Povezite se

Politika

Hrvatska treći put bira zastupnike u Europski parlament

Objavljeno

-

Nešto više od 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu, u nedjelju bira 12 hrvatskih zastupnika koji će ih u idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu. 

Za 12 mjesta u Bruxellesu natječe se 396 kandidata sa 33 liste, od kojih su dvije neovisne, ostale su liste stranaka i koalicija.

Od 12 izabranih, 11 će zastupnika odmah nakon izbora u Bruxelles, a jedan preostali nakon povlačenja Britanije iz EU-a.

Pravo birati imaju građani koji su napunili 18 godina, glasuju na biračkim mjestima prema adresi prebivališta. Zateknu li se na izborni dan izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu, glasovati mogu na drugom mjestu samo ako su do 15. svibnja podnijeli zahtjev nadležnom tijelu državne uprave.

Poziv biračima

Državno izborno povjerenstvo (DIP) poziva birače da iskoriste svoje pravo i izađu na nedjeljne, treće izbore za Europski parlament. 

Pozivam birače da izađu na izbore, kandidata je 396, imaju široku lepezu izbora osoba, ako se već nisu odlučili za koju će listu glasovati, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić- Križanić, podsjećajući birače da mogu preferencijski glasovati.  

Hrvatska, koja uz biračka mjesta u inozemstvu, čini jednu izbornu jedinicu, zastupnike u EP bira proporcionalnim  sustavom uz mogućnost preferencijalnog glasovanja, dakle, birač osim određene liste, može zaokružiti i kandidata s te liste kojemu daju prednost. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista, izborni je prag pet posto.

Glasuje se u 46 država, prijavilo se 4. 720 promatrača 

Na trećim izborima za EP, hrvatski birači svojih 12 zastupnika, jednog više nego prije pet godina, mogu birati na više od 6.500 mjesta, u Hrvatskoj ih je redovnih 6. 360, u inozemstvu 119, glasuje se u 46 država, prva se otvaraju biračka mjesta u Australiji, u subotu u 23 sata, po hrvatskom vremenu. 

 Za izbore se prijavilo 4.720 promatrača iz deset stranaka i dvije nevladine udruge, Romskog nacionalnog vijeća i GONG-a, no Fabijančić-Križanić tumači kako to nije njihov konačan broj. 

“DIP i niža izborna povjerenstava izdali su dozvole za 4. 720 promatrača, no to ne znači da će samo oni promatrati izbore, jer Zakon o izborima za EP kaže da politička stranka i nositelj nezavisne liste mogu odrediti promatrača i izdati mu suglasnost da u njihovo ime promatra izbore. Po naznakama koje DIP ima, to će se i dogoditi”, kaže.

Potvrđuje kako to znači da promatrač, kojeg odredi politička stranka ili nezavisna lista, neovisno o tome što nema dozvolu DIP-a ili nižeg izbornog tijela, može sa potvrdom stranke doći na biračko mjesto i promatrati izbore. “Da, jedini je uvjet da budu izborni sudionici”, precizira Fabijančić-Križanić. 

U provedbi izbora sudjelovat će oko 70 tisuća osoba.   

Prvi rezultati u 23 sata

U Hrvatskoj će birači glasovati od 7 do 19 sati, a koga će vidjeti u Bruxellesu znat će se u nedjelju iza 23 sata, kada će DIP, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji, državi članici EU čiji birači posljednji glasuju, objaviti prve izborne rezultate. O punim će izvijestit će u ponedjeljak poslijepodne na konferenciji za medije.

Iako u nedjelju prije 23 sata neće objavljivati rezultate, DIP će, „da nekako zadovolji znatiželju“, iza 20 će na svojim mrežnim stranicama objavljivati koliko je biračkih mjesta obrađeno i koja je bila izlaznost na njima, kaže potpredsjednica DIP-a. 

 Iz DIP-a, naglašava, neće biti neformalnih informacija o izbornom ishodu, a od nedjelje u 19 sati, kada završava dvodnevna izborna šutnja, mogu se objavljivati izlazne ankete.

Glede izlaznosti, koja je na izborima prije pet godina iznosila tek 25 posto, potpredsjednica DIP-a, drži da bi ove nedjelje, ipak, mogla biti nešto veća, te napominje da niska izlaznost nije hrvatska posebnost.  Ni Nizozemska, država koja ima dugu tradiciju članice EU, nema veliku izlaznost na izbore za Europski parlament, izašlo je tek 34 posto birača, napominje Fabijančić-Križanić.

O izlaznosti u dva navrata

O izlaznosti će, DIP u nedjelju izvijestiti u podne i u 17 sati. 

U subotu i nedjelju do 19 sati u Hrvatskoj traje izborna šutnja, za čije kršenje zakon propisuje visoke novčane kazne. Za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u njoj od 10 tisuća do 30 tisuća kuna. 

Politika

Izbori za Sabor: U petak završava izborna promidžba

Published

on

Još u petak sudionici izbora za Hrvatski sabor, političke stranke i koalicije, mogu se predstavljati biračima, koji će svoje mišljenje o njima i njihovim programima iskazati na biralištima, u nedjelju, 5. srpnja.

  U petak u ponoć nastupa dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata,  objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata itd.

 U proteklih 15 dana službene promidžbe birači su imali priliku upoznati gotovo 2700 kandidata sa 192 liste. Broj listi po izbornim jedinicama nije isti – kreće se od 13 u 5. do 22 u 7. izbornoj jedinici.

 Na izbornim listama žena je 41 posto, a prosječna dob kandidata je 48,6 godina.  

 U 12. izbornoj jedinici, u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine, 17 je kandidata, a već sada je jasno tko će ponovno zastupati mađarsku i talijansku manjinu. Naime, za po jednog zastupnika tih manjina samo je po jedan kandidat, Robert Jankovics odnosno Furio Radin.

 Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj bira ih se po 14, dijaspora bira tri, a pripadnici manjina osam saborskih zastupnika.

 Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite koje se primjenjuju, nedjeljni parlamentarni izbori jedni su od najzahtjevnijih od stjecanja hrvatske neovisnosti.

 Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, glasovat će se na oko sedam tisuća biračkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, sve će pratiti gotovo 8.700 promatrača. Pravo glasa ima 3 milijuna 860 tisuća hrvatskih birača.

Ucitavanje vijesti

Politika

Thompson poručio biračima: “Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu”

Published

on

Domoljubni pjevač Marko Perković Thompson na društvenim mrežama pozvao je svoje pratitelje da svakako izađu na izbore.

U objavi na svojem Facebooku napisao je da ima potrebu obratiti se svojim pratiteljima i pozvati ih da izaberu ljude koji su se iskazali u stvaranje hrvatske države i njezinoj obrani. Dodao je da njegovi prijatelji trebaju birati ljude koji se zalažu za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Objavu prenosimo u cijelosti:

Dragi prijatelji,

nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu obratiti Vam se i pozvati Vas da svakako izađete na ove izbore.

Birajmo ljude koji su se iskazali u stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskom ratu. “Ako su je bili kadri stvoriti i obraniti, bit će kadri s njom i upravljati”.

Birajmo ljude za koje smo sigurni da će se zalagati za kršćanska načela i očuvanje svih naših vrednota.

Na političkim listama koje nam se nude pronađimo takve ljude, oni postoje i zato dobro promislimo kome dati glas.

Nemojmo dopustiti da na vlast dođu oni pojedinci, stranke i njihovi sljedbenici, koji su demonstrativno napustili Hrvatski sabor prilikom izglasavanja hrvatske neovisnosti, kao ni oni koji su pasivno promatrali kalvariju njenog stvaranja i Domovinskog rata, a danas bi htjeli s njom upravljati.

Zato bez obzira na sva lutanja i pogreške koje smo prošli, moramo nastaviti onim putem kojim smo započeli devedesetih.

“…Sve bi’ dao da je vidim

ponosnu i lijepu k’o u snovima…”

Bog i Hrvati

M.P. Thompson

Dragi prijatelji, nalazimo se pred još jednim vrlo važnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru pa imam potrebu…

Objavljuje Marko Perković ThompsonPetak, 3. srpnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Omogućili smo glasovanje u četiri puta više domova za starije

Published

on

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da postoje dva načela – pravo glasa i zaštite zdravlja – vezano uz situaciju da pojedini građani zbog epidemije koronavirusa neće moći glasati, ali i da je omogućeno glasovanje u četiri puta više domova za starije, 83.

“Smatram da ustavno pravo – da građani imaju pravo birati – treba biti glavno načelo, to je ono što je najvažnije. Drugo, da moramo voditi računa o zdravlju naših sugrađana. Treće, da smo u odnosu na ranije situacije omogućili glasovanje u četiri puta više domova za starije nego što je bilo inače”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje je li DIP trebao angažirati više članova biračkih odbora da se svima omogući njihovo ustavno pravo.

Nije prvi put da oni koji boluju od zaraznih bolesti ne glasaju, treba naći balans

Dodao je da je prije bilo omogućeno glasovanje u oko 25 domova, a sada u 83. Postoje i brojni mali privatni domovi, gdje je ključan element i prethodne registracije i prijave o tome gdje će ti ljudi glasati. Važno je, ističe Plenković, da u daljnjoj komunikaciji DIP pojasni na koji način može omogućiti tim građanima da glasaju.

Također, ne vjeruje da postoji prostor za osporavanje izbornog rezultata ako ostane preporuka da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati.

“Moramo biti realni uz svo uvažavanje ove situacije. Nije ovo prvi put da ljudi koji boluju od zarazne bolesti neće glasati na nekim izborima, nije ovo prva takva situacija da se s njom nismo susreli. Treba naći adekvatan balans i omogućiti što većem broju naših građana da iskoriste svoje biračko pravo”, poručio je Plenković.

U sučeljavanju očekujem argumentiraniju raspravu, zabrinut sam SDP-ovom retorikom

Vezano za sutrašnje završno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, rekao je da očekuje argumentiranu raspravu, ali i možda malo argumentiraniju nego što je bila prošli put. Zabrinjavajućim je nazvao pokušaj SDP-ove koalicije da upozorava na korupciju, lopovluk i fašizam.

“Zabrinut sam za takvu retoriku nekoga tko pretendira dobiti povjerenje hrvatskih birača da upravlja zemljom u ovako izazovnim vremenima. Ovo je vrijeme za pouzdane, odgovorne, stručne iskusne ljude koji će na temelju dosadašnjih postignuća nastaviti rad i gospodarski rast”, rekao je Plenković.

Vezano za kampanju, rekao je da su sve poruke HDZ-a bile konzistentne, temeljene na činjenicama i da nisu bazirane na floskulama, neutemeljenim napadima ili rješenjima koja nemaju pokriće u zakonskom i financijskom smislu.

HDZ će biti relativni pobjednik izbora 

Što se tiče predizbornih anketa, rekao je da su one i u izborima 2016. davale prednost lijevoj koaliciji te da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora. Cilj da dođu do rezultata kojeg su imali 2016. je realan, ambiciozan i pokazuje karakter HDZ-a kakvog on vodi četiri godine i koji je jasan i precizan u vrijednosnom smislu, ističe Plenković.

“Zato bi bilo dobro da ovi s kao lijeve liberalne opcije, koji tako lakonski puštaju u eter riječ fašizam, neka oni to malo pojasne na koga misle. Tko su ti netolerantni, isključivi, fašisti na koje misli SDP? Ja bih to volio čuti”, poručio je.

SDP-ovu kampanju na čijim plakatima i spotovima nema nikoga od njih nazvao je jedinstvenim primjerom “političke kamuflaže lidera SDP-a”. 

Škoro pretendira biti iskonskiji HDZ-ovac nego što je

Vezano za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru, rekao je da je bio član HDZ-a i da je nastupao za novac u kampanjama HDZ-a, a da sada “pretendira biti veći i iskonskiji HDZ-ovac nego što je i koji u nastupima ima osebujne definicije domoljublja”. 

Dodao je da su oko njega okupljeni ljudi koji su bili dojučerašnji članovi HDZ-a ili ljudi koji su u izbornim utakmicama s njima bili u partnerstvu. 

“To je grupacija koja gleda da bude nekakva alternativa, ne znam čemu točno. Sve bitno što je trebalo riješiti u hrvatskoj u pogledu suverenizma, državotvorstva i domoljublja je apsolvirano u vrijeme predsjednika Tuđmana i vodstva HDZ-a devedesetih godina”, poručio je Plenković, dodavši da teme prošlosti nisu rješenje za budućnost. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije