Povezite se

EU

Hrvatski eurozastupnici na sjednici o predsjedanju: pohvale, pokude, savjeti

Objavljeno

-

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u utorak u raspravi o hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, zaželjevši sreću vladi, dajući svoje prijedloge ali i kritike.

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavio hrvatske prioritete za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Uslijedila je rasprava zastupnika u kojoj su sudjelovali i hrvatski zastupnici.

Ruža Tomašić, koja je govorila u ime kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekla je kako je činjenica da “u manje izazovnim vremenima” tijekom predsjedanja “nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red” no ocijenila je da sada nije takva situacija. 

“Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima”, nastavila je Tomašić.

“Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima”.

Tomašić je naglasila kako od vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u “revijalnom tonu” nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja “zastarjelih” europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. 

“Nadam se da će vlada znati iskoristiti priliku”, zaključila je i zaželjela joj uspjeh. 

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić upozorio je kako se EU nalazi pred “izuzetno zahtjevnom financijskom situacijom”. 

Višegodišnji financijski okvir (VFO) “dosad je manjim državama poput Hrvatske omogućavao da gubitak u gospodarstvu, koji je primjerice u Hrvatskoj od ulaska u EU samo u poljoprivredi iznosio 4,5 milijardi eura, pokriju određenom kompenzacijom kroz pristup fondovima”, rekao je bivši sudac otkrivši da je Hrvatska završila u plusu od 1,7 milijardi eura. 

Naglasio je da će EU izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva izgubiti i velikog kontributora europskom proračunu, a da će proširenjem u savez ući države “slabije gospodarske moći koje će također trebati pomoć”. 

Kolakušić je stoga predložio drugačiji način financiranja i pozvao na veća izdvajanja razvijenijih europskih gospodarstava. 

Karlo Ressler (EPP) poručio je kako Hrvatska povijesno i kulturno pripada Europi, no da su “ne tako davno sloboda, demokracija, ali i puna pripadnost europskoj obitelji bili samo daleka i neizvjesna težnja”.

Zbog toga, smatra EPP-ovac, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije predstavlja “još jedan velik simbol u velikoj preobrazbi Hrvatske”. 

Ressler je pozvao i da se u VFO-u ne zanemare uspješne politike EU-a usmjerene na smanjivanje regionalnih razlika “koje nažalost još uvijek postoje”, i rekao da će hrvatsko predsjedanje biti uspješno za cijelu EU .

I socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila je da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.

“Na zajedničkom tržištu nitko ne smije biti građanin drugog reda. Tržište rada treba biti otvoreno za sve koji od svog rada žele pošteno živjeti”. 

Pozvala je na “novi zamah” jamstvu za mlade, olakšavanje prekograničnog poslovanja za poduzetnike, te na minimalne europske plaće. 

“Rad svakog građanina u EU-u vrijedi jednako i mora biti jednako i plaćen. Pa što smo mi ako ne zajednica ravnopravnih?”, upitala je. 

Borzan je pozvala i na dugoročnije promišljanje ekonomskih instrumenata, na društveno odgovorno poslovanje, zaštitu potrošača kao “najslabije strane na tržištu” i zalaganje za kvalitetu proizvoda i sigurnost i zdravlje hrane. 

Zastupnik liberala Valter Flego poručio je premijeru da “ne dozvoli da hrvatsko predsjedanje bude zapamćeno samo po tome što je jedna država napustila EU” te je pozvao na jačanje europske perspektive hrvatskog susjedstva. 

Naglasio je kako je predsjedanje idealno vrijeme za “nove ideje i iskorake” i istaknuo kako je pitanje obrazovanja podzastupljeno u europskim prioritetima.

“Nakon Bolonjske deklaracije treba nam novi iskorak za srednjoškolsko obrazovanje. Nudim proširenje bolonjskog procesa na srednje škole kako bi imali usklađenije i konkurentnije znanje naših učenika”, predložio je europarlmanetarac IDS-a.

Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je kazao da je vladavina Plenkovića obilježena “bezakonjem” i “korupcijom”, ilustrirajući to na osobnom primjeru upita koji je poslao prije dvije godine, dok je još sjedio u Hrvatskom saboru, o tome “tko je na određene dane ulazio u zgradu hrvatske vlade”.

“Do dana današnjeg niste odgovorili na moj upit. Ako se tako odgovara zastupniku, što tek može očekivati građanin? Rok vam je bio dva tjedna”. 

“Tako se ne ponaša premijer, tako se ponaša sitni prevarant”, rekao je Sinčić i zaključio kako premijer to čini “da zaštiti svoje prijatelje koji su se ilegalno i potajno sastajali u zgradi vlade kako bi pisali zakon kojim su sebi dodijelili poslove od 500 milijuna kuna”.

Tonino Picula (S&D) izrazio je zadovoljstvo što program hrvatskog predsjedanja obuhvaća i otoke koji su “se dokazali da mogu biti predvodnici energetske tranzicije”, a pozdravio je i obnovu politike proširenja. 

Podsjetio je da će u ime Europskog parlamenta napisati preporuku za zagrebački skup na vrhu koji će se na tu temu održati u svibnju, te je predložio da se u nadolazeću konferenciju o budućnosti Europe uključe i zemlje zapadnog Balkana. 

EPP-ovka Sunčana Glavak  (HDZ) rekla je kako je sigurna da će Hrvatska biti snažan zagovornik pravedne raspodjele sredstava u VFO-u, ali i vratiti povjerenje građana u Stari kontinent. Pozvala je i na Europu koja se razvija uz jasnu poruku jednakih šansi za sve građane. 

“Za sve one koji izražavaju sumnju u moju domovinu, a uopće ju ne poznaju, ne znaju koliko je Hrvatska gospodarski uspješna – snažna poruka: ako se pitate jesmo li spremni za ove izazove, kažem vam da će Hrvatska pokazati da jesmo”, zaključila je Glavak. 

EU

Hrvati mogu u Austriju bez radnih dozvola, ali posla nema

Published

on

Dodao

Hrvati u Austriju od 1. srpnja mogu bez radnih dozvola, no u toj zemlji posla više nema ni za domaće, piše u četvrtak Večernji list.

Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.

Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru.

Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Na donatorskoj konferenciji za covid-19 prikupljeno više od 6 milijardi eura

Published

on

Na drugoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za borbu protiv novog koronavirusa, koju je sazvala predsjednica Europske komsije Ursula von der Leyen, prikupljeno je 6,15 milijardi eura iz EU-a, SAD-a i brojnih država, a mnogi sudionici su isticali kao buduće cjepivo mora biti dostupno svima. 

Komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom obećala za borbu protiv covida-19 dati 4,9 milijardi eura, Njemačka 383 milijuna eura, Sjedinjene Države 545 milijuna dolara, Kanada 219 milijuna dolara  a Katar 10 milijuna dolara. Na summitu je sudjeklovalo 40 vlada.

Prikuplejei novac će biti iskorišten za testiranja na covid-19, liječenja, razvoj i proizvodnju cjepiva, te za pomoć najsiromašnijim i najmarginaliziranijim zajednicama.

Na konferenciji, održanoj u okviru zajedničke inicijative Europske komisije i organizacije Global Citizen, organiziran je i koncert za prikupljanje sredstava Miley Cyrus, Justina Biebera, Shakire, Chloe X Halle, Ushera i drugih koji su televizije globalno prenosile.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da je ključno da svatko kome je potrebno cjepivo može do njega i doći. 

“Nastojim uvjeriti najbogatije zemlje da rezerviraju cjepiva ne samo za sebe nego i za zemlje s niskim i srednjim dohocima. To je test solidarnosti”, rekla je. 

Britanski premijer Boris Johnson se složio. “Ako i kada se nađe učinkovito cjepivo, tada mi svjetski čelnici imamo moralnu obvezu zajamčiti da će doista biti svima dosptupno”, rekao je. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je odlučno naglasio potrebu zajedničkog djelovanja. 

“Odbacimo pristup ‘svatko za sebe’, nastavimo zajedno dalje”, rekao je.

Sličan stav je iznijela i Italija, jedna od zemalja najteže pogođenih pandemijom.  

EU zagovara globalnu suradnju u naporima da se pandemija stavi pod nadzor i suzbije, za razliku od SAD-a i Kine koji su usredotočeni na nacionalne inicijative.

Ucitavanje vijesti

EU

Europske države počele otvarati granice, putovanje i dalje dijelom ograničeno

Published

on

Dodao

Europske države u ponedjeljak su ublažile neke granične kontrole uvedene u pandemiji covida-19, no zatvorenost Španjolske, niz preostalih ograničenja i nove metode prelaska granica pokazuju kako će se na putovanja kakva su bila prije pandemije i dalje čekati.

Schengenska zona koja obuhvaća 22 države Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku inače operira bez graničnih kontrola, no zbog koronavirusa je bila većinom suspendirana tri mjeseca za sve osim za robu i neophodne radnike. 

Povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson pozvala je prošli tjedan članice da do ponedjeljka otvore svoje granice, a do srpnja i one prema trećim državama. 

Taj bi potez mogao spasiti dio turističke sezone i pomoći europskom sektoru putničkog prijevoza i turizma koji s rekreacijom i kulturom čini gotovo 10 posto europskog gospodarstva. U mediteranskim državama taj je postotak veći, pa su te zemlje među najpogođenijima koronakrizom.

Mnoge restrikcije na granicama za posjetitelje iz Europske unije i schengenske zone ukinut će se od Islanda do Grčke, no to neće biti povratak nesmetanom putovanju kakvo je bilo prije pandemije. 

Njemačka upozorenja za putovanja, uvedena prije tri mjeseca, ukinuta su u ponedjeljak za većinu Europe. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ukinulo je i upozorenje za putovanje u 27 europskih država. 

Nakon što je otvorila većinu granica prema susjednim državama u prvom tjednu lipnja, Austrija u ponedjeljak ukida obaveznu karantenu i testiranje za državljane drugih članica EU-a i nordijske zemlje koje nisu u tom savezu. 

No restrikcije u Austriji i dalje su na snazi za Švedsku, Španjolsku, Portugal i Veliku Britaniju, kao i upozorenje za putovanje u najpogođeniju talijansku regiju Lombardiju. 
Restrikcije ulaska za sve države Europske unije i Britaniju u ponedjeljak će ukinuti i Švicarska. 

Island od početka tjedna nudi testove na koronavirus za sve putnike osim djecu, što je opcija umjesto dvotjedne karantene. Test je besplatan do 1. srpnja, a u nekim slučajevima je dopuštena i potvrda o ranijem testiranju. 

Španjolska ne dopušta ulazak stranim turistima do 21. lipnja, s iznimkom nekih otoka. Drugdje mogućnost putovanja ovisi o tome otkud i kamo se ide. 

Grčka i dalje traži karantenu za putnike iz zračnih luka osam država EU-a. Češka je uvela sustav semafora, zabranivši ulaz za turiste iz „žutih“ ili „crvenih“ država poput Portugala i Švedske. 

Danska pušta turiste s Islanda, iz Njemačke i Norveške, no ne i Švedske, pod uvjetom da rezerviraju najmanje šest noćenja. 

Prije koronavirusa je prosječno unutarnje europske granice svakodnevno prelazilo oko 3,5 milijuna ljudi, stoji u prošlogodišnjem izvještaju Europskog parlamenta. Njih oko 1,7 milijuna je to činilo zbog rada, a mnogi od njih danas rade od kuće.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije