Povezite se

Energetika

HEP grupa je u 2018. ostvarila neto dobit od 1,36 milijardi

Objavljeno

-

HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine, podaci su iz konsolidiranog revidiranog izvješća koje je objavila Hrvatska elektroprivreda (HEP), priopćeno je u četvrtak.

Po tim su podacima, poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije.

Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto. 

Iz HEP-a u izvješću ističu da je rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu, pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova, pak, prodaja električne energije kućanstvima smanjena je za 2,5 posto, što se objašnjava umjernijim zimskim i ljetnim vremenskim prilikama u prošloj u odnosu na godinu prije.

“U 2018. godini povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto”, ističu iz HEP-a.

Uslijed toplijeg vremena u mjesecima ogrjevne sezone smanjena je prodaja toplinske energije i plina, ali je, kako se dodaje, na prodaju plina pozitivno utjecalo širenje opskrbe izvan područja koje HEP pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji. Prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke okolnosti pa je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh, ili za 38,7 posto.

Istodobno je proizvodnja u termoelektranama smanjena za 20,7 posto, ili za 838 GWh (gigavatsat, odnosno milijuni kilovatsati), a nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, manja je za 863 GWh, ili za 11 posto.

Nuklearna elektrana Krško lani je proizvela 2.745 GWh električne energije (dio koji pripada HEP-u kao suvlasniku nuklearke).

Po podacima iz financijskog izvješća, prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 11,65 milijardi kuna, što je povećanje za 156,7 milijuna kuna ili za 1,4 posto.

Prihodi od prodaje toplinske energije iznosili su 664,4 milijuna kuna te su u odnosu na 2017. godinu smanjeni za 18,8 milijuna kuna ili za 2,8 posto, a zbog manje potrošnje za 4,7 posto. U iznosu od 932,2 milijuna kuna ostvareni su prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, što je prema 2017. godini smanjenje za 31,6 milijuna kuna, ili za 3,3 posto, a što iz HEP-a objašnjavaju manjom prodajom za 4,5 posto.

Istodobno su, pak, prihodi od prodaje plina krajnjim kupcima ostvareni u iznosu od 990,5 milijuna kuna, što je povećanje za 673,9 milijuna kuna, a zbog prodaje plina domaćim kupcima u prošloj godini godini. Poslovni rashodi HEP grupe u prošloj su godini iznosili 13,54 milijarde kuna, što je povećanje za 6,8 posto.

Pritom se objašnjava kako su zbog manje utrošenih količina prirodnog plina i ugljena, a zbog manje proizvodnje termoelektrana uslijed povoljnih hidroloških okolnosti, troškovi energetskog goriva smanjeni za 207,8 milijuna kuna (10,9 posto).

Troškovi nabave električne energije, ostvareni u iznosu od 2,8 milijardi kuna, povećani su za 44,7 milijuna kuna (1,6 posto).
U strukturi ukupnih troškova nabave smanjeni su troškovi uvoza zbog manje uvezene električne energije, dok je trošak otkupa iz obnovljivih izvora i kogeneracija povećan uslijed većih preuzetih količina električne energije od HROTE-a, navode iz HEP-a.

Iznose i podatak da je nabavna vrijednost prodanog plina na veleprodajnom tržištu lani iznosila 1,8 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 693,5 milijuna kuna, ili za 61,4 posto, a što obrazlažu opskrbom plinom domaćih kupaca koja nije obavljana u 2017. godini.

Neto zaduženost HEP-a je na zadnji dan prošle godine iznosila 941 milijun kuna, što je smanjenje za 1,3 milijarde kuna “uslijed povećanja stanja novca i izvršenih otplata po kreditima”, ističu iz HEP-a.

Izdvajaju i da je HEP grupa u prošloj godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine, a za financiranje izgradnje visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka L u EL-TO Zagreb u srpnju 2018. godine ugovoren je kredit s Europskom bankom za obnovu i razvitak i Europskom investicijskom bankom te potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s talijanskom tvrtkom FATA. 

Revidirano godišnje financijsko izvješće za matičnu kompaniju, pokazuje da je HEP d.d. u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 354 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna manje nego godinu ranije (u 2017. godini je iznosila 364 milijuna kuna).

Energetika

HEP daruje 100 novih računala za 29 hrvatskih osnovnih škola

Published

on

Hrvatska elektroprivreda u sklopu pete godine provedbe akcije „Za naše male genijalce“ daruje 100 novih računala za 29 osnovnih škola diljem Hrvatske. Centralna svečanost ovogodišnjeg donacijskog ciklusa održana je u Županji, gdje je HEP darovao šest novih računala Osnovnoj školi Ivana Kozarca, priopćili su iz HEP-a.

Učenicima i nastavnicima škole računala je uručio predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, uz pomoć proslavljenog rukometaša i aktualnog direktora hrvatskih muških rukometnih reprezentacija Igora Vorija te vaterpolista Josipa Vrlića i Luke Bukića.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić/HEP

„Opremanje škola informatičkom opremom vidimo kao ulaganje u znanje, ulaganje u budućnost i ponosni smo što ovom, već tradicionalnom akcijom, doprinosimo hrvatskom obrazovnom sustavu i našim najmlađima. Samo ove godine 100 računala donosimo u 29 hrvatskih škola širom Hrvatske, od Čakovca do Omiša, od Krka do Županje“, izjavio je Barbarić.

Zajedno s ovogodišnjim donacijskim ciklusom, HEP je do sada u sklopu akcije „Za naše male genijalce“ osigurao 350 računala za učenike u 103 osnovne škole diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi gotovo 1,25 milijuna kuna.

HEP je ove godine zabilježio iznimno velik odziv škola, učenika i njihovih nastavnika, koji su na kreativan i originalan način snimili video radove, objasnili zašto su im potrebna nova računala te predstavili kvalitete svoje škole i posebnosti kraja iz kojega dolaze. Izabrane su škole s najboljim kreativnim uratkom, a da pri tome imaju velik broj učenika po računalu odnosno neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu.

Sve prijavljene video uratke za šestu rundu akcije „Za naše male genijalce“ možete pogledati na stranicama HEP-a, na sljedećem linku http://genijalci.hep.hr/ .

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP otvorio svoju stotu punionicu za električna vozila

Published

on

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pustila je u petak svoju stotu ELEN punionicu na električna vozila, i to na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, a u realizaciji ili planovima te kompanije je još oko stotinu punionica na području cijele Hrvatske. 

“S ovom stotom punionicom možemo reći da smo tek na pola puta što se tiče planirane izgradnje infrastrukture za električna vozila ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna. U realizaciji i planovima imamo više od sto novih punionica širom Hrvatske, od čega 26 u Zagrebu. Punionicama ćemo pokriti i prostore dvije županije Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić

Ove godine HEP je postavio 50 punionica, više od jedne punionice tjedno, istaknuo je. 

Barbarić je ocijenio kako se HEP potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj.

HEP-ova mreža punionica već danas omogućuje korisnicima električnih automobila da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u državi, rekao je.

Istaknuo je da je HEP punionicama povezao čitavu Hrvatsku, odnosno da se HEP-ova infrastruktura za električna vozila proteže na području 18 županija i grada Zagreba, ali i na otocima Cresu, Lošinju, Pagu, Hvaru a uskoro i na Braču. Zahvaljujući HEP-ovim punionicama na autocestama moguća je vožnja od državnih granica do mora.

Predsjednik Uprave HEP-a podsjetio je da u ovom trenutku, uz niz drugih projekata spremnih za realizaciju, HEP u izgradnji već ima dvije sunčane elektrane, jednu vjetroelektranu i jednu kogeneracijsku plinsku elektranu (EL-TO Zagreb, na potezu Selska – Zagorska, snage 130 do 150 megavata).

Najavio je kako će se ovih dana službeno otvoriti radovi na toj elektrani, a sve bi trebalo biti gotovo za dvije do tri godine. 

“Uskoro planiramo otvoriti glavne radove na izgradnji tog novog postrojenja vrijednog 900 milijuna kuna. Također, za 570 milijuna kuna ostvarit ćemo vrijedan projekt modernizacije i obnove vrelovodne mreže sustava centralnog grijanja u Zagrebu i  pred potpisivanjem smo ugovora o sufinanciranju iz fondova EU”, rekao je. 

