Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja izjavio je u subotu da će vladajući javnu raspravu o mirovinskoj reformi skratiti na tri tjedna, a nakon toga će je “na juriš pokušati progurati u Hrvatskom saboru kroz dva čitanja”.

Gostujući u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija Hrelja je rekao da stvarna javna rasprava o mirovinskoj reformi neće početi dok se ne zadovolji osnovna forma, odnosno dok resorno ministarstvo na svojim stranicama ne objavi paket zakona koje je najavilo.

Smatra da je javna rasprava zasad počela samo medijski jer su, dok se ne objavi paket zakona, moguće izmjene na osnovu reakcija od različitih skupina.

Hrelja, međutim smatra da je za kvalitetno donošenje paketa zakona koji uobličuju mirovinsku reformu prekasno jer imamo relativno kratko vrijeme.

“Skratit će se vrijeme rasprave sa zainteresiranom javnošću, najvjerojatnije na tri tjedna i onda će se na juriš to pokušati progurati kroz dva čitanja”, rekao je.

Po njegovim riječima, to nije dobro jer ozbiljne zemlje prvo izađu sa svim prijedlozima, izračunima i simulacijama i stave ih pred socijalne partnere ili pak socijalni partneri dogovaraju svaki članak zakona.

Hrelja smatra da miovinska reforma ne donosi boljitak većini. Ako su odlučili da će srušiti drugi stup i svima dati pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu iz prvoga stupa sumnjam da će to biti bolje jer neka druga politika će reći nema novaca pa ćemo smanjiti taj dodatak, istaknuo je.

S obzirom da visina mirovina ovisi o političkom odlučivanju, Hrelja je zaključio da je bolje popraviti ono što nije dobro, a što imamo, nego očekivati da će nešto novo donijeti nešto dobro.

Kao primjer naveo je prijedlog za drukčiju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, ustvrdivši da u njemu nema ničega dobrog, za razliku postojećega modela koji je, ako se računaju godine radnoga staža i uplaćeni doprinosi, dobro odmjeren.

Hrelja nije sklon podržati sadašnji prijedlog reforme u Hrvatskome saboru, a bi li je podržao uz neke korekcije, kako je rekao, još je prerano govoriti. Na pitanje hoće li najavljene mjere natjerati ljude da odu u mirovinu ranije u strahu da će im mirovine biti manje, rekao da je moguć stanpedo kao 2010. kada je deset tisuća ljudi otišlo ranije u bilo koju vrstu mirovine.