Povezite se

Svijet

Hong Kong oslobodio osumnjičenika za ubojstvo zbog kojeg je došlo do prosvjeda

Objavljeno

-

Stanovnik Hong Konga osumnjičen za ubojstvo na Tajvanu, čiji je slučaj bio povod za reformu sustava izručenja u Hong Kongu koja je izazvala mjesece anti-vladinih prosvjeda, pušten je iz zatvora u srijedu ujutro.

Dvadesetogodišnji Hongkonžanin Chan Tong-kai optužen je za ubojstvo trudne djevojke za vrijeme odmora na Tajvanu.

Tong-kai se navodno ispričao obitelji svoje djevojke i ljudima Hong Konga, prenosi South China Morning Post.

Zbog nepostojanja sporazuma o izručenju između Hong Konga i Tajvana, Chan je odležao samo 18 mjeseci u zatvoru zbog krađe osobnih stvari svoje djevojke.

Chan je kazao kako je voljan otputovati u Tajvan, koji ga je optužio za ubojstvo, ali to je tehnički nemoguće.

Hongkongška vlada objavila je u srijedu ujutro da Tajvan nema ovlasti poslati svoje policajce da odvedu Chana u Tajvan, dok se Tajvan protivi Chanovom putovanju bez pratnje.

Hong Kong je kazao da neće podići tužbu zbog ubojstva jer su dokazi u Tajvanu.

Zbog tog slučaja je hongkongška premijerka Carrie Lam ovoga proljeća pokušala reformirati zakone o ekstradiciji, što je u lipnju izazvalo masovne prosvjede, zbog strahova stanovnika Hong Konga da neće moći imati pravedno suđenje u ostatku Kine te da centralna vlast time želi oslabiti poseban status Hong Konga i steći dodatnu kontrolu.

Hong Kong, bivša britanska kolonija, posebna je administrativna regija u Kini sa značajnom autonomijom, dok Peking smatra Tajvan, službenog naziva Republika Kina, odmetnutom kineskom pokrajinom.

Tajvan, gdje su se smjestile pristaše Čang Kaj-šeka, koje su porazili komunisti u kineskom građanskom ratu 1949., zauzimala je kinesko mjesto u UN-u sve do 1971., a danas Tajvan kao državu priznaje samo nekolicina zemalja na svijetu, od kojih je najznačajniji Vatikan.

Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen rekao je u srijedu da Tajvan neće odustati od jurisdikcije nad spomenutim slučajem, iako su i žrtva i počinitelj stanovnici Hong Konga.

“Budući da hongkongška vlada oklijeva u preuzimanju jurisdikcije nad ovim slučajem, mi, Republika Kina ćemo to preuzeti kako bi donijeli pravdu žrtvi”, kazao je Tsai.

Xi smjenjuje premijerku Hong Konga?

Financial Times objavio je u utorak da Kina planira smijeniti čelnicu Hong Konga Carrie Lam i postaviti novog “prijelaznog upravitelja”.

Izvori Financial Timesa tvrde da Peking želi stabilizirati situaciju u Hong Kongu prije donošenja konačne odluke, jer ne žele stvoriti o sebi percepciju povlačenja pred nasiljem.

Ako dođe do smjene, predsjednik Xi Jinping postavit će nasljednika u ožujku te će taj čelnik odraditi ostatak mandata Carrie Lam, koji završava 2022.

Glavni favoriti za nasljeđivanje Lam su Norman Chan, bivši guverner honkongške središnje banke i Henry Tank, bivši ministar financija i uprave Hong Konga.

Nastavi pregledavati

Svijet

Kanada: Pacijenti u domovima za starije uzaludno mole za pomoć

Published

on

Vojnici koji pomažu u domovima za starije u jeku pandemije koronavirusa u Kanadi, vidjeli su da osoblje ostavlja pacijente u prljavim pelenama, ignorira pozive u pomoć te koristi nesteriliziranu opremu, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.

U domovima za starije umrlo je oko 80 posto svih preminuli od koronavirusa u Kanadi.

Stanje je u pokrajinama Ontariju i Quebecu, gdje pomaže oko 1400 vojnika, posebno teško.

Službeno izvješće oružanih snaga o pet najsnažnije pogođenih domova u Ontariju otkriva da su pacijenti ostavljani u pelenama s fekalijama, te da su im po sobama hodali žohari i mravi.

Zamijećeno je i da su “pacijenti zapomagali za pomoć a osoblje nije odgovaralo između 30 minuta i dva sata”, kaže službeno izvješće.

“To mi je izvješće od svih koje sam dosad pročitao u cijelom svom životu najviše slomilo srce”, rekao je premijer Ontarija Doug Ford, u jednom trenutku na rubu suza.

Ford je obećao kompletnu istragu i priznao da je sustav skrbi urušen i desetljećima zanemarivan prije nego je koronavirus prelio čašu.

“Ja ću popraviti taj sustav, bez obzira koliko to stajalo”, rekao je Ford, pozivajući saveznu vladu na financiranje. Kanadskih 10 provincija ima jurisdikciju nad zdravstvom.

Premijer Justin Trudeau rekao je da je šokiran i bijesan zbog sadržaja izvješća, ponovivši da Kanada mora učiniti puno više u brizi za stariju populaciju.

I Quebec i Ontario zatražili su od vojske da ostane duže nego je inicijalno planirano, a federalna vlada s tim će se vjerojatno složiti, rekao je Trudeau.

Kanada ima oko 87.000 zaraženih i 6700 smrtnih slučajeva od covida-19.

Već ranije ovaj mjesec Trudeau je govorio o potresnim tragedijama u domovima, spominjući nedostatak osoblja i brojne prekovremene sate onih koji rade.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Srbija zabranila slijetanje aviona crnogorske aviokompanije u Beograd

Published

on

Uprava civilnog zrakoplovstva u Srbiji zabranila je u utorak slijetanje aviona crnogorske nacionalne kompanije na beogradski aerodrom, piše srbijanski dnevnik Blic. 

Blic navodi da je odluka  da se avionima Montenegroairlinesa ne dozvoli slijetanje u Beograd u zračnu luku Nikola Tesla rezultat reciprociteta jer je vlada Crne Gore u ponedjeljak najavila otvaranje crnogorskih granica za više država, među kojima nema Srbije.

U obrazloženju ove odluke, do koje je došao Blic, piše između ostalog da je državljanima Srbije onemogućen ulazak u Crnu Goru, dok s druge strane crnogorski državljani mogu bez problema ući u Republiku Srbiju.

„Imajući navedeno u vidu, princip reciprociteta u kretanju putnika između dvije države je ozbiljno narušen, što neposredno utiče na reciprocitet u obavljanju redovnog zračnog prometa”, stoji u obrazloženju koje navodi Blic.

Odluka srbijanskih vlasti stupa na snagu u srijedu, pa je u zračnu luku u utorak navečer sletio zrakoplov crnogorske kompanije sa 115 crnogorskih studenata, i oni će, kako navodi Blic, moći ostati u Srbiji.

Crnogorski premijer Duško Marković u ponedjeljak je najavio da će Crna Gora 1. lipnja otvoriti granice za zemlje koje imaju najviše 25 aktivnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, a na tom popisu nema Srbije.

Takva najava izazvala je oštre reakcije u Srbiji, pa je premijerka Srbije Ana Brnabić pozvala stanovnike te zemlje da ne ljetuju u Crnoj Gori, a šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić rekao je da je potez vlasti u Podgorici „smiješan i besmislen čin“.

Crna Gora je prije dva dana postala prva korona-free država u Europi, a vlasti te zemlje najavile su da će proglasiti kraj epidemije kada 28 dana uzastopno u toj zemlji ne bude potvrđen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom što se očekuje 2. lipnja.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Srbijanska predsjednica vlade Brnabić pozvala Srbijance da ne ljetuju u Crnoj Gori

Published

on

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1. lipnja otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 tisuća stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.  

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom:  “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, priopćila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali  će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao,  koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Europi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. lipnja, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. lipnja.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u siječnju.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasovala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila prosvjede.

Hina

Ucitavanje vijesti

Najčitanije