Povezite se

Energetika

HEP grupa je u 2018. ostvarila neto dobit od 1,36 milijardi

Objavljeno

-

HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,36 milijardi kuna, što je za oko 64,5 milijuna kuna više nego 2017. godine, podaci su iz konsolidiranog revidiranog izvješća koje je objavila Hrvatska elektroprivreda (HEP), priopćeno je u četvrtak.

Po tim su podacima, poslovni prihodi HEP grupe u prošloj godini iznosili 15,2 milijarde kuna, što je povećanje za 229 milijuna kuna ili 1,5 posto u odnosu na godinu prije.

Istodobno su poslovni rashodi iznosili 13,5 milijardi kuna, što je povećanje za 865,4 milijuna kuna, ili za 6,8 posto. 

Iz HEP-a u izvješću ističu da je rast gospodarskih aktivnosti utjecao na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu, pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova, pak, prodaja električne energije kućanstvima smanjena je za 2,5 posto, što se objašnjava umjernijim zimskim i ljetnim vremenskim prilikama u prošloj u odnosu na godinu prije.

“U 2018. godini povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto”, ističu iz HEP-a.

Uslijed toplijeg vremena u mjesecima ogrjevne sezone smanjena je prodaja toplinske energije i plina, ali je, kako se dodaje, na prodaju plina pozitivno utjecalo širenje opskrbe izvan područja koje HEP pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji. Prošlu su godinu obilježile i povoljne hidrološke okolnosti pa je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh (teravatsat, odnosno milijarde kilovatsati) električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh, ili za 38,7 posto.

Istodobno je proizvodnja u termoelektranama smanjena za 20,7 posto, ili za 838 GWh (gigavatsat, odnosno milijuni kilovatsati), a nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, manja je za 863 GWh, ili za 11 posto.

Nuklearna elektrana Krško lani je proizvela 2.745 GWh električne energije (dio koji pripada HEP-u kao suvlasniku nuklearke).

Po podacima iz financijskog izvješća, prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 11,65 milijardi kuna, što je povećanje za 156,7 milijuna kuna ili za 1,4 posto.

Prihodi od prodaje toplinske energije iznosili su 664,4 milijuna kuna te su u odnosu na 2017. godinu smanjeni za 18,8 milijuna kuna ili za 2,8 posto, a zbog manje potrošnje za 4,7 posto. U iznosu od 932,2 milijuna kuna ostvareni su prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, što je prema 2017. godini smanjenje za 31,6 milijuna kuna, ili za 3,3 posto, a što iz HEP-a objašnjavaju manjom prodajom za 4,5 posto.

Istodobno su, pak, prihodi od prodaje plina krajnjim kupcima ostvareni u iznosu od 990,5 milijuna kuna, što je povećanje za 673,9 milijuna kuna, a zbog prodaje plina domaćim kupcima u prošloj godini godini. Poslovni rashodi HEP grupe u prošloj su godini iznosili 13,54 milijarde kuna, što je povećanje za 6,8 posto.

Pritom se objašnjava kako su zbog manje utrošenih količina prirodnog plina i ugljena, a zbog manje proizvodnje termoelektrana uslijed povoljnih hidroloških okolnosti, troškovi energetskog goriva smanjeni za 207,8 milijuna kuna (10,9 posto).

Troškovi nabave električne energije, ostvareni u iznosu od 2,8 milijardi kuna, povećani su za 44,7 milijuna kuna (1,6 posto).
U strukturi ukupnih troškova nabave smanjeni su troškovi uvoza zbog manje uvezene električne energije, dok je trošak otkupa iz obnovljivih izvora i kogeneracija povećan uslijed većih preuzetih količina električne energije od HROTE-a, navode iz HEP-a.

Iznose i podatak da je nabavna vrijednost prodanog plina na veleprodajnom tržištu lani iznosila 1,8 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 693,5 milijuna kuna, ili za 61,4 posto, a što obrazlažu opskrbom plinom domaćih kupaca koja nije obavljana u 2017. godini.

Neto zaduženost HEP-a je na zadnji dan prošle godine iznosila 941 milijun kuna, što je smanjenje za 1,3 milijarde kuna “uslijed povećanja stanja novca i izvršenih otplata po kreditima”, ističu iz HEP-a.

Izdvajaju i da je HEP grupa u prošloj godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine, a za financiranje izgradnje visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka L u EL-TO Zagreb u srpnju 2018. godine ugovoren je kredit s Europskom bankom za obnovu i razvitak i Europskom investicijskom bankom te potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s talijanskom tvrtkom FATA. 

Revidirano godišnje financijsko izvješće za matičnu kompaniju, pokazuje da je HEP d.d. u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 354 milijuna kuna, što je deset milijuna kuna manje nego godinu ranije (u 2017. godini je iznosila 364 milijuna kuna).

Energetika

HEP uveo integrirani sustav upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, energijom te zdravljem i sigurnošću na radu

Published

on

Izvor: HEP

Hrvatska elektroprivreda d.d. postala je nositelj certifikata integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, energijom te zdravljem i sigurnošću na radu prema međunarodnim normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, ISO 50001:2018 i ISO 45001:2018. Istovremeno je certificirano i društvo HEP-Upravljanje imovinom d.o.o. u segmentu poslova koji čine nerazdvojivu cjelinu s HEP-om d.d.

Certifikate je predsjedniku Uprave HEP-a d.d Frani Barbariću i direktoru HEP-Upravljanja imovinom Berislavu Gluiću uručio Davor Turčić, direktor hrvatske podružnice najveće svjetske certifikacije tvrtke Bureau Veritas.

„HEP d.d. upravlja imovinom vrijednom više od 40 milijardi kuna i kritičnom infrastrukturom od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku te upravlja sustavom u kojem se pružaju usluge za više od 2 milijuna kupaca i korisnika. Stoga je više nego jasna potreba za integriranim sustavom upravljanja poslovnim procesima. Uvođenje sustava upravljanja zaštitom okoliša i energijom vidimo kao dio realizacije obnovljivog scenarija razvoja u sklopu strategije HEP 2030, a područje zdravlja i sigurnosti na radu, jedno je od najvažnijih za HEP grupu i na kojem  smo u posljednje vrijeme poduzeli vrlo značajne aktivnosti“, izjavio je Frane Barbarić.

Uz ostale dokumente sustava koje zahtijevaju norme, Uprava HEP-a d.d. donijela je krovni dokument – Politiku kvalitete, zaštite okoliša, upravljanja energijom i zdravljem i sigurnošću na radu društava HEP d.d. i HEP Upravljanje imovinom d.o.o., kojom iskazuje opredijeljenost za održavanje i trajno poboljšavanje integriranog sustava upravljanja. U sklopu procesa certificiranja, kroz 85 dana radionica, ukupno je certificirano 87 djelatnika, i to 54 interna auditora i 33 vodeća auditora.

„Ovo je priznanje za uspješno izveden projekt, jedinstven u praksi uspostave kompleksnih sustava upravljanja. Projekt je temeljen na dvije neuobičajeno hrabre i, u konačnici,  ispravne odluke; uspostava svih sastavnica istovremeno te modeliranje i implementacija vlastitim resursima. Hrabro i uspješno, primjereno snažnim organizacijama, primjereno HEP-u d.d.“, izjavio je Davor Turčić.

Hrvatska elektroprivreda i u poslovanje ostalih društava HEP grupe uvodi međunarodne sustave upravljanja. Tako primjerice HEP-Proizvodnja ima uveden integrirani sustav upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom. HEP-Operator distribucijskog sustava proveo je i tranziciju norme za zaštitu zdravlja i sigurnosti. Nakon što su uvedeni sustavi upravljanja kvalitetom i okolišem, u HEP-Toplinarstvu je u tijeku uvođenje integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša i energijom.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Energetika

Prva HEP-ova ultra-brza punionica omogućuje punjenje električnog automobila za samo 15 minuta

Published

on

HEP je u suradnji s Inom na odmorištu Vukova Gorica, prvi u Hrvatskoj pustio u rad najbržu i tehnološki najnapredniju ultra-brzu punionicu za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, snage 175 kW, omogućava punjenje električnog automobila već za 15 minuta.

Na istoj lokaciji, na odmorištu Vukova Gorica na autocesti A6 Zagreb-Rijeka, od prošle su godine u funkciji četiri HEP-ove brze AC/DC punionice, pojedinačne snage 50 kW. Nakon postavljanja i ultra-brze punionice, Vukova Gorica je postala jedno od najvažnijih čvorišta e-mobilnosti u Republici Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Ima dva standardizirana DC priključka (ChaDeMo i CCS) te može puniti električno vozilo snagom od 175 kW. Brzina punjenja na takvoj punionici ovisi o mogućnostima i karakteristikama baterije svakog vozila. Vozila koja mogu iskoristiti pune performanse ultra-brze punionice u prosjeku mogu za oko 15 minuta napuniti bateriju do razine koja omogućava 300 kilometara vožnje.

Ultra-brza punionica vozačima električnih automobila, našim sugrađanima i gostima, maksimalno skraćuje vrijeme stajanja na odmorištu i omogućuje im da što brže dođu do svojih odredišta. Zato planiramo na autocestama postaviti još nekoliko punionica ove ili još veće snage. Prvi smo u Hrvatskoj prepoznali važnost elektrifikacije prometa te smo do danas u hrvatskim gradovima, na međugradskim prometnicama i autocestama postavili više od 120 javnih ELEN punionica“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

HEP u ovom trenutku u realizaciji i planovima ima postavljanje više od stotinu novih punionica širom Hrvatske, koje će uz mrežu postojećih punionica omogućiti sigurnu vožnju električnim automobilom u cijeloj Hrvatskoj. Trenutno se provode i testiranja svih mogućnosti usluge krajnjim korisnicima i modela naplate s ciljem komercijalizacije usluge.

Razvojem vlastite mreže punionica HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavni dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova nedavno donesenog Europskog zelenog plana.

HEP

Ucitavanje vijesti

Najčitanije