Povezite se

Gospodarstvo

HEP pozvao partnere na iskazivanje interesa za projekte obnovljivih izvora energije

Objavljeno

-

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pozvala je u srijedu na iskaz interesa zainteresirane partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) na području RH, što uključuje jedinice lokalne samouprave te fizičke i pravne osobe.

HEP će do 2030. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na 50 posto. Taj cilj planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije.

U tijeku je natječaj za izgradnju Sunčane elektrane Cres, a pri kraju su pregovori o preuzimanju projekta u razvoju Sunčane elektrane Vis te još jedne sunčane elektrane i dva vjetroparka. Već u 2019. godini HEP će u sunčane i vjetroelektrane uložiti 600 milijuna kuna.

Gospodarstvo

Udruga Lipa zbog Zakona o doprinosima najavljuje val zatvaranja poduzeća

Published

on

“U 2018. godini uočavamo trend rasta ženskog poduzetništva, a s 2019. na snagu je stupio zakon koji će izazvati val zatvaranja tvrtki, na to smo upozoravali, a to su potvrdili rezultati naših istraživanja”, poruka je s konferencije koju su na Svjetski dan poduzetnica organizirali Udruge poreznih obveznika Lipa i mreže žena poduzetnica Women in Adria.

Izvršni direktor Lipe Zoran Löw istaknuo je kako je Lipa, potaknuta lošim prognozama vezanim za Zakon o doprinosima koji je na snazi od 1. 1. 2019., pokrenula projekt Dajte nam da radimo.
“Cilj projekta je izmjena Zakona o doprinosima, kojeg smatramo izrazito antipoduzetničkim i antidemografskim. Propisivanjem minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikro poduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki te predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije,” istaknuo je Zoran Löw.

Članica izvršnog odbora Lipe Tatjana Korceba-Huić dodala je kako je Lipa kroz dvije ankete potvrdila pogubnost ove mjere.
“Žrtve ovog Zakona ćemo tek zbrajati. Naime, sljedeće godine će Porezna uprava zbrojiti uplate doprinosa za direktore u 2019., i razliku neuplaćenih poslati fizičkim osobama,
direktorima. To će dovesti do financijskih problema, ovrha isl. Ovdje se ignorira i priroda (j.)d.o.o. i tereti fizička osoba, što se kosi i sa Zakonom o trgovačkim društvima,” istaknula je Tatjana te dodala kako rezultati anketa pokazuju da nas očekuje masovno zatvaranje trgovačkih društava. Obje ankete provedene su online u razdoblju od rujna do studenog 2019. godine.

Prva anketa provedena je među računovodstvenim servisima zahvaljujući Inicijativi profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), a sudjelovalo je njih 250.
Pitanja su se odnosila na njihove klijente, tvrtke i koliko ih pogađa izmijenjeni Zakon o
doprinosima.

Prema rezultatima ankete: 439 trgovačkih društava će se zatvoriti, ali će nastaviti poslovanje na neki drugi način (49,8%), dok će se 442 trgovačka društva zatvoriti i neće nastaviti poslovanje na neki drugi način (50,2%).
“Radi se o iznimno zabrinjavajućim podacima, puno je ovdje izgubljenog vremena i novca, nada, i budućih poslodavaca”, ističe Tatjana Korceba-Huić.

Druga anketa provedena je među poduzetnicima, sudjelovalo je 225 poduzetnika pogođenih izmijenjenim Zakonom o doprinosima i 54% njih se izjasnilo da zbog ove mjere odustaju od poduzetništva.
Direktorica Women in Adria, Ivana Matić predstavila je podatke o ženskom poduzetništvu na razini države i na razini županija (u prilogu).

“Mi imamo podatke za 2018. godinu koji pokazuju trend rasta žena poduzetnica, vlasnica tvrtki i obrta, a nažalost Zakon o doprinosima će taj trend sigurno usporiti ili promijeniti i to je velika šteta za društvo i državu,” istaknula je Matić te dodala da je u Hrvatskoj 22% tvrtki i 34% obrta u ženskom vlasništvu.

“Na jednu tvrtku u ženskom vlasništvu imamo 2.63 tvrtke u muškom, a kod obrta na jedan ženski dolazi 1.9 obrt u muškom vlasništvu. Vidimo da interes i sklonost žena za poduzetništvo raste. Tako je od 2010. do 2018. broj tvrtki u ženskom vlasništvu narastao 1.54 puta, a u muškom manje, 1.14 puta. Broj obrta u ženskom vlasništvu raste brže. U 2018 je ukupni rast obrta bio 5%, a ženski su rasli 6%”, istaknula je Matić te dodala kako je najviše poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu tamo gdje je i inače najveća poduzetnička aktivnost, to su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija.

Zajednički zahtjev projekta Dajte nam da radimo, koji je pokrenula udruga poreznih obveznika Lipa, u suradnji sa Women in Adria i IPRH je da:
direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, trebaju biti uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

DZS: U obrtu i slobodnim profesijama u rujnu 4,3 posto manje zaposlenih

Published

on

Dodao

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 201.396 zaposlenih, što je za 4,3  posto ili 9.084 osobe manje nego na kraju kolovoza, a na taj je ukupni pad utjecalo smanjenje broja zaposlenih u obrtništvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem rujna bilo 182.390 zaposlenih, što je 4,8 posto ili 9.139 manje nego u kolovozu. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je, pak, na mjesečnoj razini porastao, i to za 55 osoba, na 19.006 zaposlenih.

Statistika broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje da je broj zaposlenih pao u 14 područja djelatnosti, i to od 0,3 posto u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, do 15,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Tako je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima krajem rujna bilo zaposleno 17.586 osoba, a u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 32.831 osoba.

Rast broja zaposlenih zabilježen je u četiri područja, od 0,5 posto u djelatnosti informacija i komunikacija do 1,7 posto u obrazovanju. Broj pak zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ostao je na razini kolovoza ove godine.

Tako je u obrtima u području informacija i komunikacija krajem rujna bilo 3.338 zaposlenih, a u obrazovanju 978 osoba.

 U obrtima i slobodnim profesijama u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u rujnu je pak bilo 12.039 zaposlenih.

Prema županijama, pad se bilježi u 14 županija i kreće se od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 13,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. S druge strane, rast je ostvaren u pet županija i kreće se od 0,2 posto u Sisačko-moslavačkoj do 0,4 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Zagrebu.

U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama ostao je na razini iz kolovoza 2019. godine, navodi se u izvješću DZS-a.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Tri modela za spas Croatia Airlinesa

Published

on

Dodao

Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.

Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.

Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.

Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.

CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.

Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.

Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije