Povezite se

Energetika

HEP grupa je u 2018. ostvarila neto dobit od 1,36 milijardi

Objavljeno

-

HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine, podaci su iz konsolidiranog revidiranog izvješća koje je objavila Hrvatska elektroprivreda (HEP), priopćeno je u četvrtak.

Po tim su podacima, poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije.

Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto. 

Iz HEP-a u izvješću ističu da je rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu, pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova, pak, prodaja električne energije kućanstvima smanjena je za 2,5 posto, što se objašnjava umjernijim zimskim i ljetnim vremenskim prilikama u prošloj u odnosu na godinu prije.

“U 2018. godini povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto”, ističu iz HEP-a.

Uslijed toplijeg vremena u mjesecima ogrjevne sezone smanjena je prodaja toplinske energije i plina, ali je, kako se dodaje, na prodaju plina pozitivno utjecalo širenje opskrbe izvan područja koje HEP pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji. Prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke okolnosti pa je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh, ili za 38,7 posto.

Istodobno je proizvodnja u termoelektranama smanjena za 20,7 posto, ili za 838 GWh (gigavatsat, odnosno milijuni kilovatsati), a nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, manja je za 863 GWh, ili za 11 posto.

Nuklearna elektrana Krško lani je proizvela 2.745 GWh električne energije (dio koji pripada HEP-u kao suvlasniku nuklearke).

Po podacima iz financijskog izvješća, prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 11,65 milijardi kuna, što je povećanje za 156,7 milijuna kuna ili za 1,4 posto.

Prihodi od prodaje toplinske energije iznosili su 664,4 milijuna kuna te su u odnosu na 2017. godinu smanjeni za 18,8 milijuna kuna ili za 2,8 posto, a zbog manje potrošnje za 4,7 posto. U iznosu od 932,2 milijuna kuna ostvareni su prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, što je prema 2017. godini smanjenje za 31,6 milijuna kuna, ili za 3,3 posto, a što iz HEP-a objašnjavaju manjom prodajom za 4,5 posto.

Istodobno su, pak, prihodi od prodaje plina krajnjim kupcima ostvareni u iznosu od 990,5 milijuna kuna, što je povećanje za 673,9 milijuna kuna, a zbog prodaje plina domaćim kupcima u prošloj godini godini. Poslovni rashodi HEP grupe u prošloj su godini iznosili 13,54 milijarde kuna, što je povećanje za 6,8 posto.

Pritom se objašnjava kako su zbog manje utrošenih količina prirodnog plina i ugljena, a zbog manje proizvodnje termoelektrana uslijed povoljnih hidroloških okolnosti, troškovi energetskog goriva smanjeni za 207,8 milijuna kuna (10,9 posto).

Troškovi nabave električne energije, ostvareni u iznosu od 2,8 milijardi kuna, povećani su za 44,7 milijuna kuna (1,6 posto).
U strukturi ukupnih troškova nabave smanjeni su troškovi uvoza zbog manje uvezene električne energije, dok je trošak otkupa iz obnovljivih izvora i kogeneracija povećan uslijed većih preuzetih količina električne energije od HROTE-a, navode iz HEP-a.

Iznose i podatak da je nabavna vrijednost prodanog plina na veleprodajnom tržištu lani iznosila 1,8 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 693,5 milijuna kuna, ili za 61,4 posto, a što obrazlažu opskrbom plinom domaćih kupaca koja nije obavljana u 2017. godini.

Neto zaduženost HEP-a je na zadnji dan prošle godine iznosila 941 milijun kuna, što je smanjenje za 1,3 milijarde kuna “uslijed povećanja stanja novca i izvršenih otplata po kreditima”, ističu iz HEP-a.

Izdvajaju i da je HEP grupa u prošloj godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine, a za financiranje izgradnje visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka L u EL-TO Zagreb u srpnju 2018. godine ugovoren je kredit s Europskom bankom za obnovu i razvitak i Europskom investicijskom bankom te potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s talijanskom tvrtkom FATA. 

Revidirano godišnje financijsko izvješće za matičnu kompaniju, pokazuje da je HEP d.d. u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 354 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna manje nego godinu ranije (u 2017. godini je iznosila 364 milijuna kuna).

Energetika

HEP potpisao sporazum o suradnji s ukrajinskom tvrtkom DTEK

Published

on

Dodao

Danas je u Splitu potpisan Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji između Hrvatske elektroprivrede d.d. i ukrajinske energetske grupacije DTEK. Sporazum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministara u Vladi RH, potpisali Maxim Timchenko, predsjednik Uprave DTEK-a i Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji predstavlja temelj za buduću suradnju dviju tvrtki kroz zajednički nastup na stranim tržištima, zajednička ulaganja na području proizvodnje te trgovinu električnom energijom, plinom i drugim energentima.

Prirodno je da dvije velike i značajne energetske kompanije kao što su HEP i DTEK potpisivanjem sporazuma otvore mogućnost širenja međusobne poslovne suradnje. Očekujemo da naša suradnja u budućnosti doprinese rastu i ostvarenju još boljih poslovnih rezultata obaju partnera. Ujedno, ona može dati bitan doprinos ostvarenju strateških ciljeva hrvatske energetike, kao što su diversifikacija izvora energenata te jačanje energetske sigurnosti i stabilnosti Hrvatske. U području razvoja obnovljivih izvora, obje tvrtke, DTEK i HEP, ostvaruju značajan iskorak u posljednjih nekoliko godina, a u što se, kad govorimo o HEP-u, hrvatska javnost mogla uvjeriti i prije nekoliko dana prigodom predstavljanja projekta Vjetrolektrane Korlat. I zato, u razvoju obnovljivih izvora vidimo velike mogućnosti i prostor za intenzivnu međusobnu suradnju, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

HEP je već desetak godina, na različite načine prisutan na europskim tržištima električne energije i plina, od Njemačke do Kosova. Ostvario je značajan udjel na slovenskom tržištu opskrbe električnom energijom, a sve je više prisutan i na tržištima u Srbiji i BiH. Daljnje širenje poslovanja na regionalna i druga inozemna tržišta HEP razmatra u okviru poslovanja postojećih inozemnih društava ili mogućeg osnivanja novih društava, strateških partnerstava te akvizicija. Područja u kojima postoji mogućnost nastupa na inozemnim tržištima su investicije u proizvodne objekte, prvenstveno obnovljive izvore energije; trgovina i opskrba električnom energijom i plinom te projekti energetske učinkovitosti.

Važnost i potencijal danas potpisanog sporazuma ocrtava činjenica da je DTEK najveća privatna energetska kompanija u Ukrajini, najveći je privatni proizvođač plina te jedan od tri najveća investitora u obnovljive izvore energije (sunce i vjetar). Ukupni instalirani kapaciteti DTEK-a za proizvodnju električne energije iznose 17 GW. DTEK distribuira električnu energiju za 3,6 milijuna korisnika.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP gradi pola milijarde kuna vrijednu Vjetroelektranu Korlat, obišli je Plenković i Barbarić

Published

on

Dodao

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je obišao gradilište HEP-ove Vjetrolektrane (VE) Korlat kod Benkovca, vrijedne pola milijarde kuna, čija priključna snaga iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj, a puštanje u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). 

“Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ona je uistinu važna jer pokazuje da HEP  kao najsnažnija i najvažnija hrvatska energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja Hrvatske koja je u pripremi, kao i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu s našim globalnim obavezama i s europskim trendovima. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju“, izjavio je predsjednik Vlade Plenković. “Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj”, dodao je premijer.

Vjetroelektrana (VE) Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal.

Puštanje VE u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 
VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ističu iz HEP-a.

Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
“U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na Korlatu HEP planira i gradnju sunčane elektrane

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama (SE), što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW.

Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna, naglašavaju iz HEP-a.
Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug.

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP nagradio 37 najboljih mladih matematičara, fizičara i elektrotehničara

Published

on

Dodao

U Termoelektrani-toplani u Zagrebu održana je jubilarna 25. dodjela Nagrade učenicima IMAM ŽICU!, koju Hrvatska elektroprivreda dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola za postignuća na području matematike, fizike i elektrotehnike.

Uz predstavnike HEP-a, učenike, mentore i roditelje, dodjeli Nagrade prisustvovali su Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Karmen Bračić Bunčec, viša savjetnica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja te Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Čestitam nagrađenima koji su ponos našeg društva! Ova nagrada rezultat je talenta i velikih napora u učenju. Iako nije moguće da smo svi talentirani za tako zahtjevna područja kao što su matematika, fizika i elektrotehnika, siguran sam da svi imamo žicu za nešto na čemu možemo raditi kako bi bio najbolje verzije sebe samog“, izjavio je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Nagradu u iznosu od 3.000 kuna ove je godine dobilo 37 učenika, čime je HEP od 1995. godine ukupno nagradio 787 učenika. Među školama čiji su učenici ove godine osvojili najviše nagrada IMAM ŽICU! ističe se XV. Gimnazija iz Zagreba s osam nagrađenih učenika, dok po dva nagrađena učenika imaju Prirodoslovna škola Vladimira Preloga iz Zagreba, Privatna gimnazija i ekonomsko-informatička škola Futura iz Zagreba te Gimnazija Franje Petrića iz Zadra. Dobitnici nagrade za školsku godinu 2018./2019. su svi učenici koji su osvojili prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike te javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike, kao i učenici srednjih strukovnih škola koji su osvojili prva tri mjesta na državnom natjecanju u kategoriji Električne instalacije.

Ovaj je događaj važan za Hrvatsku elektroprivredu jer potiče znanje, izvrsnost, učenje i rad. Smatram da je naša Nagrada nešto što ste vi, pobjednici državnih natjecanja, svojim znanjem i vrijednim radom itekako zaslužili. S ovog mjesta mogu vam poručiti da vas u tome nikad nećemo iznevjeriti“, poručio je nagrađenim učenicima Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovoran projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s obrazovnim sustavom. U sklopu događanja, nagrađeni učenici su obišli Termoelektranu-toplanu Zagreb, koja je s kapacitetom od 440 MW električne energije i 750 MW toplinske energije najveća hrvatska termoelektrana. Kao jedna od dvije zagrebačke termoelektrane–toplane, TE-TO Zagreb  za proizvodnju električne i toplinske energije koristi prirodni plin te osigurava grijanje i toplu vodu za više od 200 tisuća stanovnika južnog i istočnog dijela grada.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije