Povezite se

Svijet

Hoće li kruzeri biti protjerani iz Venecije?

Objavljeno

-

Takozvani “neboderi na moru” mnogima su u Veneciji trn u oku, a usto predstavljaju potencijalni ekološki rizik. No talijanske vlasti nisu ni blizu suglasju što učiniti s njima. 

Bila je to scena kao iz holivudskih filmova katastrofe – ljudi su uz vrisku bježali dok se golemi brod približavao, sirene za uzbunu su zavijale, a onda je grdosija udarila u gat i skršila usidreni turistički brod. 

Nedjeljni sudar u Veneciji između MSC Opere, kruzera od 65.000 tona i mnogo manjeg broda, uz četvero ozlijeđenih, otvorio je i gorku debatu o pravilima pomorskog prometa oko jednog od najdragocjenijih mjesta svjetske kuturne baštine. 

Lokalni aktivisti iz odbora No Grandi Navi (Ne velikim brodovima) žele potpunu zabranu kruzera. “Grad i laguna nisu kompatibilni s tim čudovištima. Ne čekajte tragediju, zaustavite tu sramtotu”, kažu.  

Pitanje kruzera u Veneciji na dnevnom je redu talijanskih političara zadnjih sedam godina. Prvi razgovori o zabrani krenuli su nakon havarije Coste Concordije u siječnju 2012. kraj toskanskog otoka Giglia. 

Tadašnja talijanska vlada usvojila je zabranu, ali je oduka suspendirana dok se ne otvori alternativni pravac za brodove u Veneciji. Političari na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini još se prepiru oko toga. 

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro i predsjednik regije Veneto Luca Zaia krive ministra prometa Danila Toninellija što nije zaživio plan iz 2017. po kojem bi kruzeri bili podalje od kanala Giudecca, gdje se zbila nedjeljna nesreća. 

“Žao mi je što to moram reći, ali ministar Toninelli odgovoran je za nesreću”, rekao je Brugnaro za Corriere della Sera. “Imali smo demonstraciju onoga što se dogodi kada nema volje i odlučnosti za djelovanje”.  

Po tzv. planu Brugnaro-Zaia, koji ima podršku brodara, brodovi veličine MSC Opere i dalje bi pristajali u Veneciju, ali više ne bi mogli prolaziti pokraj Trga svetog Marka i ostalih znamenitosti nego ploviti perifernim kanalima. 

Po istome planu, još veći brodovi, kojima je sada zabranjeno uploviti u lagunu, mogli bi pristajati u industrijskoj luci Margheri, a kruzeri manje tonaže nastavili bi prolaziti Giudeccom, jednim od najvažnijh gradskih kanala. 

Toninelli se zalaže za radikalno rješenje i potpunu zabranu prometa kruzera venecijskim vodama. On bi ih zaustavio na jednom od tri terminala koje tek treba izgraditi na samom ulazu u lagunu. 

U talijanskoj koalicijskoj vladi suglasja nema. Pokret Pet zvijezda podržava svoga ministra Toninellija, a krajnje desna Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija misli suprotno. 

Čak i ako bude po Toninellijevom, njegov se plan ne može brzo provesti. Brugnaro tvrdi da treba deset godina da se terminali izgrade, a Zaia dodaje da su ionako tehnički neizvedivi. S toliko prepiranja, konačno rješenje čini se daleko. 

“U pitanju su sigurnost građana, turista te očuvanje umjetničkog i ekološkog blaga”, kaže profesor Enzo Dalle Mese, inženjer koji je proučavao nesreću Coste Concordije. 

On traži najrestriktivnija pravila i naglašava da je to pitanje zdrava razuma u zaštiti grada i lagune, čak i po cijenu gubitka tisuća radnih mjesta i prihoda od prometa kruzera. 

“Moramo se zapitati koliko smo života spremni žrtvovati u zamjenu za nekoliko milijuna eura godišnje. I koliko štete umjetničkom naslijeđu možemo prihvatiti. Moj odgovor je nula”, rekao je Dalle Mese. 

Svijet

Povećan broj pripadnika Nacionalne garde u Washingtonu, spremna i vojska

Published

on

Američka vojska znatno povećava broj pripadnika Nacionalne garde u glavnom gradu a u blizini su raspoređeni i vojnici radi mogućeg odgovora na prosvjede, izjavio je dužnosnik ministarstva obrane.

Prosvjedi su izbili širom zemlje zbog smrti 46-godišnjeg Afroamerikanca Georgea Floyda koji je umro nakon što mu je bijeli policajac pri uhićenju gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat, držeći ga prikovanog za tlo unatoč vapajima da nema zraka.

Predsjednik Donald Trump kazao je da će u glavnom gradu rasporediti tisuće vojnika, najavljujući u ružičnjaku Bijele kuće da će “trenutno” ugušiti nemire u zemlji.

“Gradonačelnici i guverneri moraju osigurati premoćnu policijsku silu dok se nasilje ne utiša”, izjavio je Trump.

“Ako grad ili savezna država odbiju poduzeti mjere potrebne da se zaštiti život i imovina njihovih stanovnika, poslat ću američku vojsku i brzo riješiti problem umjesto njih”, poručio je.

U tom je trenu policija u blizini Bijele kuće ispalila suzavac i gumene metke na mirne prosvjednike. Reutersov fotograf Jonathan Ernst svjedočio je nasrtaju policije, uključujući na policajce na konjima, na prosvjednike u Parku Lafayette, preko puta predsjedničke rezidencije.

Gradonačelnik Washingtona oštro je kritizirao Trumpov odnos prema krizi.

Odvojeno je neimenovani visoki dužnosnik ministarstva obrane za Reuters izjavio da je u glavnom gradu mobilizirano svih 1.200 pripadnika Nacionalne garde te da pet saveznih država šalje još 600 do 800 njih koji bi u Washington mogli stići do večeri po lokalnom vremenu.

Drugi dužnosnik ministarstva obrane kazao je da neki pripadnici nacionalne garde nose smrtonosno oružje.

Na širem području grada raspoređeni su i vojnici, uključujući vojnu policiju i inženjeriju, i spremni su intervenirati ukaže li se potreba.

Nadamo se da s obzirom na pojačane snage Nacionalne garde to neće biti potrebno, kazao je prvi dužnosnik.

“Odluku o slanju vojnika na ulice morao bi u ovom trenutku donijeti predsjednik”, dodao je.

Mjere će u ministarstvu pravosuđa koordinirati ministar obrane Mark Esper, načelnik glavnog stožera general Mark Milley i državni odvjetnik William Barr, navodi.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije