Povezite se

Politika

Hrvatska i Srbija daleko od dogovora o granici

Objavljeno

-

Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.

U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.  

Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.

Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu. 

Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova  Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka – Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

“Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom”, rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda. 

Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.

“Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom”, kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi “bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije”.

Drugim riječima, Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar. 

“Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije”, dodaje MVEP.

Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

“Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.”, pojašnjava MVEP.

Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se “Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema”.

Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.

On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu “izvanpravni čimbenici”, odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za “ucjenjivanje”.

“Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist”, citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice. 

Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

“Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro”, dodaje MVEP.

Politika

Izbori u HDZ-u: Plenković predao više od 45.000 potpisa

Published

on

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zajedno s timom Odvažno za Hrvatsku predao je u četvrtak Središnjem izbornom povjerenstvu stranke više od 45.000 prikupljenih potpisa za svoju kandidaturu za predsjednika HDZ-a te potpise za zamjenika predsjednika i potpredsjednike.

Plenković koji je zajedno s članovima svojeg tima došao u Središnjicu HDZ-a u pratnji oko 200 članova stranke među kojima su bili i mnogi ministri, prikupio je 45.792 popisa, a kandidat za njegova zamjenika Tomo Medved 38.909 potpisa. Potpise su prikupili i kandidati za potpredsjednika – Oleg Butković njih 36.390, Zdravka Bušić 33.256, Branko Bačić 33.442 te Ivan Anušić 35.115 potpisa.

Zahvalivši svima koji su se trudili prikupiti potpise, Plenković je rekao kako će u procesu unutarstranačkih izbora članovima stranke predstaviti njihov program – koji su predstavili prije dva tjedna, a “koji je dobar za HDZ i Hrvatsku”. Dodao je i kako je to platforma za budući stranački program za predstojeće parlamentarne izbore. Poručio je i kako HDZ, sa izravnim izborima šest ljudi u vodstvu stranke omogućuje novi standard unutarstranačke demokracije te po tom pitanju rade veliki iskorak.

Plenković je rekao da će njihova kampanja na unutarstranačkim izborima koja kreće od 1. ožujka, biti konstruktivna i pozitivna. Smatra i da će nakon tih izbora HDZ biti snažniji, jedinstven i pripravan za nove pobjede na parlamentarnim izborima.

„To je naš cilj i na tome tragu ćemo raditi”, poručio je.

Naveo je i da će – ako tijekom unutarstranačke kampanje bude napada na njih, znati na njih odgovoriti te će sve biti u komunikaciji koja će biti korisna za stranku.

Za Davora Ivu Stiera ima mjesta u stranci i kada ne uspije na izborima

Na novinarski upit je li to što je s njim došlo oko 200 ljudi bila demonstracija moći i poruka njegovim protukandidatima, odgovorio je kako imaju veliku potporu unutar stranke i na terenu te su mnogi htjeli doći na predaju potpisa.

„Nama je to drago i još jedan poticaj za daljnji angažman”, kazao je.

Istaknuo je kako na unutarstranačkim izborima žele pobijediti kao tim tako da će potpora njemu ujedno biti potpora i Zdravki Bušić, a potpora Tomi Medvedu će ujedno biti potpora i Olegu Butkoviću i sl.

Plenković je rekao kako u unutarstranačkim izborima poštuju i tuđa mišljenja i drugačiji stav poručivši da nakon njih moraju biti jedinstveni.

Potvrdno je odgovorio i na novinarski upit hoće li nakon izbora moći nastaviti suradnju s protukandidatima bez obzira na moguće teške riječi. „Da, ali ćemo nastojati da svih nas šestero dobijemo potporu i pobijedimo na izborima”, kazao je.

Poručio je i da za Davora Ivu Stiera, koji je u timu Mire Kovača, ima mjesta u stranci i „kada ne uspije na ovim izborima”.

Ne namjeravamo ponuditi ništa nacionalnim manjinama vezano uz Zakon o popisu stavovništva

Predsjednik HDZ-a, upitan očekuje li dogovor s manjinama vezano uz donošenje Zakona o popisu stanovništva, najavio je da će sutra u 8,30 sati biti održan sastanak parlamentarne većine te očekuje dogovor o tome.

Poručio je i da „ne namjerava ponuditi ništa” što se tiče tog zakona podsjetivši na stav Vlade i HDZ da se radi o tehničkom zakonu koji se treba donijeti kako bi se svi pripremili za popis stanovništva.

Navevši da je zakon prošao javno savjetovanje, Plenković je rekao i da takvih odredbi, koje traže predstavnici nacionalnih manjina, nema u nama susjednim zemljama u kojima su Hrvati manjina, a neki od predstavnika manjina većinski narod.

Istaknuo je i da u dosadašnjoj praksi nije bilo nikakve diskriminacije kod izbora popisivača ocijenivši kako se neka od pitanja mogu riješiti uputstvima za vrijeme samog popisa stanovništva.

Negirao je i stav oporbe da se tu radi o fiktivnom sukobu zbog unutarstranačkih izbora u HDZ-u. „Nema nikakvog sukoba. Ima možda različitih pogleda na dvije male nijanse za koje mi smatramo da nisu nužne da budu u ovom zakonu”, kazao je. Smatra i da će taj zakon sigurno proći u Hrvatskom saboru.

Plenković je poručio i da “tko god se trudi i koliko hoće” neće srušiti aktualnu vladu prije kraja mandata ove parlamentarne većine i saziva Sabora. „Kada to bude, to ćemo mi odlučiti a ne netko drugi”, kazao je.

Upitan kako će regulirati rad nedjeljom, poručio je kako ljudima žele omogućiti – posebice koji nedjeljom rade u trgovinama, da se smanji taj intenzitet rada i tako čuvaju obiteljske vrijednosti.

Naglasio je i da je po tom pitanju vlada najbliža austrijskom modelu po kojem se smanjuje broj radnih nedjelja i na taj način njeguje obiteljski život.

Plenković je rekao i da rješenje koje moraju donijeti mora biti pravno i ekonomski održivo.

Ucitavanje vijesti

Politika

Lovrinović (PH): Tko je bankama dopustio pranje novca

Published

on

Zastupnik Ivan Lovrinović (PH) referirao se u četvrtak na informacije da su pojedine banke, a najčešće se spominje Zagrebačka, počele prati novac, poručivši kako pravo pitanje nije koja je banka to radila, nego tko je to dopustio. 

U biznisu se može činiti što tko hoće, ali onaj tko regulira, dužan je spriječiti takvu praksu, rekao je zastupnik, te istaknuo kako je take pojave kod banaka trebala spriječavati Hrvatska narodna banka (HNB)
Guverener Boris Vujčić dolazi u Sabor svake godine, no u izvještajima koje podnosi nikad nije rekao da postoji pranje novca u Hrvatskoj, istaknuo je Lovrinović navodeći kako po njegovim infromacijama to traje nekoliko godina. 
“Pitanje je zašto HNB nije ranije obavijestila javnost što se događa, HNB ima obvezu ispuniti određeni obrazac i dostavljati ga Europskoj središnjoj banci, znači li to da su i njih obmanuli, odnosno, ako su im javili, zašto Europska središnja banka šuti, upitao se zastupnik. 
Poručio je i kako je nemoguće da HNB, kao regulator banaka, ne zna što se u njima događa, s obzirom da svaki dan ima uvid u njihove račune. “HNB i guverener su znali što se događa, a očito su prešli preko toga”, ustvrdio je Lorinović. 

Zemlja urbanog kaosa
Zastupnik Giovanni Sponza (IDS) upozorio je na problem bespravne gradanje, navodeći da je u Istri situacija alarmantna, osobito u priobalju gdje bespravna gradnja na poljoprivrednom zemljištu “ide naprijed”. 
“Uništava se plodno zemljište i pretvara u betonske ploče, situacija je izmaknula kontroli”, rekao je Sponza kojemu je nerazumljivo  da Državni inspektorat zatvara oči pred tim problemom, odnosno svjesno dopušta devastaciju državnog poljoprivednog zemljišta. 
Postajemo zemlja u kojoj vlada urbani kaos, rekao zastupnik, navodeći da su zbog svega gradonačenici u Istri donijeli deklaraciju da se nadležnost sankcioniranja bespravne gradnje spusti na razinu gradova. 

Autoprijevoznici i korona virus
Željko Lenart (HSS) skrenuo je pozornost na probleme s kojima se, zbog pojave korona virusa, suočavaju autoprijevoznici koji su bili u Italiji ili tamo voze. Svi su na granici dobili rješenja da se moraju javiti dežurnom epidemiologu radi pregleda i nadzora od 14 dana, naveo je zastupnik, zapitavši se znaju li mjerodvni što za njih znači 14 dana nevoženja. 
Pozvao je Vladu, odnosno resorna ministarstva, da razmotre mjere koje naređuju autoprijevoznicima, jer će u suprotnom, kaže, mnogi propasti.
 

Ucitavanje vijesti

Politika

Josić (HDZ): Sisačka gradska vlast i gradonačelnica ugrožavaju živote malih sportaša

Published

on

Željka Josić

Saborska zastupnica Željka Josić u četvrtak je u ime Kluba HDZ-a prozvala SDP-ovu vlast u Sisku na čelu s gradonačelnicom Kristinom Ikić Baniček da nasilnički ugrožava živote malih sportaša te pozvala mjerodavne institucije da reagiraju.

 “Već godinama SDP-ova gradska vlast malim sportašima ne dozvoljava ulazak u Ledenu dvoranu, izbacuje ih se u pola treninga, a roditeljima zabranjuje ulaz”, rekla je Josić na konferenciji za novinare u Saboru. 

 Malim sportašima, kaže, pristup se zabranjuje uz različita objašnjenja, a jedno od njih je bilo kako je Sisku dovoljan jedan hokejaški klub.

 “Najnoviji nasilnički potez gradskih SDP-ovaca gašenje je svjetla tijekom treninga na ledu”, rekla je zastupnica, navodeći kako zbog takvog nasilničkog ponašanja dio djece putuje u Zagreb “kako bi vidio led”. 

 Kaže i kako se zadnjih dana na društvenim mrežama mogu vidjeti kratki video prikazi kako zaštitari priječe ulaz malim sportašima u Ledenu dvoranu, a isto i njihovim roditeljima.

Željka Josić/Konferencija za medije Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice

 “Ovdje je vrlo jasno da se ugrožava život djece, a to je kazneno djelo”, rekla je Josić koja drži da to treba hitno spriječiti, a sve odgovorne kazniti. Pozvala je sve mjerodavne da se uključe u ovu sisačku temu –  DORH, MUP, pravobraniteljicu za djecu.

 Poziva i novog predsjednika države Zorana Milanovića da reagira s obzirom da je, kaže, u inauguracijskom govoru rekao kako je njegova odgovornost da se ni jedan građanin ne osjeća ustrašenim.

 Osudu spomenutog nasilja traži i od Davora Bernardića, predsjednika SDP-a, stranke iz koje dolazi sisačka gradonačelnica.

 HDZ-ova zastupnica pozvala je i na prosvjed koji će se u petak održati pred sisačkom Ledenom dvoranom, a kojim se, najavljuje, gradskoj vlasti želi poručiti da su svi građani jednaki i da svi trebaju imati jednaku dostupnost gradskim sadržajima. 

 Sisak, kako je koncem prošle godine pisao dio medija, ima dva hokejaška kluba – KHL Sisak sa stogodišnjom tradicijom i nekoliko godina staru HK Sisciju, koju su osnovali bivši članovi Siska nezadovoljni vođenjem prvotnog kluba. Grad Sisak, pisali su mediji, odbija dati Hokejaškom klubu Sisciji igrati u gradskoj dvorani, a znakovitim su navodili da u suparničkom klubu igra sin gradonačelnice.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije