Povezite se

Gospodarstvo

Hrvatska izdala 11-godišnju obveznicu vrijednu 2 milijarde eura

Objavljeno

-

Ministarstvo financija izdalo je u srijedu na međunarodnom tržištu kapitala 11-godišnju obveznicu vrijednu dvije milijarde eura, uz kuponsku kamatnu stopu od 1,5 posto te ostvareni prinos od 1,643 posto, objavilo je u četvrtak to ministarstvo.

“Ministarstvo financija 10. lipnja uspješno je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura, dospijeća 2031. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,5 posto posto, a ostvareni prinos 1,643 posto. Zajednički agenti izdanja bili su Banca IMI/Privredna banka Zagreb, Barclays, Deutsche Bank i J.P. Morgan”, navodi se u današnjem priopćenju.

Iz Ministarstva podsjećaju da je transakcija najavljena u utorak, 9. lipnja, nakon čega je Ministarstvo financija održalo globalnu telekonferenciju za ulagatelje kako bi na taj način pripremilo što šire tržište za transakciju koja se održala 10. lipnja s početkom u jutarnjim satima.

Interes investicijske zajednice bio je izniman, ističu iz Ministarstva, dodavši da je bilo više od 400 potencijalnih ulagatelja, čemu su dodatno doprinijeli ulagatelji koji ulažu isključivo u vrijednosne papire investicijskog kreditnog rejtinga.

Također, ocjenjuju da je interes za upis prikupljen od strane najkvalitetnijih ulagatelja uz jako dobru geografsku diversifikaciju – Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Njemačka, Italija, Austrija, Francuska, zemlje Beneluksa, CEE zemlje i dr. Time je, navode u priopćenju, u konačnici ostvarena snažna potražnja, od 8,45 milijardi eura, što je oko 4,2 puta više u odnosu na nominalni iznos izdanja.

“Navedeno je Republici Hrvatskoj omogućilo da najnovije zaduženje postigne uz čak 45 baznih bodova niže od inicijalno objavljene cijene”, naglašavaju iz Ministarstva.

Primici od tog izdanja iskoristit će se za refinanciranje euroobveznice iznosa 1,25 milijardi dolara, koja dospijeva u srpnju 2020., pri čemu će se ostvariti godišnja ušteda na kamatama od gotovo 360 milijuna kuna.

Preostali dio izdanja, kaže se u priopćenju, iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19, kako je i predviđeno u izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu.

Podsjetimo, rebalansom proračuna na početku svibnja primici od financijske imovine i zaduživanja s originalno predviđenih 30,5 milijardi kuna porasli su na 63,4 milijarde kuna. Do tada je već više od polovine planiranog iznosa, odnosno 35,6 milijardi kuna, bilo ‘pokriveno’.

Naime, u veljači je država izdala tri tranše obveznica u iznosu 15 milijardi kuna, po ponderiranoj kamatnoj stopi od 1 posto, početkom svibnja i 7-godišnju obveznicu na domaćem tržištu u iznosu od 1,445 milijardi eura po kamatnoj stopi od 0,75 posto, a refinanciran je i veliki trezorski zapis od 7,8 milijardi kuna te su obavljeni i pojedini kreditni aranžmani s bankama u Hrvatskoj.

U Ministarstvo još ističu da je ova transakcija uslijedila u tjednu nakon što je agencija Fitch potvrdila hrvatski kreditni rejting BBB-, sa stabilnim izgledima.

“Stabilni izgledi odražavaju uvjerenje da će Republika Hrvatska održati srednjoročnu fiskalnu stabilnost, istovremeno pružajući kratkoročnu podršku u borbi protiv pandemije COVID-19. Također, agencija S&P je u svibnju 2020. potvrdila rejting BBB-/A-3 sa stabilnim izgledima, dok je agencija Moody’s potvrdila kreditni rejting RH Ba2 te izglede zadržala pozitivnima. Agencije navode da će, iako će pandemija Covida-19 oslabiti hrvatske ekonomske i fiskalne rezultate u 2020. godini, šok biti privremen te kako su ranija poboljšanja fiskalnih podataka i jačanje ekonomije podržali kreditni profil zemlje”, naglašava se u priopćenju.

Postignuti konačni uvjeti izdanja i razina interesa u knjizi upisa još su jednom potvrdili snažan status Hrvatske kao atraktivnog izdavatelja na međunarodnom tržištu kapitala, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće općinama dvije milijarde kuna manje

Published

on

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna.

Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan.

To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.

Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije