Povezite se

Vijesti

Hrvatska obilježava spomendan Dan neovisnosti

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je u četvrtak spomendan Dan neovisnosti, kojim se obilježava povijesna odluka Sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, donesena 25. lipnja 1991. 

Na taj datum, prije  29 godina, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća donesena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, čemu je prethodio neuspjeh pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize. 

Od ove godine 25. lipnja je radni spomendan  nakon što se prethodnih 19 godina taj datum obilježavao kao Dan državnosti, državni blagdan i neradni dan. 

Povijesnom odlukom Sabora iz lipnja 1991. utvrđeno je da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim niti jedno tijelo bivše države te niti jedan akt federacije koja više ne postoji.  Sabor je tu odluku donio na temelju volje hrvatskih građana iskazane na referendumu mjesec dana ranije.

Na lipanjsku odluku Sabor je  stavio tromjesečni moratorij, a poslije njegova isteka na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio je punu neovisnost Republike Hrvatske.

Prethodnih godina 25. lipnja slavio se Dan državnosti na temelju odluke vladajuće koalicije na čelu sa SDP-om. Ona je 2001. godine odlučila da se kao državni blagdani i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. 

Hrvatski sabor u studenom prošle godine utvrdio je novi kalendar blagdana  što je nakon 19 godina dovelo do novog preslagivanja neradnih dana. 

U novom kalendaru Dan državnosti (državni blagdan i neradni dan) vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora, koji se također obilježava kao spomendan.

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Najčitanije