“Hrvatska narodna banka kreditnim je institucijama izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, a bankama iznijela zahtjev da u internom postupku procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizaći iz gotovinskih nenamjenskih kredita”, istaknuo je HNB u priopćenju.
Napominju kako je rast gotovinskih nenamjenskih kredita protekle dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstva kod kreditnih institucija, čineći približno dvije trećine njegovog ukupnog povećanja.
Gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2018. povećani su za 5,4 mlrd. kuna, što uz zabilježeni rast od 2,9 mlrd. kuna u 2017. i 1,7 mlrd. kuna godinu ranije ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja. Tako su na kraju 2018. nenamjenski krediti činili su gotovo 40% ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi sa 33% dvije godine ranije.
“Iako je ovo kreditiranje uglavnom u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu, što donekle ograničava rizike, analiza koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2018. i početkom 2019. pokazala je kako kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno potrošačkoga kreditiranja.
Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti”, navode i dodaju kako zbog svega toga postoje veći potencijalni rizici.
Otkrivaju kako u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća.
“Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži. Dodatan izvor rizika predstavlja činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi”, ističu.
