Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba u Karlovcu

Hrvatska traga za ukupno 2525 osobe, od čega je 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata, rečeno je u četvrtak na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba, pri čemu je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović naglasila da je to “veliki neriješen životni, humanitarni i politički problem”.

“Velikosrpska agresija zadala je Hrvatskoj mnogo rana, ali rana nestalih najveća je od sviju. Materijalne štete smo obnovili, žrtve smo dostojno pokopali i možemo im s poštovanjem iskazivati počast, ali sudbinu nestalih još nismo razriješili. Taj moralni dug našim nestalima i njihovim obiteljima kao država još nismo ispunili”, naglasila je predsjednica.

Grabar-Kitarović: Sudbina nestalih ključna za normalizaciju sa Srbijom

Rekla je kako je upravo zbog toga inzistirala na obnovi političkog dijaloga sa Srbijom i pozvala u Hrvatsku srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Nakon njegova posjeta u veljači bilo je određenih malih pomaka, ali treba učiniti puno više, jer nema nijednog opravdanog razloga da se odugovlači s rješavanjem tog problema, rekla je Grabar-Kitarović.

Poručila je da će i dalje inzistirati na sudbini nestalih kao ključnom elementu daljnjeg dijaloga i pune normalizacije odnosa dviju država, kao i hrvatske potpore ulasku Srbije u Europsku uniju, jer je “istina o nestalima politički minimum ispod kojega nitko u Hrvatskoj ne smije ići”.

Dostojanstven ukop i obilježeni grobovi žrtava preduvjet su da možemo govoriti o pravdi, moralu, europskim vrijednostima i civilizacijskim dosezima, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da se od 2016. godine intenziviralo istraživanje masovnih ili pojedinačnih grobišta nestalih žrtava.

Pronađeno je 128 mogućih neregistriranih mjesta u 12 županija, na stotinu od njih obavljena su probna iskapanja, što je rezultiralo pronalaskom 85 žrtava. Nakon identifikacije tih i drugih posmrtnih ostataka dostojno je pokopano 108 žrtava.

Ukupno se traga za 1508 nestalih osoba i 414 njih za koja postoje saznanja da su poginuli, ali ne i gdje su posmrtni ostaci, kazao je Medved.

Da bi se to riješilo učinjeni su iskoraci u bileteralnim suradnjama s BiH i Crnom Gorom, ali ključ rješenja je u Srbiji. Stoga je predložio sklapanje novog sporazuma o suradnji, prilagođenog sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu.

Medved: Srbija ima zapisnike

Tražimo od Srbije podatke. Oni te podatke i zapisnike imaju i jedan od osnovnih uvjeta kod otvaranja poglavlja 23 za pristup Srbije EU-u bit će puna suradnja u pronalasku nestalih osoba, rekao je Medved.

Naglasio je da on ne može špekulirati koji su motivi Srbije za prikrivanje tih lokacija, ali je “činjenica da oni imaju zapisnike o mjestima gdje se nalaze masovne grobnice”.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je da Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja traga za ukupno 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata.

Tražimo od hrvatskih institucija veći pritisak prema Srbij i čvršći stav kada su u pitanju predpristupni pregovori za ulazak Srbije u EU jer za pronalazak nestalih ključ rješenja je u Srbiji, ustvrdila je.

Od državljana Hrvatske i Srbije koji znaju istinu o nestalima tražimo da skinu taj teret sa svojih leđa i pomognu nam, rekla je Alvir podsjetivši kako je “skrivanje zločina također zločin”.

Institucijama Srbije i Vučiću poručila je pak da nisu ispunili ni jedno obećanje koje su obiteljima nestalih dali u Zagrebu u veljači i kasnije u Beogradu. “Bilo je puno obećanja, a dogodilo se ništa, šutnja”, kaže Alvir.