, smatra EPP-ovac, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije predstavlja “još jedan velik simbol u velikoj preobrazbi Hrvatske”. 

Ressler je pozvao i da se u VFO-u ne zanemare uspješne politike EU-a usmjerene na smanjivanje regionalnih razlika “koje nažalost još uvijek postoje”, i rekao da će hrvatsko predsjedanje biti uspješno za cijelu EU .

I socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila je da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.

“Na zajedničkom tržištu nitko ne smije biti građanin drugog reda. Tržište rada treba biti otvoreno za sve koji od svog rada žele pošteno živjeti”. 

Pozvala je na “novi zamah” jamstvu za mlade, olakšavanje prekograničnog poslovanja za poduzetnike, te na minimalne europske plaće. 

“Rad svakog građanina u EU-u vrijedi jednako i mora biti jednako i plaćen. Pa što smo mi ako ne zajednica ravnopravnih?”, upitala je. 

Borzan je pozvala i na dugoročnije promišljanje ekonomskih instrumenata, na društveno odgovorno poslovanje, zaštitu potrošača kao “najslabije strane na tržištu” i zalaganje za kvalitetu proizvoda i sigurnost i zdravlje hrane. 

Zastupnik liberala Valter Flego poručio je premijeru da “ne dozvoli da hrvatsko predsjedanje bude zapamćeno samo po tome što je jedna država napustila EU” te je pozvao na jačanje europske perspektive hrvatskog susjedstva. 

Naglasio je kako je predsjedanje idealno vrijeme za “nove ideje i iskorake” i istaknuo kako je pitanje obrazovanja podzastupljeno u europskim prioritetima.

“Nakon Bolonjske deklaracije treba nam novi iskorak za srednjoškolsko obrazovanje. Nudim proširenje bolonjskog procesa na srednje škole kako bi imali usklađenije i konkurentnije znanje naših učenika”, predložio je europarlmanetarac IDS-a.

Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da je vladavina Plenkovića obilježena “bezakonjem” i “korupcijom”, ilustrirajući to na osobnom primjeru upita koji je poslao prije dvije godine, dok je još sjedio u Hrvatskom saboru, o tome “tko je na određene dane ulazio u zgradu hrvatske vlade”.

“Do dana današnjeg niste odgovorili na moj upit. Ako se tako odgovara zastupniku, što tek može očekivati građanin? Rok vam je bio dva tjedna”. 

“Tako se ne ponaša premijer, tako se ponaša sitni prevarant”, rekao je Sinčić i zaključio kako premijer to čini “da zaštiti svoje prijatelje koji su se ilegalno i potajno sastajali u zgradi vlade kako bi pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna”.

Tonino Picula (S&D) izrazio je zadovoljstvo što program hrvatskog predsjedanja obuhvaća i otoke koji su “se dokazali da mogu biti predvodnici energetske tranzicije”, a pozdravio je i obnovu politike proširenja. 

Podsjetio je da će u ime Europskog parlamenta napisati preporuku za zagrebački skup na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju, te je predložio da se u nadolazeću konferenciju o budućnosti Europe uključe i zemlje zapadnog Balkana. 

EPP-ovka Sunčana Glavak  (HDZ) rekla je kako je sigurna da će Hrvatska biti snažan zagovornik pravedne raspodjele sredstava u VFO-u, ali i vratiti povjerenje građana u Stari kontinent. Pozvala je i na Europu koja se razvija uz jasnu poruku jednakih šansi za sve građane. 

“Za sve one koji izražavaju sumnju u moju domovinu, a uopće ju ne poznaju, ne znaju koliko je Hrvatska gospodarski uspješna – snažna poruka: ako se pitate jesmo li spremni za ove izazove, kažem vam da će Hrvatska pokazati da jesmo”, zaključila je Glavak. 

EU

Hrvatski ministri predstavili prioritete predsjedanja odborima EP-a

Published

on

Niz hrvatskih ministara ili državnih tajnika predstavilo je u prva tri dana ovoga tjedna prioritete rotirajućuge predsjedanja Vijećem EU-a pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

Riječ je o uobičajenoj praksi na početku svakog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a. Cjelovit program hrvatskog predsjedanja za sljedećih šest mjeseci predstavljen je u posljednje vrijeme u više navrata, što u Hrvatskoj, što u Bruxellesu. 

Premijer Andrej Plenković predstavio program i prioritete predsjedanja na planarnoj sjednici Europskog parlamenta 14. siječnja u Strasbourgu.

Sada je red na ministrima da predstave prioritete u svojim resorima pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Pojedini ministri imali su prezentaciju na više odbora, ovisno o tome što pokriva njihov resor.

Slična praksa uobičajena je i na prvim sastancima Vijeća EU-a, kada resorni ministar iz zemlje predsjedateljice predstavlja prioritete u svom resoru svojim kolegama iz drugih zemalja članica. Prvi sastanak kojim je predsjedavao neki hrvatski ministar bio je u utorak kada se sastalo Vijeće za ekonomiju i financije i tada je Zdravko Marić predstavio prioritete u svom resoru.

Prvi koji je predstavio prioritete u svom resoru pred odborom EP-a bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak popodne.

U utorak je bilo čak 12 prezentacija. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je prioritete u Odboru za međunarodnu trgovinu, u Odboru za vanjske poslove i Odboru za razvoj. Ministar okoliša i energije

Tomislav Ćorić govorio je pred Odborom za okoliš i Odborom za industriju, istraživanje i energiju.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je prioritete pred Odborom za ribarstvo i Odborom za poljoprivredu.

Pred Odborom za kulturu i obrazovanje prioritete su predstavili ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za šport Krešimir Šamija.

Ministrica Bedeković bila je i pred Odborom za rad i socijalna pitanja te na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić predstavio je prioritete pred Odborom za regionalni razvoj.

Ministar gospodarstva Darko Horvat govorio je pred Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odborom za industriju, istraživanje i energiju. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović bio je na Odboru za rad i socijalna pitanja.

Zdravko Marić predstavio je prioritete pred Odborom za Ekonomiju i monetarne poslove i Odborom za proračun. 

Državni tajnik u ministarstvu, mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver bio je pred Odborom a promet i turizam. Pred istim odborom bio je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić. Bilaver je također bio i na Odboru za industriju, istraživanje i energiju.

Sljedeći tjedan nastupit će ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Nikolina Brnjac.

U raspravama koje uslijede nakon prezentacije prioriteta vrlo aktivno sudjeluju hrvatski zastupnici, koji su članovi tih odbora.

Ucitavanje vijesti

EU

Noćni vlakovi vraćaju se u Europu

Published

on

Izvor: Pixabay

Samo 40 kilograma emisije ugljikova dioksida na vašoj savjesti. Usporedite to s 410 kilograma koliko je potrebno za let preko Europe. 

To je jedan od argumenata za korištenje novog europskog noćnog vlaka koji je u ponedjeljak prvi put prevezao putnike od Beča do Bruxellesa. 

Pokretanje nove vozne linije dolazi u vrijeme kada sve više europskih zemalja razmatra širenje svoje željezničke ponude zbog putnika zabrinutih posljedicama letenja na klimu. 

Operater novog vlaka, Austrijske savezne željeznice (OBB), objavio je da će linija Nightjet prometovati nedjeljom i srijedom s polascima u 20.38 sati iz Beča i u 20.44 iz Innsbrucka. Povratna vožnja je dan kasnije. 

Put od Beča do belgijske prijestolnice uključuje zaustavljanja u Nuernbergu, Frankfurtu i Koelnu. 

Vlaku s klasičnim vagonima za sjedenje i spavaćim kolima za put treba 14 sati.  

Nakon godina opadanja broja noćnih vlakova zbog rasta popularnosti niskotarifnih zračnih linija, trend se pomalo mijenja jer su putnici sve zabrinutiji klimatskim promjenama. 

OBB je u tome pronašao svoju nišu i već je nekoliko godina pionir u oživljavanju noćnih linija. Direktor Andreas Matthae kaže da je ponosan na to. 

Jedna od prvih putnica, Liesbet Vandebroek koja živi u Austriji, ali radi za turističku zajednicu Flandrije, kaže da joj je važno da pri svojim čestim putovanjima u Bruxelles ostavlja što manji “ekološki otisak”, ali je bila i lirski raspoložena govoreći o romantičnosti noćnih vlakova. 

“Kao studentica putovala sam svuda noćnim vlakom.. To je ugodno i jako nostalgično”. 

S cijenama za sjedeća mjesta već od 19 eura, OBB je konkurentan s niskotarifnim zrakoplovima. Cijena za spavaća kola, međutim, mnogo je viša. 

OBB upravlja, sam ili u partnerstvu, s 27 noćnih vlakova, a pokretanje još jedne nove linije, za Amsterdam, planira se za prosinac. 

Prije tri godine OBB je kupio nekoliko noćnih vlakova njemačke državne željeznice Deutsche Bahna, za što Matthae priznaje da je u ono vrijeme bilo riskantno. 

Ali se isplatilo, dodaje nova austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler iz Stranke zelenih. To je u skladu s ambicijom austrijske vlade da zemlja do 2040. postane ugljično neutralna. 

“Nema grada u Europskoj uniji iz kojeg polazi tako mnogo noćnih vlakova kao iz Beča. A ta se mreža može i proširiti”, kaže Gewessler. 

Ucitavanje vijesti

EU

Anketa uoči Davosa: Kapitalizam čini “više štete nego koristi”

Published

on

Dodao

EPA/GIAN EHRENZELLER

Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje uoči ovotjednog samita političke i gospodarske elite u Davosu. 

Edelman Trust Barometer, koji je u dva desetljeća ispitao desetke tisuća ljudi o njihovom povjerenju u ključne institucije, ove je godine prvi put nastojao saznati što ljudi misle o kapitalizmu. 

Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokracije utemeljene na kapitalizmu. 

“Odgovor je ‘da’ “, rekao je David Bersoff, voditelj istraživanja koje je provela američka kompanija Edelman. 

“Ljudi preispituju je li ono što imamo danas i svijet u kojemu živimo danas, idealno za njihovu budućnost”, rekao je Bersoff. 

U istraživanju je sudjelovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokracija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije.

Više od polovice svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da “današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu”. 

Istraživanjem pokrenutim 2000. su se nastojale provjeriti teorije političkog filozofa Francisa Fukuyame koji je nakon pada komunizma rekao da se liberalna demokracija sada smatra “krajem povijesti”.

No, od tada se javljaju kritičari koji se ne slažu s time i ukazuju na svašta – od rastućeg utjecaja Kine i sve raširenije pojave autokratskih vođa, trgovinskog protekcionizma i sve veće nejednakosti uslijed globalne financijske krize 2007/2008. godine. 

Na nacionalnoj razini nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto) te u Francuskoj (69 posto). U drugim azijskim i europskim zemljama te onima u Perzijskom zaljevu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 posto. 

Jedino se u Australiji, Kanadi, SAD-u, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Japanu većina ispitanih ne slaže s tvrdnjom da kapitalizam trenutno čini više štete nego koristi. 

Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do izostanka povjerenja u medije i osjećaj da se nacionalne vlade ne znaju nositi s današnjim izazovima.

Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od drugih u svijetu kada je riječ o gospodarskog perspektivi. Također se mišljenja razlikuju ovisno o statusu pa oni bolje obrazovani imaju više povjerenja u to kako se stvari vode. 

Čelnike korporacija koji će se ovaj tjedan okupiti u Davosu mogao bi zainteresirati podatak po kojemu je povjerenje u biznis veće nego u vlade te da 92 posto zaposlenih smatra bi glavni direktori kompanija trebali progovoriti o aktualnim društvenim i etičkim pitanjima. 

“Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke vlade”, rekao je glavni direktor Edelmana Richard Edelman.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije