Povezite se

Energetika

HEP do 2023. u sunčane elektrane planira uložiti 750 milijuna kuna

Objavljeno

-

Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je u ponedjeljak veliki ciklus ulaganja u sunčane elektrane vrijedan 750 milijuna kuna, koji počinje ulaganjima u elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 megavata (MW) i vrijednosti 80 milijuna kuna.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić rekao je da se radi o velikom investicijskom ciklusu u kojem će HEP do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, odnosno oko 150 milijuna kuna godišnje.

Od spomenute četiri elektrane, sunčana elektrana Sabadin, koja će se odsad zvati Kaštelir, kupljena je od dosadašnjeg vlasnika.

Barbarić je kazao i da do 2030. godine očekuje 350 MW iz sunčanih elektrana, što je sedam puta više od snage svih trenutno instaliranih sunčanih elektrana u Hrvatskoj zajedno.

Dodao je i da je HEP pokrenuo snažan ciklus investicija u obnovljive izvore energije, a da su osim investicija u sunčane elektrane tu i investicije u hidroelektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive izvore. Otkrio je i da će HEP ove godine početi graditi svoju prvu vjetroelektranu.

Barbarić je spomenuo i ulaganja u sunčane elektrane na zgradama HEP-a, ukupne snage 2,1 MW, što je investicija vrijedna 13 milijuna kuna.

“Imamo viziju gdje želimo biti 2030. godine i kako to ostvariti, a HEP će preuzeti vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države”, zaključio je Barbarić.

Tijekom ovog mjeseca, istaknuto je tijekom prezentacije, počet će izgradnja Sunčane elektrane Vis, projekta kojega je u prosincu prošle godine HEP preuzeo od tvrtke Končar OIE, a u drugoj polovici 2019. HEP Proizvodnja će izgraditi Sunčanu elektranu Vrlika Jug.

Elektrane Vrlika Jug, Cres i Vis proizvodit će električnu energiju bez ugovora s HROTE-om o otkupu po poticajnoj cijeni.

Sunčana elektrana Kaštelir ima priključnu snagu 1 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1,5 milijuna kilovatsati (kWh), što odgovara potrošnji oko 500 kućanstava. Vrijednost ugovora je 10,2 milijuna kuna dok je sunčana elektrana Cres, snage 6,5 MW, prvi projekt koji je HEP preuzeo u sklopu ciklusa izgradnje i akvizicije sunčanih elektrana.

Očekivana proizvodnja elektrane je 8,5 milijuna kWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Ugovor o izgradnji elektrane vrijedan je 34,7 milijuna kuna. Radovi trebaju započeti u jesen 2019., s planiranim rokom dovršetka u travnju 2020. godine.

Instalirana snaga sunčane elektrane Vis bit će 2,2 MW, a priključna 2 MW. Očekivana godišnja proizvodnja je 3,1 milijun kWh čime se mogu podmiriti potrebe oko 1.000 kućanstava. Radovi na izgradnji trajat će od travnja do prosinca 2019.

Sunčana elektrana Vrlika Jug predstavlja realizaciju 1. faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području Grada Vrlike. Grad Vrlika je i razvijao projekt, koji je HEP Proizvodnja otkupila u prosincu 2018. godine. Vrijednost investicije je 14,7 milijuna kuna. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh. Čitava izgradnja trebala bi se realizirati tijekom druge polovice 2019. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da je predstavljeni investicijski ciklus HEP-a u suglasju sa Energetskom strategijom države do 2030. godine gdje je glavni “forte” stavljen na obnovljive izvore energije.

Imamo ogroman potencijal u energiji sunca i vjetra, kazao je Ćorić, dodavši da njegovo ministarstvo ove godine subvencionira gradnju “solara” na kućnim krovovima. To vidi kao dobru investiciju i dokaz da Hrvatska razmišlja o zaštiti okoliša.

Ugovor o kupoprodaji Sunčane elektrane Sabadin (buduća SE Kaštelir) potpisali su Marino Roce, direktor Plomin Holdinga, člana HEP grupe, te u ime suvlasnika tvrtke Elektrane Sabadin Stjepan Talan iz tvrtke Solvis i Rajka Matković. Ugovor o izgradnji Sunčane elektrane Cres potpisali su Barbarić i Nebojša Dulić, direktor tvrtke PVI Solar u ime zajednice ponuditelja – tvrtki PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling.

Energetika

HEP uveo integrirani sustav upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, energijom te zdravljem i sigurnošću na radu

Published

on

Izvor: HEP

Hrvatska elektroprivreda d.d. postala je nositelj certifikata integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, energijom te zdravljem i sigurnošću na radu prema međunarodnim normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, ISO 50001:2018 i ISO 45001:2018. Istovremeno je certificirano i društvo HEP-Upravljanje imovinom d.o.o. u segmentu poslova koji čine nerazdvojivu cjelinu s HEP-om d.d.

Certifikate je predsjedniku Uprave HEP-a d.d Frani Barbariću i direktoru HEP-Upravljanja imovinom Berislavu Gluiću uručio Davor Turčić, direktor hrvatske podružnice najveće svjetske certifikacije tvrtke Bureau Veritas.

„HEP d.d. upravlja imovinom vrijednom više od 40 milijardi kuna i kritičnom infrastrukturom od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku te upravlja sustavom u kojem se pružaju usluge za više od 2 milijuna kupaca i korisnika. Stoga je više nego jasna potreba za integriranim sustavom upravljanja poslovnim procesima. Uvođenje sustava upravljanja zaštitom okoliša i energijom vidimo kao dio realizacije obnovljivog scenarija razvoja u sklopu strategije HEP 2030, a područje zdravlja i sigurnosti na radu, jedno je od najvažnijih za HEP grupu i na kojem  smo u posljednje vrijeme poduzeli vrlo značajne aktivnosti“, izjavio je Frane Barbarić.

Uz ostale dokumente sustava koje zahtijevaju norme, Uprava HEP-a d.d. donijela je krovni dokument – Politiku kvalitete, zaštite okoliša, upravljanja energijom i zdravljem i sigurnošću na radu društava HEP d.d. i HEP Upravljanje imovinom d.o.o., kojom iskazuje opredijeljenost za održavanje i trajno poboljšavanje integriranog sustava upravljanja. U sklopu procesa certificiranja, kroz 85 dana radionica, ukupno je certificirano 87 djelatnika, i to 54 interna auditora i 33 vodeća auditora.

„Ovo je priznanje za uspješno izveden projekt, jedinstven u praksi uspostave kompleksnih sustava upravljanja. Projekt je temeljen na dvije neuobičajeno hrabre i, u konačnici,  ispravne odluke; uspostava svih sastavnica istovremeno te modeliranje i implementacija vlastitim resursima. Hrabro i uspješno, primjereno snažnim organizacijama, primjereno HEP-u d.d.“, izjavio je Davor Turčić.

Hrvatska elektroprivreda i u poslovanje ostalih društava HEP grupe uvodi međunarodne sustave upravljanja. Tako primjerice HEP-Proizvodnja ima uveden integrirani sustav upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom. HEP-Operator distribucijskog sustava proveo je i tranziciju norme za zaštitu zdravlja i sigurnosti. Nakon što su uvedeni sustavi upravljanja kvalitetom i okolišem, u HEP-Toplinarstvu je u tijeku uvođenje integriranog sustava upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša i energijom.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Energetika

Prva HEP-ova ultra-brza punionica omogućuje punjenje električnog automobila za samo 15 minuta

Published

on

HEP je u suradnji s Inom na odmorištu Vukova Gorica, prvi u Hrvatskoj pustio u rad najbržu i tehnološki najnapredniju ultra-brzu punionicu za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, snage 175 kW, omogućava punjenje električnog automobila već za 15 minuta.

Na istoj lokaciji, na odmorištu Vukova Gorica na autocesti A6 Zagreb-Rijeka, od prošle su godine u funkciji četiri HEP-ove brze AC/DC punionice, pojedinačne snage 50 kW. Nakon postavljanja i ultra-brze punionice, Vukova Gorica je postala jedno od najvažnijih čvorišta e-mobilnosti u Republici Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Ima dva standardizirana DC priključka (ChaDeMo i CCS) te može puniti električno vozilo snagom od 175 kW. Brzina punjenja na takvoj punionici ovisi o mogućnostima i karakteristikama baterije svakog vozila. Vozila koja mogu iskoristiti pune performanse ultra-brze punionice u prosjeku mogu za oko 15 minuta napuniti bateriju do razine koja omogućava 300 kilometara vožnje.

Ultra-brza punionica vozačima električnih automobila, našim sugrađanima i gostima, maksimalno skraćuje vrijeme stajanja na odmorištu i omogućuje im da što brže dođu do svojih odredišta. Zato planiramo na autocestama postaviti još nekoliko punionica ove ili još veće snage. Prvi smo u Hrvatskoj prepoznali važnost elektrifikacije prometa te smo do danas u hrvatskim gradovima, na međugradskim prometnicama i autocestama postavili više od 120 javnih ELEN punionica“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

HEP u ovom trenutku u realizaciji i planovima ima postavljanje više od stotinu novih punionica širom Hrvatske, koje će uz mrežu postojećih punionica omogućiti sigurnu vožnju električnim automobilom u cijeloj Hrvatskoj. Trenutno se provode i testiranja svih mogućnosti usluge krajnjim korisnicima i modela naplate s ciljem komercijalizacije usluge.

Razvojem vlastite mreže punionica HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavni dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova nedavno donesenog Europskog zelenog plana.

HEP

Ucitavanje vijesti

Najčitanije