Povezite se

Politika

Hasanbegović: ‘Nije to elitna prostitucija, već kokošarska za 200 eura’

Objavljeno

-

U Otvorenom Hrvatske televizije raspravljalo se o aktualnim aferama koje potresaju vladajuću stranku, odnosno kako je moguće da cure informacije iz policijskih istraga te kako će završiti afera SMS-ovi.

Je li ovo HDZ-ov unutarstranački rat ili obračun s paraobavještajnim podzemljem, tema je o kojoj su raspravljali HDZ-ov politički tajnik Lovro Kuščević, bivši ministar unutarnjih poslova i saborski zastupnik Vlaho Orepić, saborski zastupnik i politički tajnik stranke Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović, politički analitičar i nekadašnji strateg Mosta Ivica Relković, te nekadašnji načelnik Unutarnje kontrole MUP-a Željko Cvrtila.

– Nisu ugodne ove informacije, ali pustimo da se prvo svi procesi završe. HDZ je stranka desnog centra i nema tu nikakvih krila. Nema šanse da mi koristimo institucije za unutarstranačke borbe. Ovo treba istražiti, kazao je Kuščević.

– Informacije su išle u dva dijela. Iskustvo uči kada se ide na probijanje istrage je da to ide s niže razine ljudi. To je prvi dio i to se događalo i ranije, ali je kontrola bila jača. Drugi smjer curi iz samog vrha MUP-a i Ravnateljstva policije. Bilo je i prije takvih situacija, ali, sjećam se, tada je i pokojni ministar Marijan Mlinarić išao na poligraf. Možda ne bi bilo loše da to napravi i gospodin Božinović. Problem je političkog kadroviranja bez kriterija i pravih natječaja. Nije to počelo s ovom vladom ili ministrom, ali nije ni prestalo. Svi su htjeli svoje ljude – i SDP i Most i HDZ. Zato informacije cure. Nitko nije prestao s tim neodrživim sustavom. Nema kriterija. Ne može se postaviti ravnatelj pa ga se nakon dva mjeseca smijeniti. To je raspašoj, smatra Cvrtila.

Odmah mu je replicirao Orepić.

– I u stručne komentare je ušao populizam, ne samo u politici. Mi imamo konkretnu situaciju da akteri koji su spomenuti nisu saslušani od strane PNUSKOKA-a. Zašto nisu saslušani Karamarko i Brkić? Moje je mišljenje da su imali zaštitinike. Očito je ambijent da imamo dominaciju izvanpolitičkih utjecaja. Moje je mišljenje da je Brkić u svemu tome. Ja sam od početka bio u konfliktu s Brkićem i Karamarkom. To je ogroman problem koji se mora riješiti, kazao je Orepić.

Za riječ se zatim javio Hasanbegović koji čitavu aferu smatra posljedicom izostanka lustracije.

– Ovo sve ima političku pozadinu jer nema sumnje da je sve tempirano. Ovdje je načelno priča o korumpiranom pravosudnom sustavu koji je, znam da će mi sada mnogi zamjeriti što to kažem, proizašao iz komunističke baštine. Trebamo jasno reći da je najodgovornija nesposobna, slaba i korumpirana politika koja je proizvela ovaj sustav i koja nije bila u stanju provesti lustraciju u pravosuđu. Sve te ustanove kadrovira politika, oni određuju državnog odvetnika i ostalo. Ovo je kokošarska politika samo zbog držanja vlasti. Jedino politika može to riješiti. Mene prozivaju kao organizatora prosvjeda u Vukovaru, ali da parafraziram premijera Plenkovića, baš su slatki kad to kažu jer znaju tko zapravo stoji iza toga. Žele skrenuti pozornost sa svoje nemoći. To su notorni populisti. Ja podupirem svaku artikulaciju opće nezadovoljnosti rješavanjem srpskih ratnih zločina i to je moja jedina veza, rekao je Hasanbegović.

– U ovoj emisiji sam svojedobno antifašizam nazvao floskulom, ali još veća floskula od toga su institucije koje moraju raditi svoj posao, dodao je Hasanbegović.

– Meni nije floskula da pravosuđe mora biti neovisno, nama je to postulat. Nismo mi nikakvi populisti, ponašamo se odgovorno i ne petljamo se u rad državnih institucija. Tko je vratio vojsku u Vukovar ili Pulu, odgovorio je Hasanbegoviću protupitanjem Kuščević.

– Puno toga je kod nas povezano, ali želim reći da dokument koji je objavio jedan hrvatski medij koji za sada nitko nije demantirao. Ne vjerujem da bismo ovdje sjedili da je riječ o falsifikatu. Brkić je rekao da je to laž. On bi trebao odmah podnijeti tužbu. Ovo je prijelomna afera. Ovo treba završiti sa stotinama otkaza u sustavu. Ovakve stvari, ako se ne riješe, tjeraju ljude iz zemlje. Mi nismo uštimali sat države. Ovo može biti i nemar, ali nije normalno što se događa. Očito ovo pokazuje da u sustavu ima ljudi koji nemaju tamo što tražiti. Nije to od jučer, opet prevladava negativna selekcija, mišljenja je Ivica Relković.

– Nema potrebe komplicirati. Najbitnije je vratiti državi dostojanstvo. Nema tu filozofije. Postoje propisi i tko ih ne zadovolji nema što tražiti u sustavu. Ne može tu ni istražno saborsko povjerenstvo ništa. Sve je jasno definirano. Brkić je sam produkt političkog kadroviranja i to treba mijenjati, uvjeren je Orepić, koji je Hasanbegoviću pritom poručio da antifašizam nije floskula, na što mu je ovaj odgovorio: – Ne morate odmah u predizbornu kampanju.

Za riječ se javio zatim Cvrtila.

– Kako to mislite mijenjati kada zakon o policiji koji se predlaže će nas vratiti deset godina unatrag? Možete staviti bilo koga, bez dana staža na visoke funkcije. Slažem se s gospodinom Hasanbegovićem da je politika ta koja to mora riješiti. Današnji ZKP je sabotaža sustava. Državno odvjetništvo je gospodar istrage trenutno, a oni o izvidima istrage ne znaju ništa. Pa njih su na policijskoj akademiji obučavali kako voditi policiju. A to je samo jedna od anomalija. Informacije cure zbog političkog kadroviranja i imate dvojno zapovijedanje MUP-om. To je velika mogućnost političkog utjecaja. Organizacija mora biti plitka. Ne može četrdreset ljudi znati što se radi na slučaju. Također, nema nadzora. Ni civilnog ni unutarnjeg, smatra Cvrtila.

– Neka Brkić tuži autora dokumenta. Nema ovdje nikakve elitne prostitucije, to je sve medijska konstrukcija, zapravo se radi o oboičnoj kokošarska poluuličnoj prostituciji za 200 eura. Predmet je predan Državnom odvjetništvu, a slučaj je riješio sud s nekim sitnim uvjetnim i novčanim kaznama. Iz nekog razloga taj slučaj je bio tajan i ekspresno je donesena presuda. Zašto? Pa da se sve zataška jer kad bismo vidjeli popis korisnika, raznih uglednika različitih provenijencija… To vam je velika koalicija prije velike koalicije prije nego li Plenković ode u svoje prirodno stanište – u briselske hodnike, u kojima je i proveo dvije trećine svog života, kazao je Hasanbegović.

Kuščević pak smatra da nije riječ o nikakvoj sprezi institucija i vlasti.

– Uvjeravam vas da ovdje nije riječ o eliminaciji Milijana Brkića. Da vladamo institucijama, pa valjda dokument ne bi ni izašao van, kazao je Kuščević koji nije ni za to da se pokrene saborska istraga jer je predmet već na sudu.

– Ima predivnih profesionalaca u MUP-u i pravosuđu, ali ti ljudi ne mogu doći na pozicije. Politika mora mijenjati zakone, organizaciju i glavnog državnog odvjetnika ohrabriti da bude još neovisniji, ali ne može on bez političkog sustava, zaključio je Cvrtila, prenosi HRT.

Politika

Drago Krpina: Evo zločina velikosrpskih barbara

Published

on

Drago Krpina/Izvor:HRT

Bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HDZ-a, HDZ-ov doajen Drago Krpina napisao je u prigodi obilježavanja Oluje tekst na društvenoj mreži i iznio zastrašujuće podatke. Objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“
Svima koji Hrvatsku istinski doživljavaju svojom Domovinom, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja!
Prije dvadeset i pet godina ostvarili smo veličanstvenu pobjedu nad velikosrpskim agresorima čiji je cilj bio trajno okupirati trećinu hrvatskog državnog teritorija i priključiti ga stoljećima planiranoj „velikoj Srbiji“.

Nažalost, u zločinačkom okupatorskom pothvatu sudjelovao je i veliki dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su prednjačili u zatiranju svega hrvatskog na privremeno okupiranim hrvatskim područjima.
Bio je to konačan sraz hrvatske državotvorne ideje i velikosrpske osvajačke politike.

Stoljećima su bili sučeljeni imperijalni velikosrpski planovi o stvaranju „velike Srbije“ i težnja Hrvata za stvaranjem svoje slobodne države Hrvatske. Oba cilja nisu mogla biti ostvarena. Ostvarenje velikosrpskih planova isključivalo je mogućnost postojanja države Hrvatske. Uspostava države Hrvatske poništavala je mogućnost stvaranja „velike Srbije“.

Prije dvadeset i pet godina odigrala se konačna završnica u kojoj je zauvijek slomljen i poražen velikosrpski imperijalni san a ostvarena gotovo tisućljetna težnja hrvatskog naroda za obnovom svoje pune državnosti.

Sudbinu poraženih podjelio je i onaj dio Srba iz Hrvatske koji su, za ostvarenje ideje „da svi Srbi žive u jednoj državi“ sudjelovali u stravičnim zločinima nad svojim dojučerašnjim susjedima Hrvatima.
Prije dvadeset i pet godina, birajući između zapovjedi svojih vojvoda da napuste Hrvatsku i poziva predsjednika Tuđmana da ostanu, izabrali su ono prvo. Otišli su jer im je bila neprihvatljiva pomisao o životu u suverenoj, samostalnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj i jer su bili svjesni zločina u kojima su sudjelovali. Nisu imali hrabrosti suočiti se s onima nad kojima su počinili najteže zločine.
Zločini velikosrpskih barbara ogledaju se u:

15 000 POGINULIH I JOŠ PREKO TISUĆU NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA;
402 POGINULE HRVATSKE DJECE;
33 000 RANJENIH OD TOGA OKO 10 000 CIVILA:
10 000 DJECE KOJA SU OSTALA BEZ JEDNOG ILI OBA RODITELJA;
600 HRVATA (UGLAVNOM STARACA) UBIJENIH NA PRIVREMENO OKUPIRANIM HRVATSKIM PODRUČJIMA NAKON DOLASKA SNAGA UN-a;
550 TISUĆA PROGNANIKA MEĐU NJIMA 120 000 DJECE;
OKU 150 000 POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZORENIH KUĆA;
PREKO TISUĆU POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZRUŠENIH KATOLIČKIH CRKAVA;
OKO 300 MILIJARDI KN NEPOSREDNIH I POSREDNIH RATNIH ŠTETA.

Hrvatska je vojska i policija prije dvadeset i pet godina prekinula navedeni zastrašujući ritam srpskoagresorskih zločina.

Imajući na umu sva navedena stradanja, lako je razumjeti važnost OLUJE, radost, zanos i oduševljenje kojim je ona ispunila hrvatski narod kao i razloge što njezinu godišnjicu obilježavamo s posebnim osjećajima.
U posljednje vrijeme svjedočimo podmuklim pokušajima, nakon što se u tomu nije uspjelo u Haagu, da se OLUJA prikaže kao zločin nad „nedužnim“ srpskim stanovništvom. Svrha je odavno poznata: još jednom označiti hrvatski narod genocidnim a sudionike velikosrpske agresije na Hrvatsku prikazati nevinim žrtvama.

Nažalost, svjesno ili nesvjesno u tomu sudjeluje i dio hrvatske političke i medijske elite.
Hrvatska se uporno pokušava prisiliti na opravdavanje zbog legitimnog, pravednog i neizbježnog oslobađanja svojih, od srpskih okupatora zaposjednutih, područja, na kojima su u četiri godine nad Hrvatima počinjeni najstrašniji pogromi i zločini.

Toj podmukloj nakani, zakamufliranoj floskulama o pomirbi i zajedničkoj budućnost, koja bi se trebala temeljiti na zaboravu i prešućivanju povijesne istine, valja se beskompromisno oduprijeti.
Stabilnu budućnost i pravedno društvo moguće je graditi samo na ISTINI a ne na njezinu relativiziranju i krivotvorenju.

Uz ostalo, uvijek treba podsjećati da je, nasuprot Srbima iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji, u obrani Hrvatske sudjelovalo i oko deset tisuća naših prijatelja i suboraca srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku doživljavali i branili kao svoju Domovinu.
Krici gorčine poraženih sudionika agresije na Hrvatsku, još uvijek aktualnih upravljača Srbijom, nekadašnjih Miloševićevih i Šešeljevih pobočnika, koji svake godine u ove dane dopiru iz Beograda, odjekuju i u prividno plačljivim, a zapravo perfidno zlonamjernim, pupovačkim naricanjima po Hrvatskoj.

Svi ti krici srdžbe i prijetvorna „naricanja“ vojnih i političkih velikosrpskih agresorskih gubitnika ne mogu i neće pomutiti nesputanu hrvatsku radost u prisjećanju na našu veličanstvenu pobjedu čiju 25. obljetnicu obilježavamo.
OLUJA se nepovratno utkala u hrvatski nacionalni identet, ostat će njegovom trajnom sastavnicom i nadahnućem budućim hrvatskim naraštajima „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“.

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM…

Objavljuje Drago KrpinaUtorak, 4. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pet od 55 sudionika nije podnijelo financijsko izvješće, prijete im kazne

Published

on

Pet od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su sudjelovali na saborskim izborima nije ispunilo svoju obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u roku dostavilo cjelovit izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Taj je rok istekao u utorak u ponoć, a do njega svoja izvješća u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja nisu unijeli: Hrvatska stranka budućnosti, neovisne liste Damira Grunbauma i Dina Debeljuha, te dvojica kandidata iz 12., manjinske izborne jedinice Bari Ahmedi i Robert Bosak, potvrdilo je u srijedu Povjerenstvo.

Izbornim sudionicima koji su zaboravili svoju obvezu prijete prekršajne novčane kazne koje za stranke iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna, a za neovisne liste, odnosno osobe koje su ih ovlaštene zastupati i za kandidate od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Cjeloviti financijski izvještaji svih sudionika mogu se, odnosno moći će se vidjeti na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.

Izvještaji stranaka, odnosno koalicija i kandidata koji su dostavljeni zaključno sa 3. kolovozom već su objavljeni i mogu se vidjeti, dok će se izvještaji dostavljeni zadnjeg dana roka,  4. kolovoza moći vidjeti od četvrtka, 6. kolovoza.

Izvještaji se objavljuju prvog radnog dana nakon predaje, a kako je srijeda državni praznik i neradni dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, danas se ne objavljuju.

U četvrtak će se moći vidjeti i cjeloviti financijski izvještaji stranaka i koalicija koje su izborile najviše mjesta u Hrvatskom saboru: HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Mosta NL i platforme Možemo!

HDZ je u utorak sam izvijestio da je za promidžbu potrošio 15,8 milijuna kuna, te da su mu približno isti bili i primici.  

Po listi, odnosno kandidatu, u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu se moglo potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, HDZ se natjecao u 11 jedinica, što znači da je ukupno mogao potrošiti 16,5 milijuna kuna.  

Dio izbornih troškova ta će stranka ‘pokriti’ naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna.

Za njeno dobivanje trebat će pak pričekati da DIP provede nadzor financiranja izborne promidžbe, rok za izvješće o tom nadzoru je 14. rujna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Na izborima u svibnju birat ćemo 634 lokalna dužnosnika manje

Published

on

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica netom je izišao iz samoizolacije, a već najavljuje ubrzane promjene u svom resoru. Prva među njima je smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima.

Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika općina, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamjenike.

Sa po dva zamjenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamjenikom načelnika općina u administrativno prilično rascjepkanoj državi broj izravno izabranih lokalnih i regionalnih dužnosnika premašio je 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave.

Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamjenika manje nego dosad.

U njegovu Ministarstvu otkrivaju da bi zamjenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35.000 stanovnika. No, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamjenika, a njihove poslove djelomično će preuzeti pročelnici upravnih odjela.

U Ministarstvu argumentiraju kako su zamjenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosad u praksi uglavnom dobivali po dio ovlasti u poslovima iz djelokruga gradonačelnika i župana.

Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamjenik dobio ovlasti u društvenim djelatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije