Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja, Vinko Prizmić, kazao je da je HGSS spreman na akciju spašavanja djece na Tajlandu.

Naime, kako je Prizmić rekao za 24 sata, Europska speleospasilačka asosicjacija (ECRA) obavijestila ih je da budu spremni za akciju, a zadnji bi korak trebao biti poziv tajlandskih vlasti.

Britanski tim, koji je prvi došao do dječaka, vrhunski je obučen za takve akcije. Pridonijeli su ovakvom ishodu da su ih našli žive, ali još nisu ni blizu kraju akcije, rekao je iskusni speleospašavatelj i član HGSS-a Darko Bakšić. Tajlandsku akciju prati od prvog dana i kaže kako su dječaci preživjeli zbog dobrih uvjeta u špilji. “Ondje je stalna temperatura oko 20 stupnjeva Celzijevih i to je presudilo da tako dugo ostanu unutra. Našli su dovoljno velik prostor i dovoljno zraka kako bi mogli dočekati pomoć. U Hrvatskoj bi to vjerojatno kobno završilo jer su kod nas temperature vrlo niske, u prosjeku između pet do osam stupnjeva. Bez dovoljno opreme i hrane bi preminuli”, pojašnjava Bakšić.

Napomenuo je kako spasioci i dalje ne znaju kako će ih izvući zbog visokog vodostaja, ali i zbog novih monsunskih kiša koje će opet napuniti špiljski sustav. Iako mu je teško donositi zaključke jer nema detaljne informacije o tom sustavu, kaže da su svi odahnuli nakon što su ih pronašli. “Znaju točno gdje su, mogu im donijeti hranu, odjeću i liječnika. Postoji i mogućnost da dulje borave tamo. U glavama je to dugo, ali je izvedivo”, kaže Bakšić.

To je ujedno jedan od scenarija, jer ispumpavanje vode ide presporo. Zato je prvi cilj dostaviti im hranu koja će biti dovoljna za četiri mjeseca. Dječaci se nalaze duboko u špilji na mjestu Pattaya Beach. Ne znaju plivati i roniti, a struje u ponoru su izrazito jake i zahtjevne i za vrhunske ronioce. “U svijetu je jako teško naći ekipu koja može roniti kroz toliko sifona. To su sve aktivnosti visokog rizika”, kaže Bakšić, a s njim se slaže i speleoroniteljica Petra Kovač Konrad.

“Nepisano je pravilo da se u takvim uvjetima ne roni. Kod nas ima takvih ponora, kao što je Pazinska jama. Kad je vodena struja u njoj aktivna, unutra se ne ide jer je preopasno”. kaže Kovač Konrad. Dodala je da je jedan od planova da djecu prime spasioci i predaju ih doslovno od ruke do ruke. Ipak, to bi moglo također biti vrlo riskantno i za one koji su im došli pomoći. Iako su roditelji i prijatelji djece nestrpljivi, spasioci traže više vremena kako bi bili 100 posto sigurni da će svi preživjeti.

Zato još nisu iznijeli sve planove i mogućnosti kako zbog pritiska i proteka vremena ne bi pogriješili. Bakšić je posjetio slične špiljske sustave na Madagaskaru i Kubi. Hrvatski speleolozi ostavili su traga i u Maleziji te na Borneu, gdje je Siniša Jembrih, sadašnji zapovjednik JVP-a Grada Zagreba, vodio speleološku ekspediciju.

“Za speleologe je uobičajen dug boravak pod zemljom, no djeci će to biti šok. U špiljama jugoistočne Azije ulazili smo s punom opremom i toplo odjeveni, kao da idemo u hrvatske pećine. Izbjegavali smo vodu, no kad smo je osjetili i primijetili da je uvijek topla, bila je pogodna i za kupanje. Kod nas bi sigurno stradali od pothlađivanja”, opisao je Jembrih.

Podijeli objavu