Povezite se

Izdvojeno

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Objavljeno

-

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert. 

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Izdvojeno

Obilježena 29. godišnjica stradanja hrvatskih policajaca u Baranji

Published

on

Kod spomen obilježja ispred zgrade Policijske postaje Beli Manastir u četvrtak je odana počast hrvatskim policajcima poginulima 13. kolovoza 1991., koje su iz zasjede ubili pripadnici bivše JNA i srpskih pobunjenika.

Inače, prije 29 godina, u srpnju 1991., dogodio se prvi napad tromblonima na Policijsku postaju Beli Manastir.

Nakon toga počela su svakodnevna granatiranja policijske postaje i blokiranje vitalnih prometnica. Zbog toga, hrvatske vojne i redarstvene snage donijele su odluku o premještanju policijske postaje u mjesto Petlovac, a nakon toga preko Valpova u Osijek.

Tog 13. kolovoza 1991., prilikom obavljanja policijskih zadaća u blizini tvrtke Remont u Belom Manastiru, iz zasjede su ubijeni policajci Marjan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen Darko Maltar, koji su bili u redovitoj kontroli prometa.

Nakon toga upućena je pomoć pripadnika Specijalne jedinice policije iz Osijeka, kojoj je postavljena zasjeda između mjesta Uglješ i Čeminac.

Tom je prilikom ubijen Vidoja Marić, a ranjeni su Mirko Pongrac i Josip Županić.

U počast poginulima vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici MUP-a na čelu sa zamjenikom glavnog ravnatelja policije Jozom Šukerom, PU osječko-baranjske, Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije, Grada Belog Manastira, baranjskih općina te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

U belomanastirskoj crkvi Svetog Martina služena je misa zadušnica.

Ujedno je obilježena i 29. godišnjica ustroja Hrvatske policije u Baranji, te 24 godine od uspostave mirne reintegracije i povratka u matičnu Policijsku postaju Beli Manastir.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Na Čukuru kod Hrvatske Kostajnice odana počast snimatelju Gordanu Ledereru

Published

on

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik "Slomljeni pejzaž" okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur, kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije.

Svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” na brdu Čukur okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je i sam sudjelovao u ratnim operacijama kada je teško ranjen Lederer.

Medved: Lederer je prepoznao svoju ulogu i kamerom svjedočio istinu

“Na današnji dan, prije 29 godina, ovdje nije bilo ovako mirno. Taj dan su srpske formacije, izvršavajući velikosrpsku politiku, imale za cilj ući u Hrvatsku Kostajnicu i počiniti zlo kakvo su prije toga počinile u Pounju. Taj dan je Gordan Lederer prepoznao svoju ulogu i kamerom je svjedočio istinu, što se događa u Pounju i na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu, te s kolikim domoljubljem branitelji brane hrvatska mjesta”, rekao je ministar Medved.

Podsjetio je i kako su, nakon što je Gordan ranjen, branitelji učinili sve kako bi spasili život dragog prijatelja, ali u tome nisu uspjeli.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

“Danas svjedočimo koliko je važno sačuvati tu istinu koju je snimao Lederer i drugi naši ratni snimatelji. Danas mu iskazujemo zahvalu za sve što je učinio za svoju domovinu Hrvatsku”, rekao je ministar Tomo Medved.

Dodao je kako Vlada čini goleme napore kako bi se odalo priznanje i poštovanje svim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, a istodobno se nastoji odati odgovarajuće priznanje svim ratnim izvjestiteljima koji su dali svoj doprinos da istina o Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji obiđe svijet.

Murić: Ledererov pejzaž je slomljen, ali, zahvaljujući i njemu – nije slomljena Hrvatska

Iskazujući zahvalnost i poštovanje Gordanu Ledereru, izaslanica Predsjednika Republike i savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Murić rekla je da su upravo snimatelji i novinari HRT-a dali najveći doprinos širenju istine o Domovinskom ratu.

“Svi su oni, perom mikrofonom i kamerom branili Hrvatsku. Ledererov je pejzaž slomljen, ali nije slomljena Hrvatska, zahvaljujući i njemu. Njihova pogibija neizostavni su dio povijesti Domovinskog rata”, rekla je Murić. 

Lederer je, kako je rekla, uz policajce i vojnike obišao najopasnija hrvatska bojišta, izlažući se opasnosti kako bi njegove snimke bile što vjerodostojnije.

O doprinosu Gordana Lederera da se čuje i vidi istina, još su govorili sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, ravnatelj PJ tehnologije HRT-a Zvonimir Jukica i kostajnički gradonačelnik Dalibor Biščan.

Uz spomenik Ledereru, koji slovi kao jedan od najupečatljivijih spomenika iz Domovinskog rata, vijence su položili i svijeće zapalili Ledererva supruga Ana, a zajednički vijenac državnih tijela položili su Melita Murić, Tomo Medved i pukovnik Ivan Radić u ime Ministarstva obrane. Položeni su i vijenci Sisačko-moslavačke županije, Zbora ratnih izvjestitelja, gradova i općina, te udruga iz Domovinskog rata, a vijenac je položio i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Zajedničku molitvu za Gordana Lederera i druge poginule u Domovinskom ratu predvodio je kostajnički pater Stjepan Jambrošić.

Godišnjica Ledererove pogibije obilježena je u organizaciji HRT-a i Grada Hrvatske Kostajnice.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Gotovina: Jači smo i bolji ljudi, spremni promišljati i raditi za bolje sutra

Published

on

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

“Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra”, poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. 

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir”, poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

“S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji”, naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

“Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć”, zaključio je Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije