Povezite se

EU

HGK predstavila hrvatska vina berlinskim ugostiteljima

Objavljeno

-

S ciljem brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje, Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala je promotivnu večeru u Berlinu, a najuglednijim berlinskim ugostiteljima prezentirana su vina okupljena pod brendom Vina Croatia – vina mosaica, priopćeno je u nedjelju iz HGK.

 Pod vodstvom Suada Zlatića svoja najbolja vina sinoć su u berlinskom restoranu Oxymoron, predstavile vinarije – Badel 1862, Belje, Dalmacija vino, PZ Vrbnik i Kutjevo.

 ”Brendiranjem Hrvatske kao vinske zemlje, dajemo vjetar u leđa izvozu vina i zato ustrajemo na vinskim promocijama. S Nijemcima je lako, oni su naši vjerni posjetitelji tijekom turističke sezone, stoga imaju priliku ne samo probati naša vina već vezati uz njih i uspomene” rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. 
 Činjenicu da su naša vina sve prepoznatljivija u Njemačkoj potkrepljuju i brojke, ističu iz HGK. 

 U 2017. godini smo izvezli 786 tona u vrijednosti većoj od 2 milijuna eura, a već u prvih devet mjeseci 2018. smo premašili izvoz od 700 tona i dosegli 1,9 milijuna eura vrijednosti.  
 ”Smatram da su autohtone sorte poput terana, pošipa ili debita ključan faktor za internacionalno pozicioniranje. Prednost su i prihvatljive cijene. No konzumente treba osvijestiti, više ih educirati upravo ovakvim eventima” rekao je Zlatić.

 Ističe kako je poželjno i prilagodit se tržištu. ”Iz iskustva mogu reći da ako stranac ne može pročitati č, ž ili š, on neće naruči to vino”, dodao je Zlatić.
 Osnovna je ideja ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana, te razmjena informacija o ponudi i potražnji. 
 ”U Njemačku smo krenuli izvoziti tek krajem prošle godine, do sada se, zbog reorganizacije nismo stigli fokusirati toliko na izvoz, tako da su se ova promotivna večera kao i Zeleni tjedan, poklopili s našom odlukom da se sastanemo sa starim distributerima i pokušamo dogovoriti poslove s novima” rekao je Luka Zadro predsjednik Uprave Dalmacijavina. 
 “Kada smo preuzeli Dalmacijavino 2016. ostali smo iznenađeni koliki je izvoz bio u Njemačku nekada. Time smo se vodili kod osmišljavanja izvozne strategije, podsjetiti stare kupce na naše proizvode. No, uz prednost što u Njemačkoj postoje kupcima koji nas poznaju, naslijedili smo i teret dugova koja je ostavila tvrtka dok je bila pod državnim vlasništvom, pa će biti dosta izazovno povratiti povjerenje distributera i kupaca”, ističe Zadro.

 Nijemcima je, iako je zbog ograničene proizvodnje nema previše u izvozu, vrlo dobro poznata i Vrbnička žlahtina.

 ”Na ukupan izvoz otpada nam tek 10 posto, ali ovdje smo zbog promocije. Hrvatska nije više anonimna zemlja, poznati smo u sportu, turizmu pa zašto ne bi bili i po vinima’, rekao je Marinko Vladić, direktor PZ Vrbnika s otoka Krka. 

Vinari među 13 hrvatskih tvrtki koje u Berlinu nastupaju na 84. Međunarodnom zelenom tjednu 2019.

Hrvatski vinari nastupaju u Berlinu i na svjetskom poljoprivrednom sajmu, 84. Međunarodnom zelenom tjednu 2019. (Grüne Woche), koji se održava od 18. do 27. siječnja.

 U organizaciji HGK i Ministarstva poljoprivrede na berlinskom sajmu svoje proizvode predstavlja 13 hrvatskih tvrtki.

 Među brojnim prehrambenim proizvodima cijelog svijeta ove godine nalaze se hrvatska vina iz svih vinskih regija, koja predstavljaju Badel 1862, Belje, Dalmacijavino, Kutjevo i PZ Vrbnik. Tu su i likeri Kapronca, Nijemcima već tradicionalno poznate rakije Đanić, slastice Cremalat te čajevi Pampa tea. Grad Novska (OPG Došlović + Pčelarska udruga Metvica) i Kuće meda Županja predstavljaju proizvode od meda i lavande, OPG Kalić proizvode od industrijske konoplje, a OPG Zdravko Sokić domaću tjesteninu. 

 ”Pola milijuna posjetitelja i promet od gotovo 50 milijuna eura koji se ostvari izravnom prodajom na sajmu jasno pokazuju da je Međunarodni zeleni tjedan jedan od najvažnijih događaj za poljoprivredni sektor. Ovo je iznimna prilika domaćim proizvođačima da predstave svoju kvalitetu i zakorače na nova izvozna tržišta, a imamo što pokazati”, rekao je na otvorenju sajma predsjednik HGK Burilović.

 Hrvatski su štand prvog dana posjetili savezna ministrica Njemačke za poljoprivredu i hranu Julia Klöckner i gradonačelnik Berlina Michael Müller, a ugostili su ih ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, državni tajnik Tugomir Majdak, predsjednik HGK Burilović te potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

 Iduće će godine zemlja partner sajma Grüne Woche 2020.  biti Hrvatska.

 “Biti zemlja partner Zelenog tjedna nije samo velika čast već i veliki izazov te prilika za naše poljoprivredne proizvođače, ali i Hrvatsku kao zemlju koja se strateški opredijelila za održivu, ekološki prihvatljivu poljoprivredu“,  izjavio je potpredsjednik Vlade ministar poljoprivrede Tolušić.

EU

Komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za Schengen

Published

on

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Ucitavanje vijesti

EU

Na ulicama Madrida ovce zamijenile automobile

Published

on

Dodao

EPA/Santi Donaire

Ovce su u nedjelju zamijenile automobile na ulicama Madrida, dok su pastiri ‘upravljali’ svojim stadima kroz središte španjolskoga glavnog grada, prateći na taj način drevne migracijske putove stoke.

Događaj koji se od 1994. godine održava jedanput godišnje pastirima omogućuje korištenje tradicionalnih ruta za migraciju stoke iz sjevernih dijelova Španjolske prema južnim pašnjacima što ih koriste za zimsku ispašu.

Prije nekoliko stoljeća ruta je prolazila kroz nerazvijena sela, no danas ona ide središtem Madrida i prolazi nekima od njegovih najpoznatijih ulica.

U skladu sa sporazumom iz 1418. godine, pastiri su plaćali simboličan iznos od 50 srednjovjekovnih novčića za prolazak oko 1000 ovaca preko trga Sol i ulicom Gran via. 

Stado je u nedjelju činilo 2000 merino ovaca i stotinu koza.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Published

on

Dodao

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije