Hrvatska i Bugarska zajedno se zalažu za europsku perspektivu jugoistoka Europe jer su zabrinute stanjem na tom području koje je otvorilo prostor i trećim silama, istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon susreta s bugarskim kolegom Rumenom Radevim u Sofiji.

“Zajedno se zalažemo za europsku perspektivu jugoistoka Europe kako bi se osigurala sigurnost, stabilnost i trajni prosperitet svih država u susjedstvu”, naglasila je Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za medije nakon susreta s predsjednikom Bugarske koja od početka 2018. predsjeda Europskom unijom.

Kao jednim od glavnih prioriteta svojeg predsjedništva Sofija je izdvojila jačanje europske perspektive zapadnog Balkana, a o toj temi će se u bugarskoj prijestolnici govoriti u svibnju na summitu na kojemu će prisustvovati šest zemalja koje žele ući u europski savez.

Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan. Poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, a Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, zbog čega će se u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, o čemu su, između ostalog, u srijedu razgovarali Radev i Grabar-Kitarović.

“Trenutno smo zabrinuti stanjem na jugoistoku Europe jer se otvara vakuum koji, nažalost, popunjavaju i neke treće strane koje imaju različite interese i upravo zato je na ovom prostoru potrebna jedna snažna politika proširenja odnosno konsolidacije i to će svakako biti jedan od prioriteta i hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a”, rekla je predsjednica.

“Malo sam obeshrabrena događajima posljednih nekoliko godina, mislim da se proces usporio i da je došlo do zamora, s jedne strane proširenjem, a s druge strane reformama, i mislim da reformske procese treba osnažiti”, kazala je Grabar-Kitarović, dodavši kako su ipak, kroz posljednje poruke predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i čelnika poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona dobivene pozitivnije naznake glede proširenja oko čijeg procesa je “iznimno bitno zadržati momentum”.

Radev je hrvatsko-bugarsku suradnju po tom pitanju ocijenio veoma značajnom jer se dvije države nalaze s obje strane “osjetljive regije Balkana”, te da je veoma važan “primjer koji dvije zemlje daju”.

“Uvjeren sam da je Bugarska uspjela vratiti fokus EU-a na problematičnu regiju zapadnog Balkana. Ako mi ne damo europsku perspektivu zapadnom Balkanu prije ili kasnije će to područje dati balkansku perspektivu Europi, to sam uvijek naglašavao pred europskim čelnicima”, rekao je bugarski predsjednik.

Rad na snažnijoj povezanosti

Dvoje čelnika složilo se da su odnosi između dviju zemalja tradicionalno dobri, a Radev je istaknuo kako se oni ne temelje samo na učinkovitoj suradnji unutar Europske unije i NATO saveza, nego i na temelju geografske blizine i dubokim povijesnim i kulturnim vezama između dvaju naroda.

Bugarski predsjednik je ocijenio kako oko 200 milijuna eura, koliko iznosi godišnja robna razmjena između dviju zemalja, “nije loše postignuće, ali ne odgovara dinamici dvaju gospodarstava”.

Naglasio je važnost gospodarskih komora u poboljšanju tog iznosa te otkrio kako je u budućnosti predviđeno održavanje gospodarskih foruma i jačanje prometne povezanosti. Dvoje predsjednika je izrazilo želju uspostavljanja stalne zračne linije između država, što bi pomoglo i gospodarstvu, ali i većem broju turista u obje destinacije. Bulgaria Air prošle je godine prvi put uvela charter letove od Sofije i Varne do Rijeke.

Grabar-Kitarović istaknula je kako je prostor za jačanje gospodarske suradnje s hrvatske strane posebice na području visokotehnološke opreme i mehanizacije, električne opreme, kemijske, farmaceutske i prehrambene industrije, te da su hrvatske tvrtke zainteresirane sudjelovati u bugarskim projektima izgradnje infrastrukture, pogotovo prometne.

Dodala je kako bi izgradnja plinovoda i interkonektora između hrvatskog budućeg LNG terminala prema Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj pomogla da sve te države ne ovise o jednom izvoru energije, što donosi političke i gospodarske rizike.

U tom kontekstu je spomenula i inicijativu Triju mora usmjerenu na razvoj prometne i energetske infrastrukture poput izgradnje plinovoda, LNG terminala i drugih energetskih konekcija.

Radev je naglasio kako “Bugarska ostaje aktivni sudionik te inicijative koja je važna za povezanost jugoistoka Europe, a u kojoj hrvatska predsjednica ima značajan osobni doprinos”.

Bugarski predsjednik, bivši zapovjednik zračnih snaga, istaknuo je kako Bugarska s interesom prati proces modernizacije hrvatske vojske koje je također “veliko područje za buduću suradnju”.

Grabar-Kitarović se nakon Radeva susrela i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim i predsjednicom parlamenta Cvetom Karajančevom, a u poslijepodnevnim će se satima sastati s hrvatskom zajednicom u Bugarskoj u prostorijama hrvatskog veleposlanstva.  (H/N)

Podijeli objavu