Povezite se

Turizam

Hrvatska među ‘top 5’ najpopularnijih destinacija na američkom tržištu

Objavljeno

-

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić izjavio je da je Hrvatska među ‘top 5’ najpopularnijih destinacija na američkom tržištu na sajmu “New York Times Travel Show” na kojem je HTZ i ove godine, od 25. do 27. siječnja, organizirala predstavljanje hrvatske turističke ponude u New Yorku.

Na sajmu je sudjelovalo više od 560 izlagača, uključujući i 170 predstavnika nacionalnih turističkih organizacija iz cijelog svijeta te više od 30.000 potencijalnih putnika i predstavnika turističkog sektora, a predstavile su se turističke zajednice grada Zagreba te Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

“Na američkom tržištu Hrvatska je među top pet emerging destinacija što potvrđuje snažan rast turističkog prometa iz SAD-a u posljednjih nekoliko godina. Informacije koje smo dobili od naših partnera upućuju na još jednu odličnu turističku godinu. Određene projekcije govore o rastu prometa s tržišta SAD-a u ovoj godini po stopi od 15 do 20 posto“, izjavio je direktor Staničić Hrvatski štand nakon što je na sajmu u New Yorku obišao hrvatski štand.

Dodao je da je samo tijekom prošle godine s tržišta SAD-a ostvareno više od 580 tisuća dolazaka i 1.6 milijuna noćenja, što u odnosu na 2017. predstavlja rast od 22 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima.

Prilikom posjeta New Yorku Staničić se susreo s predsjednikom Udruženja američkih turoperatora USTOA Terry Daleom te ostalim predstavnicima partnera i agencija kao što su Virtuoso, Signature Travel Network i dr. Sajam je posjetila i hrvatska konzulica u New Yorku Lidija Babić.

Hrvatska najtraženija –  uz Island, Južnu Afriku, Japan i Italiju

Iz Hrvatske turističke zajednice istaknuli su kako u prilog rastu putovanja iz SAD-a prema Hrvatskoj ide i povoljna gospodarska situacija u SAD-u, prisutnost hrvatske ponude u katalozima svih ključnih turističkih subjekata, kao i generalna popularnost Hrvatske na američkom tržištu što potvrđuju i osvojene prestižne Travvy nagrade, ali i brojne medijske objave poput one u The New York Times Magazineu gdje je objavljena lista 52 mjesta koja se moraju posjetiti u 2019., a među kojima su navedeni Zadar i okolni otoci.

Pozitivnim trendovima će pridonijeti i najavljeni let American Airlines kompanije koji će prometovati od lipnja do listopada na relaciji Philadelphia – Dubrovnik, stoji u priopćenju. 

“Rezultati istraživanja ‘Affluent Traveler Collection (ATC)’ pokazuju da se Hrvatska, uz Island, Južnu Afriku, Japan i Italiju nalazi na popisu najtraženijih destinacija u 2019. godini. Istraživanja među članovima USTOA-e pak pokazuju da se naša zemlja, uz Island, Kambodžu, Kolumbiju, Vijetnam, Portugal, Butan, Boliviju, Burmu i Etiopiju nalazi na popisu najbrže rastućih destinacija. Svoje mjesto Hrvatska ima i u ponudi Virtuosa, koji je za 2019. pripremio devet obaveznih iskustava, od kojeg se jedno odnosi na Hrvatsku koja se našla u odabranom društvu destinacija kao što su Novi Zeland, Španjolska, Maldivi i dr.”, izjavila je direktorica predstavništva HTZ-a u New Yorku Ina Rodin.

Turizam

Hrvatska među tri najpogođenije zemlje zbog pada turizma

Published

on

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše ‘trpjeti’ zbog gubitaka turizma Hrvatska je treća, navodi uz ostalo UNCTAD u novom izvješću.

To UN-ovo tijelo za trgovinu i razvoj u novom izvješću o ekonomskim posljedicama pandemije covid19 na turizam, objavljenom ovog tjedna, iznosi i procjene gubitaka u tri ‘scenarija’ s obzirom na duljinu trajanja prekida turizma – za četiri, osam i 12 mjeseci.

“Ako se prekid međunarodnog turizma nastavi kroz osam mjeseci globalni gubitak u tom sektoru mogao bi porasti na 2.200 milijardi dolara, što je oko 2,8 posto globalnog BDP-a, dok u najpesimističnijem scenariju, da prekid traje 12 mjeseci, gubici mogu premašiti i 3.300 milijardi dolara ili 4,2 posto BDP-a”, iznose procjene iz UNCTAD-a.

Podsjećaju na veliku važnost udjela sektora putovanja i turizma u globalnom BDP-u, kao i da je turizam okosnica ekonomija mnogih zemalja i ‘životni put’ milijuna ljudi u svjjetu, koji su, kako ističu, u posljednjih 20 godina više nego utrostručili vrijednosti/prihode turizma, s oko 500 milijardi, na 1.600 milijardi dolara. “Covid19 je zaustavio dugogodišnje pozitivne trendove u svjetskom turizmu, uzrokujući i ozbiljne ekonomske posljedice u cijelom svijetu. Iako se turizam polako ponovo pokreće u sve većem broju zemalja, u mnogima je još zastoj, a za mnoge, poput malih otočnih i država u razvoju, kolaps u turizmu znači i kolaps u njihovim perspektivama za razvoj”, upozorila je uz izvješće UNCTAD-ova direktorica međunarodne trgovine Pamela Coke-Hamilton.

Analizirajući utjecaje gubitaka u turizmu na njegov udjel u nacionalnom BDP-u, UNCTAD procjenjuje da bi Jamajka i Tajland mogle pretrpjeti najveći gubitak udjela turizma u BDP-u, od 11 odnosno 9 posto. U Hrvatskoj bi taj gubitak, prema njihovim, kako kažu, umjerenim procjenama, mogao biti 8 posto, a s gubitkom od 6 posto slijedi Portugal, te od 5 posto Dominikanska Republika.

Među tih 15 najpogođenijih zemalja slijede još Kenija, Maroko, Grčka, Mauricijus, Senegal, Irska, Egipat, Južna Afrika, Malezija i Španjolska, a iz UNCTAD-a upozoravaju da će turistički sektor i u mnogim bogatim zemljama također osjetiti pritisak. Pritom spominju, kako kažu, popularne europske i sjevernoameričke destinacije, uključujući Francusku, Italiju i SAD, kojima također prognoziraju gubitke milijardi dolara zbog dramatičnog pada međunarodnog turizma.

Procjene UNCTAD-a pokazuju i da bi se u najteže pogođenim zemljama, poput Tajlanda, Jamajke i Hrvatske, moglo snažno, dvoznamenkastim stopama smanjiti i zapošljavanje nekvalificiranih radnika, a posebice žena. Iako inače čine oko 54 posto ukupno zaposlenih u globalnom sektoru smještaja i prehrane, UNCTAD procjenjuje da će ih zbog toga što ipak većinom rade sezonski i na slabije kvalificiranim poslovima, prije i otpuštati, a i manje je vjerojatno da će dobiti naknade za nezaposlene ili druge.

Hrvatsku uz Tajland i Jamajku izdvajaju još i po mogućem, kako kažu, najbržem padu plaća za kvalificirane radnike, u optimističnom slučaju za 9 posto (na Tajlandu bi plaće mogle pasti za oko 12 posto, a na Jamajci za 11 posto). “Gubici u turizmu uzrokovani koronavirusom negativno utječu i na druge gospodarske sektore koji opskrbljuju robom i uslugama putnike dok su na odmoru, te UNCTAD poziva na pojačanu socijalnu zaštitu u pogođenim zemljama kako bi se spriječile najgore ekonomske poteškoće za ljude i zajednice koje ovise o turizmu”, poručuju iz te organizacije.

Pozivajući vlade da štite radnike u turizmu, savjetuju i da tamo gdje se neka poduzeća vjerojatno neće oporaviti, subvencije plaća treba osmisliti tako da pomognu radnicima da se ‘presele’ u novu industriju. “Vlade bi trebale pomagati i turističkim poduzećima koja su suočena s rizikom bankrota, poput hotela, aviokompanija i drugih, a jedan od načina financijske olakšice su zajmovi ili nepovratna sredstva s niskim kamatama”, navodi se u UNCTAD-ovom izvješću.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Više od 67 posto iznajmljivača nije prodalo nijedno noćenje

Published

on

O tome kako teče ovogodišnja sezona, bolje od ostvarenih rezultata možda ipak govore sve praznine u turističkom prometu, jer dvije trećine iznajmljivača nije prodalo nijedno noćenje.

Prema podacima iz eVisitora, proizlazi kako od početka godine do jučerašnjeg radnog dana čak 67 posto privatnih iznajmljivača u svojim smještajnim objektima nije zabilježilo niti jedno noćenje.

Točnije, od ukupno 107.633 iznajmljivača, barem jedno noćenje zabilježilo je njih 35.958 što je udio od 33,4 posto, a ostatak u prvih pet mjeseci i 24 dana u svojim jedinicama nije ugostio niti jednog jedinog gosta.

Dodatno, njih 3815 imalo je promet manji od sedam noćenja, što zorno svjedoči kako će ova godina, a sasvim sigurno i one koje dolaze, biti pravi izazov za domaći turizam, navodi dnevnik.

Kako je za Jutarnji list prokomentirala predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Martina Nimac Kalcina, s obzirom na očekivanja, u Zajednici su dosad postignutim rezultatom čak i zadovoljni.

“Iskreno, očekivala sam da bi brojke mogle biti i manje, ovako ipak ispada da je trećina iznajmljivača uspjela ostvariti barem nekakav promet što je, s obzirom na pojavu bolesti, jako dobro. Kad uzmemo u obzir da su zračne luke bile zatvorene, a gosti nisu mogli dolaziti ni preko kopnenih granica, trebamo biti sretni”, poručila je Nimac Kalcina.

Prema podacima iz eVisitora, s jučerašnjim danom turistički promet bilježi se u 622 od ukupno 1171 hotela, što čini tek nešto malo više od 50 posto kapaciteta. Puno bolja situacija nije ni u hostelima – od njih 355, promet su jučer bilježili u njih samo 21 posto, odnosno 78 objekata, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Stanovnici Hrvatske lani na putovanja potrošili 15,6 milijardi kuna

Published

on

Nešto više od polovice stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina lani je išlo na bar jedno privatno putovanje po zemlji i u inozemstvo, dok ih je 9,2 posto išlo na poslovna putovanja, a na svima su ukupno potrošili 15,6 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a o turističkoj aktivnosti stanovništva u 2019. godini.

Od te ukupne potrošnje na sva putovanja u 2019., najviše su ili 9,3 milijarde kuna hrvatski građani izdvojili za privatna višednevna putovanja po zemlji i u inozemstvo, potom još oko 3 milijarde na poslovna višednevna putovanja, a 3,3 milijarde na jednodnevna privatna i poslovna putovanja.

Po podacima DZS-a, lani je na privatnim višednevnim putovanjima bilo 1,87 milijuna ili 54 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina, ili njih oko 1,9 milijuna.

Nigdje nije putovalo 1,6 milijuna ili gotovo 46 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina, najčešće zbog financijskih i/ili zdravstvenih razloga.

Podjednako su u 2019. putovali i žene i muškarci, dok je među dobnim skupinama najviše bilo onih od 35 i 44 te od 15 do 24 godine, a najčešći motivi putovanja su posjet rodbini i prijateljima te odmor i kupanje na moru.

Po Hrvatskoj putuju više, ali u inozemstvu više troše

Prosječni izdaci po višednevnom putovanju bili su 1.800 kuna, od čega su u Hrvatskoj prosječno po putovanju trošili 1.314 kuna, a u inozemstvu 2.716 kuna.

Od ukupno potrošenih 9,3 milijardi kuna na sva privatna višednevna putovanja po zemlji i u inozemstvu, 47 posto ili 4,3 milijarde kuna domaći su ostvarili u Hrvatskoj, dok su nešto više, 53 posto ili 5 milijardi kuna potrošili u inozemstvu, iako ih je u inozemstvo putovalo znatno manje nego po Hrvatskoj.

Naime, od ukupno 1,87 milijuna osoba koliko je lani višednevno putovalo, većina je, nešto više od milijun bila samo po Hrvatskoj, dok ih je u inozemstvo privatno putovalo oko 350 tisuća, a na i jedno i drugo njih oko 477 tisuća.

U inozemstvo su najviše privatno putovali u Bosnu i Hercegovinu, Njemačku, Italiju, Austriju, Sloveniju i Srbiju.

Na jednodnevnim putovanjima potrošeno 3,3 milijarde kuna

Stanovnici Hrvatske od 15 i više godina u 2019. su ostvarili i 8 milijuna jednodnevnih putovanja, od čega je većina, više od 89 posto ili 7,1 milijun tih putovanja bilo privatnih, a 845 tisuća ili 10,6 posto poslovnih.

Ukupno su domaći na svim jednodnevnim putovanjima, privatnim i poslovnim, potrošili 3,3 milijarde kuna, od čega 2,7 milijardi kuna na privatna, a 559 milijuna kuna na poslovna, kojih je bilo 845 tisuća u 2019.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije