Povezite se

Energetika

HEP gradi pola milijarde kuna vrijednu Vjetroelektranu Korlat, obišli je Plenković i Barbarić

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je obišao gradilište HEP-ove Vjetrolektrane (VE) Korlat kod Benkovca, vrijedne pola milijarde kuna, čija priključna snaga iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj, a puštanje u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). 

“Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ona je uistinu važna jer pokazuje da HEP  kao najsnažnija i najvažnija hrvatska energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja Hrvatske koja je u pripremi, kao i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu s našim globalnim obavezama i s europskim trendovima. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju“, izjavio je predsjednik Vlade Plenković. “Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj”, dodao je premijer.

Vjetroelektrana (VE) Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal.

Puštanje VE u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 
VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ističu iz HEP-a.

Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
“U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na Korlatu HEP planira i gradnju sunčane elektrane

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama (SE), što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW.

Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna, naglašavaju iz HEP-a.
Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug.

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a.

Energetika

Agencija Standard & Poor’s povećala samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga HEP-a

Published

on

Agencija Standard & Poor’s (S&P) je povećala samostalnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske elektroprivrede d.d. na razinu bb+.

Uz spomenuto, potvrđen je dugoročni kreditni rejting Hrvatske elektroprivrede d.d. (BB+) uz stabilne izglede kretanja ocjene rejtinga, a koji se u skladu s metodologijama agencije S&P za poduzeća u državnom vlasništvu formira temeljem samostalne ocjene kreditnog rejtinga i ocjene rejtinga Republike Hrvatske kao vlasnika HEP-a.

Izvješće agencije S&P, objavljeno 26. studenoga, navodi da je HEP poboljšao upravljanje po pitanju izloženosti vrlo promjenjivim hidrološkim okolnostima i fluktuacijama cijena energenata. Navodi se kako je HEP-ova postupna, ali jasna transformacija usmjerena na smanjenje volatilnosti dobiti, zaštitila financijske pokazatelje tijekom posljednjeg sedmogodišnjeg ciklusa u kojem su se izmjenjivale loše i povoljne hidrološke okolnosti.


Analitičari agencije S&P ističu da je poboljšanje samostalne ocjene kreditnog rejtinga društva rezultat očekivanja da će se smanjiti volatilnost HEP-ove dobiti s obzirom na hidrološke okolnosti ili cijene energenata. Vjeruju da će HEP i dalje biti pod utjecajem volatilnosti karakteristične za proizvodnju iz hidroelektrana, ali da će je bolje kontrolirati.

Također se ističe kako je HEP restrukturirao svoje poslovanje da bi osigurao dugoročnu učinkovitost i fleksibilnu strukturu troškova na razini Grupe te se očekuje da će HEP nastaviti ostvarivati dobre poslovne rezultate.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić

„Iznimno smo zadovoljni povećanjem samostalne ocjene kreditnog rejtinga što je jasna potvrda aktivnog i kvalitetnog upravljanja ukupnim poslovanjem HEP grupe. Ova ocjena predstavlja priznanje Hrvatskoj elektroprivredi za kontinuirano učinkovito upravljanje vanjskim i unutarnjim čimbenicima poslovanja. Zadržavanje snažnog tržišnog položaja u višegodišnjem razdoblju, financijska likvidnost i stabilnost, HEP čine snažnom kompanijom, spremnom za uspješno poslovanje i otpornom na moguće nepovoljne promjene u poslovnom okruženju.

Pokrenuta ubrzana izgradnja novih te rekonstrukcija i modernizacija postojećih energetskih kapaciteta u skladu s obnovljivim scenarijem razvoja HEP-a, strateškim dokumentima Republike Hrvatske te globalnim energetsko-klimatskim ciljevima i trendovima dodatno će povećati buduću operativnu efikasnost HEP grupe“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP daruje 100 novih računala za 29 hrvatskih osnovnih škola

Published

on

Hrvatska elektroprivreda u sklopu pete godine provedbe akcije „Za naše male genijalce“ daruje 100 novih računala za 29 osnovnih škola diljem Hrvatske. Centralna svečanost ovogodišnjeg donacijskog ciklusa održana je u Županji, gdje je HEP darovao šest novih računala Osnovnoj školi Ivana Kozarca, priopćili su iz HEP-a.

Učenicima i nastavnicima škole računala je uručio predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, uz pomoć proslavljenog rukometaša i aktualnog direktora hrvatskih muških rukometnih reprezentacija Igora Vorija te vaterpolista Josipa Vrlića i Luke Bukića.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić/HEP

„Opremanje škola informatičkom opremom vidimo kao ulaganje u znanje, ulaganje u budućnost i ponosni smo što ovom, već tradicionalnom akcijom, doprinosimo hrvatskom obrazovnom sustavu i našim najmlađima. Samo ove godine 100 računala donosimo u 29 hrvatskih škola širom Hrvatske, od Čakovca do Omiša, od Krka do Županje“, izjavio je Barbarić.

Zajedno s ovogodišnjim donacijskim ciklusom, HEP je do sada u sklopu akcije „Za naše male genijalce“ osigurao 350 računala za učenike u 103 osnovne škole diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi gotovo 1,25 milijuna kuna.

HEP je ove godine zabilježio iznimno velik odziv škola, učenika i njihovih nastavnika, koji su na kreativan i originalan način snimili video radove, objasnili zašto su im potrebna nova računala te predstavili kvalitete svoje škole i posebnosti kraja iz kojega dolaze. Izabrane su škole s najboljim kreativnim uratkom, a da pri tome imaju velik broj učenika po računalu odnosno neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu.

Sve prijavljene video uratke za šestu rundu akcije „Za naše male genijalce“ možete pogledati na stranicama HEP-a, na sljedećem linku http://genijalci.hep.hr/ .

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP otvorio svoju stotu punionicu za električna vozila

Published

on

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pustila je u petak svoju stotu ELEN punionicu na električna vozila, i to na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, a u realizaciji ili planovima te kompanije je još oko stotinu punionica na području cijele Hrvatske. 

“S ovom stotom punionicom možemo reći da smo tek na pola puta što se tiče planirane izgradnje infrastrukture za električna vozila ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna. U realizaciji i planovima imamo više od sto novih punionica širom Hrvatske, od čega 26 u Zagrebu. Punionicama ćemo pokriti i prostore dvije županije Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić

Ove godine HEP je postavio 50 punionica, više od jedne punionice tjedno, istaknuo je. 

Barbarić je ocijenio kako se HEP potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj.

HEP-ova mreža punionica već danas omogućuje korisnicima električnih automobila da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u državi, rekao je.

Istaknuo je da je HEP punionicama povezao čitavu Hrvatsku, odnosno da se HEP-ova infrastruktura za električna vozila proteže na području 18 županija i grada Zagreba, ali i na otocima Cresu, Lošinju, Pagu, Hvaru a uskoro i na Braču. Zahvaljujući HEP-ovim punionicama na autocestama moguća je vožnja od državnih granica do mora.

Predsjednik Uprave HEP-a podsjetio je da u ovom trenutku, uz niz drugih projekata spremnih za realizaciju, HEP u izgradnji već ima dvije sunčane elektrane, jednu vjetroelektranu i jednu kogeneracijsku plinsku elektranu (EL-TO Zagreb, na potezu Selska – Zagorska, snage 130 do 150 megavata).

Najavio je kako će se ovih dana službeno otvoriti radovi na toj elektrani, a sve bi trebalo biti gotovo za dvije do tri godine. 

“Uskoro planiramo otvoriti glavne radove na izgradnji tog novog postrojenja vrijednog 900 milijuna kuna. Također, za 570 milijuna kuna ostvarit ćemo vrijedan projekt modernizacije i obnove vrelovodne mreže sustava centralnog grijanja u Zagrebu i  pred potpisivanjem smo ugovora o sufinanciranju iz fondova EU”, rekao je. 

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Član Uprave HEP-a Tomislav Šambić rekao je da je HEP-u, što se tiče izgradnje punionica za električna vozila, ova godina bila najplodonosnija.  

“Broj punionica će sigurno rasti, okrećemo se novim tehnologijama, većim snagama, bržem punjenju, a vjerujem da će nas autoindustrija  pratiti”, kazao je Šambić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio da je riječ o desetom HEP-ovoj punionici u Zagrebu, ali i da je na današnji dan prije 112 godina u Zagrebu upaljena prva žarulja. 

Pozvao je sugrađane da iskoriste poticaje za kupnju električnih automobila, jer HEP daje besplatno struju za njihovo punjenje a Grad Zagreb prostor, odnosno lokacije.

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Na pitanje novinarke je li istinita tvrdnja zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renata Peteka da Bandić ima tri stana koji glase na njegovog prijatelja, Bandić je, vidno nervozan, odgovorio “neka ih Petek onda uzme sebi”, a novinarki poručio da “drugi put postavlja ozbiljnija pitanja”. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije