Povezite se

Energetika

HEP grupa je u 2018. ostvarila neto dobit od 1,36 milijardi

Objavljeno

-

HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine, podaci su iz konsolidiranog revidiranog izvješća koje je objavila Hrvatska elektroprivreda (HEP), priopćeno je u četvrtak.

Po tim su podacima, poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije.

Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto. 

Iz HEP-a u izvješću ističu da je rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu, pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova, pak, prodaja električne energije kućanstvima smanjena je za 2,5 posto, što se objašnjava umjernijim zimskim i ljetnim vremenskim prilikama u prošloj u odnosu na godinu prije.

“U 2018. godini povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto”, ističu iz HEP-a.

Uslijed toplijeg vremena u mjesecima ogrjevne sezone smanjena je prodaja toplinske energije i plina, ali je, kako se dodaje, na prodaju plina pozitivno utjecalo širenje opskrbe izvan područja koje HEP pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji. Prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke okolnosti pa je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh, ili za 38,7 posto.

Istodobno je proizvodnja u termoelektranama smanjena za 20,7 posto, ili za 838 GWh (gigavatsat, odnosno milijuni kilovatsati), a nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, manja je za 863 GWh, ili za 11 posto.

Nuklearna elektrana Krško lani je proizvela 2.745 GWh električne energije (dio koji pripada HEP-u kao suvlasniku nuklearke).

Po podacima iz financijskog izvješća, prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 11,65 milijardi kuna, što je povećanje za 156,7 milijuna kuna ili za 1,4 posto.

Prihodi od prodaje toplinske energije iznosili su 664,4 milijuna kuna te su u odnosu na 2017. godinu smanjeni za 18,8 milijuna kuna ili za 2,8 posto, a zbog manje potrošnje za 4,7 posto. U iznosu od 932,2 milijuna kuna ostvareni su prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, što je prema 2017. godini smanjenje za 31,6 milijuna kuna, ili za 3,3 posto, a što iz HEP-a objašnjavaju manjom prodajom za 4,5 posto.

Istodobno su, pak, prihodi od prodaje plina krajnjim kupcima ostvareni u iznosu od 990,5 milijuna kuna, što je povećanje za 673,9 milijuna kuna, a zbog prodaje plina domaćim kupcima u prošloj godini godini. Poslovni rashodi HEP grupe u prošloj su godini iznosili 13,54 milijarde kuna, što je povećanje za 6,8 posto.

Pritom se objašnjava kako su zbog manje utrošenih količina prirodnog plina i ugljena, a zbog manje proizvodnje termoelektrana uslijed povoljnih hidroloških okolnosti, troškovi energetskog goriva smanjeni za 207,8 milijuna kuna (10,9 posto).

Troškovi nabave električne energije, ostvareni u iznosu od 2,8 milijardi kuna, povećani su za 44,7 milijuna kuna (1,6 posto).
U strukturi ukupnih troškova nabave smanjeni su troškovi uvoza zbog manje uvezene električne energije, dok je trošak otkupa iz obnovljivih izvora i kogeneracija povećan uslijed većih preuzetih količina električne energije od HROTE-a, navode iz HEP-a.

Iznose i podatak da je nabavna vrijednost prodanog plina na veleprodajnom tržištu lani iznosila 1,8 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 693,5 milijuna kuna, ili za 61,4 posto, a što obrazlažu opskrbom plinom domaćih kupaca koja nije obavljana u 2017. godini.

Neto zaduženost HEP-a je na zadnji dan prošle godine iznosila 941 milijun kuna, što je smanjenje za 1,3 milijarde kuna “uslijed povećanja stanja novca i izvršenih otplata po kreditima”, ističu iz HEP-a.

Izdvajaju i da je HEP grupa u prošloj godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine, a za financiranje izgradnje visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka L u EL-TO Zagreb u srpnju 2018. godine ugovoren je kredit s Europskom bankom za obnovu i razvitak i Europskom investicijskom bankom te potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s talijanskom tvrtkom FATA. 

Revidirano godišnje financijsko izvješće za matičnu kompaniju, pokazuje da je HEP d.d. u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 354 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna manje nego godinu ranije (u 2017. godini je iznosila 364 milijuna kuna).

Energetika

HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi 120 MW sunčanih elektrana

Published

on

Izvor: HEP

Hrvatska elektroprivreda objavila je danas javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.

Novi javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.

Tomislav Ćorić/Izvor: HEP

Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a  i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.

Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.

Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede /Izvor:HEP

Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine.U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.

HEP

Ucitavanje vijesti

Energetika

Autori najboljih novinarskih radova o zaštiti okoliša složni: Edukacijom i odgojem za okoliš protiv klimatskih promjena i onečišćenja prirode

Published

on

Dodao

U Novinarskom domu u Zagrebu je po 22. put dodijeljena Velebitska degenija, nagrada za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode objavljen u protekloj godini. Umjesto tradicionalne dodjele na Dan planeta Zemlje 22. travnja, ovogodišnja je svečanost, zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa, održana 6. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

U kategoriji radijskih priloga za emisiju Europa dossier objavljenu na 1. programu Hrvatskog radija, dobitnica nagrade je Ana-Bella Leikauff. Novinarka je na poziv finske vlade boravila u Helsinkiju i okolici gdje je snimila reportažu o razrađenim planovima i provedbi recikliranja otpada i cirkularne ekonomije u Finskoj te stvaranju tržišta za sekundarne sirovine u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

Klimatskim promjenama bavi se i reportaža Sudbina nordijskih ledenjaka, objavljena u hrvatskom izdanju časopisa National Geographic koja proglašena najboljom u kategoriji radova objavljenih u tisku i na internetu. Reportaža autora teksta i fotografija Roberta Kakarigija govori o ubrzanom otapanju ledenjaka u Norveškoj i Švedskoj kao jednom od najočitijih fenomena klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja planeta.

Energetska niskougljična tranzicija u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena bila je tema više prijavljenih radova na ovogodišnji natječaj za Velebitsku degenija, što je u svom obraćanju na dodjeli nagrada ustvrdio i član Uprave HEP-a Petar Sprčić, izrazivši uvjerenje da će idućih godina ta tema biti sve zastupljenija, kao i sve druge teme koje se tiču okoliša i održivog razvoja. Nadam se da ćete vi koji danas dobivate nagradu, kao i vaše kolegice i kolege, i nadalje ustrajati u radu na tom sve važnijem i izazovnijem području, poručio je Sprčić.

Ostala dva nagrađena rada bave se stanjem hrvatskog podmorja. Dobitnica nagrade u kategoriji televizijskih radova je Sanja Čatipović za reportažu Pomor periski u Jadranu, objavljenu u emisiji Potraga na RTL Televiziji. Na zanimljiv način gledateljima se ukazala na brzo nestajanje zaštićene, ujedno najveće i najugroženije školjke Jadrana i Mediterana – periske te nedvosmisleno ukazuje na to da se Jadran mijenja i uništava nerazumnim gradnjama..

Priznati splitski fotograf i ekolog Srđan Vrančić dobitnik je nagrade u kategoriji fotografija-reportaža za fotografiju podmorja u Ekološkoj akciji Think Green 2019 na otoku Visu, serijom kvalitetnih i dramatičnih  fotografija snimljenih prilikom ronilačke akcije čišćenja podmorja kod Visa, koja je objavljena u fotoreportaži u Slobodnoj Dalmaciji i na internetu. Svi dobitnici nagrada u svojim su govorima zahvale redom isticali važnost edukacije i odgoja za okoliš bez kojih nećemo moći mlade naraštaje osposobiti i motivirati za borbu protiv klimatskih promjena i onečišćenja prirode.

Godišnju nagradu za najbolje novinarske radove u zaštiti okoliša Velebitska degenija, pokrenuli su 1998. godine Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i tvrtka APO, koju je 2016. godine naslijedila druga članica HEP grupe – HEP Opskrba. 

Think Green Vis 230619/ AutorSrđan Vrančić

Ucitavanje vijesti

Energetika

Za javnu rasvjetu u Osijeku 30,8 milijuna kuna

Published

on

Izvor: Nacionalno/Matej Prša

U Osijeku je počeo projekt rekonstrukcije javne rasvjete tijekom koje će 11.086 rasvjetnih tijela biti zamijenjeno suvremenim svjetiljkama s LED izvorima svjetlosti, a vrijednost investicije je 30,8 milijuna kuna, izvijestili su u subotu iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Ističu kako će se time potrošnja električne energije za javnu rasvjetu smanjiti za 7,5 milijuna kilovatsati godišnje u odnosu na dosadašnju, što će omogućiti povrat investicije od 30,8 milijuna kuna u roku od osam godina.

Rekonstrukcija rasvjete obavit će se u roku od 300 dana, a projekt uključuje projektiranje, financiranje, rekonstrukciju i modernizaciju te otklanjanje grešaka ili kvarova u razdoblju od osam godina. Osim zamjene rasvjetnih tijela, bit će implementiran sustav nadzora upravljanja, regulacije, mjerenja i verifikacije ušteda koji omogućuje daljinsko upravljanje i nadzor.

Projekt se realizira na temelju Ugovora o provedbi projekta energetske učinkovitosti na javnoj rasvjeti Osijeka, koji su u ožujku sklopili Grad Osijek i tvrtka HEP ESCO d.o.o., članica HEP grupe, na temelju provedenog postupka javne nabave na kojem je kao najpovoljnija odabrana ponuda zajednice ponuditelja HEP ESCO i ELOS d.o.o. iz Solina, priopćeno je iz HEP-a.

Rješenje problema neučinkovitog, ekološki neprihvatljivog i zastarjelog sustava

Zamjenik osječkog gradonačelnika Boris Piližota rekao je kako Grad Osijek time rješava problem energetski neučinkovitog, ekološki neprihvatljivog i zastarjelog sustava javne rasvjete, te sprječava povećanje troškova održavanja koje bi iz godine u godinu postajalo sve veće.

Dodao je kako se projekt radi po ESCO (Energy Service Company) modelu koji ne predstavlja zaduženje jedinicama lokalne samouprave te povećava investicijski potencijal za druge razvojne projekte.
„To znači da nakon završene modernizacije rasvjete i tijekom ugovornog razdoblja pružanja energetske usluge od osam godina, Grad Osijek neće imati dodatnih troškova“, rekao je Piližota.
 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije