Povezite se

Energetika

HEP u pogon pustio punionice za električna vozila u Brinju

Objavljeno

-

Povodom Nacionalnog dana Nikole Tesle, HEP je otvaranjem brze punionice na odmorištu Brinje obilježio puštanje u rad prvih 16 punionica za električna vozila na autocestama. Te su punionice po prvi puta vlasnicima električnih automobila omogućile vožnju od granice sa Slovenijom i Mađarskom do Jadranskog mora, a Republici Hrvatskoj priključak na mrežu punionica za električna vozila na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T).

HEP-ova brza punionica u Brinju, snage 50 kW, postavljena je u sklopu projekta NEXT-E. Kao i ostale HEP-ove punionice na autocestama, podržava punjenje svih dostupnih i nadolazećih tipova električnih vozila na tržištu. HEP-ove punionice na autocestama pružaju uvjete za daljnji razvoj hrvatskog turizma omogućujući sve brojnijim vlasnicima električnih automobila iz europskih zemalja, komforan i nesmetani dolazak do svih turističkih destinacija u Hrvatskoj.

“Naš je konačni cilj hrvatskim građanima te svim turistima i našim gostima omogućiti sigurnu međugradsku vožnju električnim automobilima. S tim ciljem, u sklopu međunarodnih projekata, postavit ćemo ukupno 57 punionica na hrvatskim autocestama i ostalim prometnicama. Završetkom u ovom trenutku aktivnih projekata, HEP-ova će mreža, zajedno s već instaliranim punionicama u hrvatskim gradovima, imati više od stotinu punionica”, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.

Od prvih 16 HEP-ovih punionica na autocestama, 12 ih je postavljeno u suradnji s Inom, a nalaze se na odmorištima Ljubeščica, Vukova Gorica, Brinje i Lepenica Sjever, te na točkama ulaska/izlaska s autocesta u Goričanu i Sesvetskom Kraljevcu. Preostale četiri punionice nalaze se u Vrbovskom, Čavlama, Delnicama i Fužinama, u neposrednoj blizine autoceste A6. Ukupno će više od 30 punionica za električne automobile na autocestama u pravcu mora, ali i u pravcu Lipovca na kontinentu, biti instalirano na odmorištima pokraj maloprodajnih mjesta Ine.

“Vozačima električnih vozila na raspolaganju je široka lepeza proizvoda i usluga na našim maloprodajnim mjestima, a dok im se pune automobili, vrijeme mogu kratiti uz kavu ili obrok na našim Fresh Cornerima. Nama su kupci na prvome mjestu i zbog toga smo svakodnevno posvećeni unapređenju naših proizvoda i usluga, a iskorak u elektromobilnost vidimo kao priliku za kompaniju”, izjavio je Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine.

Punionice na autocestama dio su ukupnog razvojnog projekta eMobilnosti, kojega je HEP pokrenuo prateći EU direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Direktiva do kraja 2020. godine predviđa dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima. Projekt eMobilnosti važan je i za ostvarenje nacionalnih ciljeva dekarbonizacije prometa u sklopu provedbe nacionalne energetsko-klimatske politike usmjerene smanjenju emisija stakleničkih plinova. U tom smislu dio je obnovljivog scenarija razvoja definiranog u strategiji HEP2030.

“Na globalnom se planu fokus sa čisto energetskih tema preusmjerio na pitanje održive energetike te se ta integracija očekuje i u prometu. Hrvatska se posljednjih godina pokazala vrlo perspektivnom za razvoj e-mobilnosti, a inicijative poput današnjih kojima se jača infrastruktura za električna vozila zasigurno će doprinijeti bržem razvoju prometnoga sektora”, izjavio je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Investicije u postavljanje HEP-ovih punionica na autocestama sufinanciraju se iz fondova Europske unije u sklopu projekata EAST-E i NEXT-E. U sklopu tih projekata, HEP s partnerima iz Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske i Rumunjske surađuje u stvaranju nove mreže s 309 punionica, koja će omogućiti nesmetanu vožnju električnim automobilom kroz šest država srednje Europe.

U povodu otvaranja punionica na autocestama, izjavu je dao Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj: “Projekti usmjereni na istraživanje i inovacije u električnoj mobilnosti mogu dobiti potporu iz programa Obzor 2020 ili Europske investicijske banke. HEP je na projektima EAST-E i NEXT-E primjerom pokazao kako se ta sredstva trebaju koristiti. Prema prijedlogu Komisije, cilj je iskoristiti 60 posto sredstava u budućem programu „Povezane Europe“ za klimatske ciljeve. U budućnosti, CEF će nastaviti podupirati pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost, u skladu s prijedlogom „Europe u pokretu“ i Europske transportne politike.”

Nacionalno/LO

Energetika

HEP sa 150 tisuća kuna potpomogao postavljanje INFO uređaja u centru Gospića

Published

on

U sklopu proslave Dana Grada Gospića na trgu Stjepana Radića danas je svečano u rad pušten informativni turistički uređaj na kojem će turistima, ali i domaćima biti pružene servise i sve duge bitne informacije vezane uz grad.

Vrijednost uređaja je 200 tisuća kuna, od čega je 150 tisuća donirao HEP, dok je Grad Gospić sudjelovao sa 50 tisuća kuna. Uređaj su u pogon pustili gradonačelnik Gospića Karlo Starčević i direktor Sektora za upravljanje imovinom HEP-ODS Krešimir Ugarković, prenosi Lika online.

Ucitavanje vijesti

Energetika

Pet novih HEP-ovih punionica u turističkim destinacijama

Published

on

Hrvatska elektroprivreda je danas završila aktualni ciklus postavljanja punionica za električna vozila na turističkim punktovima u Dalmaciji, priopćeno je iz HEP-a.

Turistima kojima je HEP prije desetak dana omogućio putovanje električnim automobilima od granice do mora, od ovoga su tjedna na raspolaganju nove ELEN punionice i u gradovima na hrvatskoj obali i otocima: na Trgu kralja Tomislava u Pločama, u Starom Gradu, na adresi Put Rudine, u Jelsi (Žardin bb), Makarskoj (Ruđera Boškovića bb) i Drveniku–Gradcu (Puntin).  

Pet novih HEP-ovih punionica nadopunjuje postojeću mrežu ELEN punionica u gradovima i na autocestama te tako pruža uvjete za daljnji razvoj hrvatskog turizma, omogućujući sve brojnijim vlasnicima električnih automobila iz europskih zemalja komforan i nesmetani dolazak do svih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Naime, HEP je 10. srpnja obilježio puštanje u rad prvih 16 od predviđenih 57 punionica za električna vozila na autocestama i točkama ulaska/izlaska na autoceste, čime je po prvi puta vlasnicima električnih automobila omogućena vožnja od granice sa Slovenijom i Mađarskom do Jadranskog mora, a Republici Hrvatskoj priključak na mrežu punionica za električna vozila na Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T). 
 Punionica u Drveniku (Gradcu), snage 2 x 22 kW, kao i brze ELEN punionice u Pločama, Makarskoj i Jelsi, snage 50 kW, postavljene su u sklopu projekta bigEVdata, sufinanciranog sredstvima Europske unije, u sklopu kojeg će se postaviti 42 punionice na lokacijama diljem Hrvatske. HEP-ovu ELEN mrežu upotpunjuje punionica u Starom Gradu, snage 50kW, koja će s punionicom u Jelsi, gostima, vlasnicima električnih vozila, omogućiti bezbrižan boravak na Hvaru te će doprinijeti daljnjem pozicioniranju otoka Hvara kao suvremene i okolišno osviještene turističke destinacije. Sve punionice omogućuju istovremeno punjenje dvaju vozila te posjeduju sva tri standardizirana priključka kako bi ih mogli koristiti svi dostupni, ali i nadolazeći tipovi električnih vozila na tržištu.

Punjenje na ELEN punionicama je za sada, u razvojnoj fazi projekta, besplatno te ga je moguće obaviti korištenjem bilo koje standardizirane beskontaktne kartice. Dodatne informacije svi korisnici mogu dobiti na adresi elen@hep.hr . HEP je do sada širom Hrvatske pustio u pogon više od 80 javnih ELEN punionica. Završetkom u ovom trenutku aktivnih projekata, HEP-ova će mreža, zajedno s već instaliranim punionicama imati više od stotinu punionica, optimalno razmještenih po cijeloj Hrvatskoj. HEP-ovi razvojni planovi na području e-mobilnosti okrenuti su prije svega stvaranju optimalne mreže punionica, koja će omogućiti međugradsku vožnju električnim automobilom na svim relacijama.

Ucitavanje vijesti

Energetika

Do posla najteže dolaze žene s diplomom

Published

on

U protekle dvije godine iz različitih je razloga s burze otišlo više od 60 tisuća osoba koje su imale status nezaposlenih, a prema službenim podacima posao su uglavnom uspijevali naći slabije obrazovani, dok onima s fakultetskom diplomom, prije svega ženama, ekonomski oporavak i nije mnogo značio.

Od oko 116 tisuća nezaposlenih osoba, danas ih je gotovo četvrtina (24,4 posto) visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udjel bio 16 posto. Pri tom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije taj udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto, navodi Jutarnji list, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.

S obzirom da je i broj nezaposlenih 2017. bio veći, oko 180 tisuća, to zapravo pokazuje da se broj fakultetski obrazovanih ljudi na burzi nije značajnije mijenjao, ostao je na razini od oko 28.000 tisuća.

S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udjel onih sa završenom strukovnom školom, ističe dnevnik.

Ako se pogleda potražnja za radnom snagom, svakako nije iznenađujuće što mnogo lakše do posla dolaze oni sa srednjom i nižom stručnom spremom. Posljednji podaci Ekonomskog instituta o objavi online oglasa govore da je u lipnju zabilježen najveći interes za zanimanja skladištar, ugostitelj, dizajner i frizer, dok je najveće smanjenje opaženo kod vozača, kuhara, autoservisera i građevinskih radnika.

Da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj se najteže zapošljavaju visokoobrazovani, jasno pokazuju i usporedni podaci Eurostata. Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5 posto našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2 posto, piše Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije