Hrvatska je prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije DESI, kojeg je razvila Europska komisija, za 2018. ‘skočila’ za jedno mjesto u odnosu na 2017., na 22. među 28 članica EU-a, dok je u podkategorijama tog indeksa najbolje 8. mjesto zauzela sa povećanjem uporabe usluga u oblaku od strane poduzeća.

DESI indeks (The Digital Economy and Society Index) je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije, koji Europskoj komisiji omogućava procjene razvoja država članica u području digitalne konkurentnosti koji pridonosi analitičkoj osnovi europskog semestra.

DESI je ove godine, kako su izvijestili iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Europska komisija prvi puta objavila zajedno sa Izvješćem o digitalnom razvoju Europe.

“DESI 2018. za Hrvatsku iznosi 46,7, čime se Hrvatska smjestila na 22. mjesto, čime je napredovala za jedno mjesto u odnosu na 2017., kada je bila na 23. Hrvatski građani su iznadprosječni korisnici interneta, a poduzeća vješto koriste digitalne tehnologije”, ističu iz tog Središnjeg državnog ureda.

Stagnacija i porast u po dva, a pad u jednom od ukupno pet pokazatelja DESI-ja

DESI mjeri digitalizaciju temeljem pet pokazatelja – povezivosti, ljudskog kapitala, korištenja internetom, integracije digitalne tehnologije i digitalnih javnih usluga, a Hrvatska je u dva od tih pet pokazatelja za 2018. stagnirala, u dva porasla, a u jednom pala u odnosu na 2017.

Stagnaciju ili ostanak na istoj niskoj 25. poziciji kao i za 2017., Hrvatska je za 2018. zadržala u sklopu “digitalnih javnih usluga”, koje se odnose na usluge e-uprave, ali se u u podkategoriji tog pokazatelja posebno ističe e-uslugama u zdravstvu, s kojima je na 10. mjestu među državama članicama EU-a.

I u “povezivosti”, što podrazumijeva fiksnu i mobilnu širokopojasnu pokrivenost, Hrvatska je ostala na istom vrlo niskom 27. mjestu kao lani, mada se povećavaju nacionalna ulaganja i 99 posto njezinog teritorija je pokriveno dostupnošću usluge, čime je i iznad prosjeka EU-a, gdje je to 97 posto.

Iz državnog ureda u vezi toga ističu da su za puni potencijal digitalne transformacije osigurana značajna sredstva za unapređenje širokopojasne infrastrukture, kojima će se obuhvatiti 25 posto ukupnog hrvatskog stanovništva u prigradskim i ruralnim područjima.

Očekuje se da će Hrvatska poboljšanjem povezivosti, a koja se ostvaruje Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture i Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, pridonijeti većoj potrošnji i potaknuti ulaganja u brzu internetsku infrastrukturu te utjecati na smanjenje cijene fiksnog širokopojasnog pristupa za krajnje korisnike.

U pokazatelju “ljudski kapital”, koji se odnosi na upotrebu interneta i digitalne vještine, Hrvatska je prema DESI indeksu ‘rasla’ sa 19. na 18. mjesto, pri čemu je broj stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) povećan sa 2,7 posto, na 3,3 posto. Istodobno se povećao i broj diplomiranih studenata u znanosti, tehnologiji i matematici (STEM) starosne dobi od 20 do 29 godina za 1,7 posto, a kako se tijekom 2018. uvodi obvezni predmet informatike u 5. i 6. razredu osnovne škole očekuje se i dodatni porast broja STEM zanimanja.

Najveći napredak ostvaren je pak s pokazateljem “korištenje internetom”, koji obuhvaća komunikaciju i transakcije na internetu, i u čemu se Hrvatska za 2018. smjestila na 14. mjesto, dok je za 2017. bila na 11.

Pritom se ističe da 91 posto hrvatskih korisnika čita vijesti putem interneta, čime su drugi u Europi, a dosta njih tim putem slušaju i glazbu, gledaju videozapise, filmove i videopozive, koriste društvene mreže, internetsko bankarstvo, kupovinu i igraju igrice.

Jedini pad za 2018., na 21., sa lanjskog 17. mjesta, Hrvatska je zabilježila u pokazatelju “integracija digitalne tehnologije”, što podrazumijeva digitalizaciju poduzeća i e-trgovinu. Ipak, visoko 8. mjesto zauzela je u podkategoriji tog pokazatelja usluga u oblaku zbog poduzeća koja su povećala uporabu tih usluga, a raste i promet malih i srednjih poduzeća prodajom usluga i proizvoda na internetu. (Hina)

Podijeli objavu