Povezite se

Turizam

Hrvatska među tri najpogođenije zemlje zbog pada turizma

Objavljeno

-

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše ‘trpjeti’ zbog gubitaka turizma Hrvatska je treća, navodi uz ostalo UNCTAD u novom izvješću.

To UN-ovo tijelo za trgovinu i razvoj u novom izvješću o ekonomskim posljedicama pandemije covid19 na turizam, objavljenom ovog tjedna, iznosi i procjene gubitaka u tri ‘scenarija’ s obzirom na duljinu trajanja prekida turizma – za četiri, osam i 12 mjeseci.

“Ako se prekid međunarodnog turizma nastavi kroz osam mjeseci globalni gubitak u tom sektoru mogao bi porasti na 2.200 milijardi dolara, što je oko 2,8 posto globalnog BDP-a, dok u najpesimističnijem scenariju, da prekid traje 12 mjeseci, gubici mogu premašiti i 3.300 milijardi dolara ili 4,2 posto BDP-a”, iznose procjene iz UNCTAD-a.

Podsjećaju na veliku važnost udjela sektora putovanja i turizma u globalnom BDP-u, kao i da je turizam okosnica ekonomija mnogih zemalja i ‘životni put’ milijuna ljudi u svjjetu, koji su, kako ističu, u posljednjih 20 godina više nego utrostručili vrijednosti/prihode turizma, s oko 500 milijardi, na 1.600 milijardi dolara. “Covid19 je zaustavio dugogodišnje pozitivne trendove u svjetskom turizmu, uzrokujući i ozbiljne ekonomske posljedice u cijelom svijetu. Iako se turizam polako ponovo pokreće u sve većem broju zemalja, u mnogima je još zastoj, a za mnoge, poput malih otočnih i država u razvoju, kolaps u turizmu znači i kolaps u njihovim perspektivama za razvoj”, upozorila je uz izvješće UNCTAD-ova direktorica međunarodne trgovine Pamela Coke-Hamilton.

Analizirajući utjecaje gubitaka u turizmu na njegov udjel u nacionalnom BDP-u, UNCTAD procjenjuje da bi Jamajka i Tajland mogle pretrpjeti najveći gubitak udjela turizma u BDP-u, od 11 odnosno 9 posto. U Hrvatskoj bi taj gubitak, prema njihovim, kako kažu, umjerenim procjenama, mogao biti 8 posto, a s gubitkom od 6 posto slijedi Portugal, te od 5 posto Dominikanska Republika.

Među tih 15 najpogođenijih zemalja slijede još Kenija, Maroko, Grčka, Mauricijus, Senegal, Irska, Egipat, Južna Afrika, Malezija i Španjolska, a iz UNCTAD-a upozoravaju da će turistički sektor i u mnogim bogatim zemljama također osjetiti pritisak. Pritom spominju, kako kažu, popularne europske i sjevernoameričke destinacije, uključujući Francusku, Italiju i SAD, kojima također prognoziraju gubitke milijardi dolara zbog dramatičnog pada međunarodnog turizma.

Procjene UNCTAD-a pokazuju i da bi se u najteže pogođenim zemljama, poput Tajlanda, Jamajke i Hrvatske, moglo snažno, dvoznamenkastim stopama smanjiti i zapošljavanje nekvalificiranih radnika, a posebice žena. Iako inače čine oko 54 posto ukupno zaposlenih u globalnom sektoru smještaja i prehrane, UNCTAD procjenjuje da će ih zbog toga što ipak većinom rade sezonski i na slabije kvalificiranim poslovima, prije i otpuštati, a i manje je vjerojatno da će dobiti naknade za nezaposlene ili druge.

Hrvatsku uz Tajland i Jamajku izdvajaju još i po mogućem, kako kažu, najbržem padu plaća za kvalificirane radnike, u optimističnom slučaju za 9 posto (na Tajlandu bi plaće mogle pasti za oko 12 posto, a na Jamajci za 11 posto). “Gubici u turizmu uzrokovani koronavirusom negativno utječu i na druge gospodarske sektore koji opskrbljuju robom i uslugama putnike dok su na odmoru, te UNCTAD poziva na pojačanu socijalnu zaštitu u pogođenim zemljama kako bi se spriječile najgore ekonomske poteškoće za ljude i zajednice koje ovise o turizmu”, poručuju iz te organizacije.

Pozivajući vlade da štite radnike u turizmu, savjetuju i da tamo gdje se neka poduzeća vjerojatno neće oporaviti, subvencije plaća treba osmisliti tako da pomognu radnicima da se ‘presele’ u novu industriju. “Vlade bi trebale pomagati i turističkim poduzećima koja su suočena s rizikom bankrota, poput hotela, aviokompanija i drugih, a jedan od načina financijske olakšice su zajmovi ili nepovratna sredstva s niskim kamatama”, navodi se u UNCTAD-ovom izvješću.

Turizam

U splitskim lukama sto tisuća putnika

Published

on

Oko sto tisuća putnika ovoga će udarnoga turističkog  vikenda proći kroz dvije splitske luke, trajektnu i zrakoplovnu.

Od Jelene Ivulić iz Jadrolinije se doznaje kako će kroz njihovu luku tijekom tri dana vikenda proći 70 tisuća putnika i 16 tisuća vozila. Kolika je velika potražnja za odlascima na otoke govore jučerašnje i današnje po dvije izvanredne linije za Supetar.

“Ovo je udarni vikend, a kada uspoređujemo današnji promet u luci s onim u istom razdoblju prošle godine možemo reći da smo na 70 posto što je izvrsno”, rekla je za Hinu Ivulić.

Mate Melvan pak tvrdi kako će u zračnoj luci danas i sutra biti ukupno 160 slijetanja i polijetanja, te 30 tisuća putnika.

“Najveći promet smo zabilježili u srpnju sa 171.815 putnika. Ukupno imamo 60 destinacija iz 21 države, no i manji broj putnika zbog pandemije koronavirusa”, rekao je Melvan.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Turistički promet u kolovozu biti će čak 60 posto prošlogodišnjeg

Published

on

Hrvatsku su ponovno zapljusnule slike kolona na granicama, što je za ranjeno gospodarstvo ovisno o turizmu odlična vijest, tako da će turistički promet u kolovozu biti čak 60 posto prošlogodišnjeg.

Zbog naslonjenosti ekonomije na strane goste, što je u pandemiji vrlo nepoželjna okolnost, Međunarodni monetarni fond procijenio je da će pad BDP-a u 2020. biti među najvišima u Europskoj uniji, čak 9 posto.

Zbog toga su dosadašnji turistički rezultati, znatno iznad očekivanja u odnosu na razdoblje početka pandemije, važni za cjelokupnu ekonomiju.

Očekuje se još bolji kolovoz, a Hrvatskoj naruku idu i neki potezi drugih zemalja, poput odluke britanske vlade da oni koji se vraćaju iz Španjolske moraju u dvotjednu karantenu.

U svibnju je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) rekla da se očekuje do 30 posto prošlogodišnjeg prometa. No, Hrvatska je već sad dosegnula 45 posto prometa u odnosu na 2019., a sam je srpanj bio znatno iznad očekivanja i u Hrvatskoj je ostvareno 60 posto prometa u odnosu na srpanj 2019. godine.

U Hrvatskoj je trenutačno oko 780 tisuća turista. Manji pad od očekivanog razlog je za optimizam i u HTZ-u, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Hrvatska na 44 posto lanjskog turističkog prometa

Published

on

Izvor: Nacionalno

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je u utorak da je Hrvatska dosad postigla 44 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, što je iznad procjena HTZ-a, a samo na razini mjeseca srpnja ostvareno je 60 posto lanjskog rezultata.

Staničić je u Dubrovniku sudjelovao na koordinacijskom sastanku s predstavnicima lokalnih turističkih zajednica s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

“Učinit ćemo sve da južne destinacije dođu na trenutni nacionalni prosjek, ali sve ovisi i zračnom prijevozu. Imamo preko 80 zračnih linija prema Dubrovniku i Splitu. U subotu je britanska vlada uvela obvezu samoizolacije za svoje državljane na odmoru u Španjolskoj, nakon čega smo pojačali promotivnu aktivnost. Razgovarao sam sa čelnim ljudima britanskom TUI-a i Jet2.coma, kako bi Britance potakli da posjete Hrvatsku i Dubrovnik”, rekao je Staničić, koji očekuje kako će turistički promet u kolovozu dodatno porasti, sukladno rastu zračnog prijevoza.

Dodao je kako sve ovisi o epidemiološkoj situaciji u emitivnim zemljama i Hrvatskoj. “Prisiljeni smo pratiti uvjete putovanja i restrikcije. U stalnom smo kontaktu s agencijama i najvećim turoperatorima”, rekao je Staničić i najavio nastavak promotivnih aktivnosti sve do kraja listopada.

“Razgovarat ćemo i s Croatia Airlinesom kako bi zadržali zimsku liniju za Frankfurt, ali i dobili dodatne linije koje će povezati Dubrovnik s Munchenom ili Amsterdamom. Tako bi Dubrovnik imao cjelogodišnju povezanost”, izjavio je Staničić.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić podsjetio je kako je jug Hrvatske bilježio dva milijuna posjeta gostiju izvan Hrvatske, od čega pola milijuna s drugih kontinenata.

“Teško da će se do kraja godine ostvariti promet s tih tržišta. Naše najveće tržište Velika Britanija tek je pred desetak dana otvorila granice. Ograničeni smo u tržišnim aktivnostima te smo ih usmjerili skromnije i prema tržištima koja inače nisu bila dominantna. Pogođeni smo, ali ćemo pokušati izdržati do kraja godine, pa se okrenuti 2021. godini”, rekao je Bakić.

U odnosu na prošlu godinu, najbolje rezultate u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilježe Korčula, Mljet, Pelješac i priobalje Neretve, sa 60 do 65 posto ostvarenja, ponajviše s gostima iz Slovenije i Poljske, dok su Dubrovnik, Župa dubrovačka i Konavle na 30 posto.

Od sto registriranih hotela u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otvoreno je njih šezdesetak, uz popunjenost od 33 posto. Privatni smještaj s prijavljenih 20 tisuća turista, pak, bilježi 50 posto turističkog prometa ostvarenog na isti dan prošle godine.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije u prvoj polovini godine je  temeljem uplata turističke pristojbe uprihodila tek 290 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije