Država tome planira doskočiti osnivanjem centara kompetencija, u kojima će se povezivati deficitarna zanimanja i potrebe poslodavaca.
Jeste li znali da Hrvatska više ne školuje krojače, tesare i cvjećare? Te smjerove učenici više ne upisuju, a strukovna zanimanja polako odumiru.
Tesarska radionica industrijske i obrtničke škole u Zagrebu uglavnom zjapi prazna, budući da već dvije godine nije upisan niti jedan tesar. Ove godine nije upisan ni jedan zlatar, šivač, cvjećar, krojač, postolar, ni prehrambeni tehničar.
“Roditelji ne žele da im djeca idu u takva zanimanja koja su pod nekim znakom sramotna, to je predrasuda, smatraju da se tu ne može dobro niti zaraditi što nije točno”, kaže Sanja Kasanić, profesorica stručnih predmeta.
Država će za centre kompetencija osigurati milijardu kuna. Od iduće godine jedna škola u svakoj županiji preoblikovat će se u Centar. Tamo će osim teorije i prakse već raditi za tržište. “Poslodavci su tu uključeni i oni šalju svoje radnike koji nemaju potrebne kompetencije, i tu bi ih dobili”, objasnio je Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole.
No, neke sredine ne mogu čekati da se država pokrene. Primjerice Bjelovar. Grad plaća 50 tisuća kuna poslodavcu koji zaposli radnika s deficitarnom diplomom.
“Mi ulažemo u pogon, u postrojenja, pogotovo u čovjeka, školovanje, obučavanje čovjeka. To je proces koji traje godinama, i želimo sa tim novcima čovjeku osposobiti najbolje uvjete rada”, rekla je Ružica Sabljo, poduzetnica.
Iduće godine država planira smanjiti upisne kvote na pojedinim fakultetima. Jer primjerice, na burzi posao trenutačno čeka pet tisuća ekonomista, a godišnje školujemo tek dva fasadera, za kojima vapi tržište rada, piše Dnevnik.hr.