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Član Uprave HEP-a Tomislav Šambić rekao je da je HEP-u, što se tiče izgradnje punionica za električna vozila, ova godina bila najplodonosnija.  

“Broj punionica će sigurno rasti, okrećemo se novim tehnologijama, većim snagama, bržem punjenju, a vjerujem da će nas autoindustrija  pratiti”, kazao je Šambić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio da je riječ o desetom HEP-ovoj punionici u Zagrebu, ali i da je na današnji dan prije 112 godina u Zagrebu upaljena prva žarulja. 

Pozvao je sugrađane da iskoriste poticaje za kupnju električnih automobila, jer HEP daje besplatno struju za njihovo punjenje a Grad Zagreb prostor, odnosno lokacije.

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Na pitanje novinarke je li istinita tvrdnja zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renata Peteka da Bandić ima tri stana koji glase na njegovog prijatelja, Bandić je, vidno nervozan, odgovorio “neka ih Petek onda uzme sebi”, a novinarki poručio da “drugi put postavlja ozbiljnija pitanja”. 

Ucitavanje vijesti

Energetika

Predstavljanje E-mobilnosti i prve brze punionice za električne automobile

Published

on

U Varaždinu je u četvrtak, u Ulici Vinka Međerala, kao projekt e-mobilnosti predstavljena nova, brza punionica za električna vozila, kojom će se električna vozila puniti dvostruko brže pa vlasnici automobila neće trebati čekati na punjenje dulje od 25 minuta.

 Domagoj Puzak, iz HEP-ovog Sektora za strategiju i Službe za poslovni razvoj i akvizicije napomenuo je kako je HEP još 2010. godine postavio prve dvije javne punionice električnih vozila, a veliki je ciklus postavljanja pokrenut 2015. godine u Varaždinu. HEP je postavljanjem punionica kroz projekte sufinancirane iz EU premašio brojku od 100 punionica, dodao je.

 Nakon što je u nekoliko godina prikupljeno dovoljno korisničkog iskustva, u HEP-u su se odlučili i na postavljanje prve brze AC/DC punionice i to u Varaždinu.

 “Kad smo prije devet godina krenuli s razvojnim projektom e-mobilnost, s dvije smo prve punionice spojili istok i zapad Hrvatske, a nakon nekoliko godina krenuli smo s dinamičnijim razdobljima u kojima smo postavljali punionice. Zanimljivo je da smo tri AC punionice postavili upravo u Varaždinu”, kazao je Puzak i dodao da je postavljena AC/DC 3 standardna, brza punionica, prva takva u gradu.

 “Varaždin i okolica zanimljivi su po tome što je prva punionica na autocestama postavljena upravo na ovom području, na autocesti A4, na odmorištu Ljubešćica. Ovdje je riječ o istoj takvoj brzoj punionici koja može trenutno puniti sve aute dostupne na tržištu”, zaključio je Puzak. Priključak punionice na novoj lokaciji u gradu izradilo je poduzeće Elektra Varaždin.

 “Mi na taj način ispunjavamo svoju svrhu kao operator distribucijskog sustava i skrbimo o našoj mreži priključenjima novih potrošača. Drago mi je da se ovo dogodilo upravo u našem Varaždinu u kojem je ovo već četvrti objekt kojega smo priključili”, rekao je Zdenko Đula, direktor HEP ODS “Elektra Varaždin”.

 Prezentaciji punionice, na kojoj je omogućeno brzo 50kW punjenje svih električnih vozila na tržištu, nazočio je i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

 “Grad Varaždin dao je svoja dva javna parkirna mjesta kako bi se punionica mogla postaviti. Ovo je standard koji je danas manje-više nešto uobičajeno diljem Europe i mi moramo s time nastaviti. I koliko čujem od HEP-a, još će se ovakvih punionica u gradu otvarati pa će svi građani koji već danas koriste električne automobile, a u narednom će ih razdoblju koristiti sve više, moći ovdje puniti svoja vozila”, kazao je Čehok.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije