Povezite se

Politika

Hadžihafizbegović: Da se Thompson ogradi od par pjesama, a Bora Čorba od zločina otišao bi na njihove koncerte

Objavljeno

-

U emisiji Nedjeljom u 2, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, gostovao je bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović. Govorio je o tome zašto se našao na udaru jednog dijela hrvatske javnosti nakon što je kritizirao Marka Perkovića Thompsona i politički podržao Željka Komšića, idu li gluma i politika zajedno, o stanju u BiH te filmovima koje trenutačno snima. 

Prije 12 godina je gostovao u emisiji Nedjeljom u 2, kazao je da u međuvremenu napravio 20-ak igranih filmova i 7-8 kazališnih predstava. Na pitanje idu li skupa politika i gluma, kaže da svako misaono biće treba politički razmišljati, za primjer je naveo De Nirovu poruku od prije 2 godine sa Sarajevo Film Festivalu o Donaldu Trumpu. Dodao je da umjetnost i politika ne trebaju biti nekompatibilne kategorije. 

– Između ničega i sekiracije, ja sam izabrao sekiraciju, poručuje. 

Objašnjava da nije htio pripadati “zombi kategoriji” koji iz udobnog životnog ambijenta gledaju na politiku koja je sudbina naše djece. Smatra da kada padaju političke odluke na Balkanu, teku potoci krvi, ne smatra da je njegov politički angažman odvojen od umjetničkog. 

U posljednjih 8 mjeseci je podržao Željka Komšića i kritizirao Thompsona, kaže da iskren čovjek govori istinu uvijek, a pametan samo u pravi čas. Kazao je da nije napao Thompsona koji je prešutio tu njegovu “anegdotu”, no njega napadaju po društvenim mrežama.

O “hejterima na društvenim mrežama 

Otvorio je svoju službenu Facebook stranicu jer su drugi otvorili 8 njegovih lažnih profila i pisali u njegovo ime, inače je u “totalnom nesporazumu s tehnološkim praskom”. Ne želi polemizirati s onima koji mu “u ovom trenutku dok traje emisija je*u balijsku majku”. 

Kazao je da ti koji ga kritiziraju od njega traže da vrati hrvatsko državljanstvo za koje kaže da ga nije kupio za 5 000 € ispod stola u Posušju, već zbog desetina nagrada i brojnih priznanja koje je dobio zbog svojih uloga. 

Podrška Željku Komšiću 

Za podršku Komšiću, što su mnogi Hrvati u BiH shvatili kao razočarenje, Hadžihafizbegović kaže da je Komšić bio aktivni branitelj, Hrvat po nacionalnosti i izuzetno čestit i pošten čovjek. 

– Kako možete očekivati da Bošnjaci ne daju Komšiću glas i tako spriječe Ćovića da uđe u Predsjedništvo, kada taj isti Ćović 9.1. ide na Dan Republike Srpske, gdje se generalu Lisici uručuje orden, a general Lisicaje osuđen na 20 godina zatvora zbog granatiranja Slavonskog Broda i za ubojstvo nevine djece, pitao je.

Kaže da stoji iza ovoga i iza naroda kojemu pripada. 

– Moj narod, kojem ja pripadam, nema nikakvih problema da ga čestiti Hrvat vodi narednih 100 godina, ali moj narod ima problem sa gospodinom Ćovićem koji je otvoreno stao na stranu demontiranja bosanskohercegovačkog društva, poručuje. 

Osvrnuo se i na izborni sustav u BiH, naveo je imena Hrvata i Srba u BiH za koje bi Bošnjaci rado birali da vode državu, pita se koje Bošnjaka bi birali Hrvati ili Srbi. 

– Nemojte tjerati jedan narod u mazohizam, da nakon otvorenog dila s četnicima mi dopustimo da Ćović uđe u Predsjedništvu, nemojte nas tjerati mazohizam, poručuje.

Jedno od pitanja gledatelja je bilo kakva je veza Hadžihafizbegovića s braćom Mamić, kaže da su oni njegovi prijatelji i da mu je žao zbog svega što se događa – kaže da je Zdravko podigao cijelu priču oko hrvatskog nogometa. 

Kaže da nema ništa protiv “heroja nacije” Thompsona, ali smatra da bi bilo dobro da se ogradi od nekih svojih pjesama, tada bi čak i otišao na njegov koncert. Isto kaže i za srpskog “heroja nacije” Boru Đorđevića. Dodao je da kao misleći čovjek ne može pristati onu vrstu glazbe koja veliča zločine. 

Na komentar da postoji njegova slika na kojoj diže tri prsta kaže da su budalaštine – 50 članova obitelji mu je ubijeno u Srebrenici, ponovio je da je to budalaština. 

Licemjerstvo međunarodne zajednice 

Govorio je o licemjerstvu međunarodne zajednice, kaže da je BiH stavljena luđačka košulja koju ne žele skinuti, a trebali bi prepoznati nemogućnost pravljenja civilizirane države. Smatra da još nije vrijeme da međunarodna zajednica ode iz BiH iako su se dobro uhljebili – blizu im je more, blizu je Jahorina, sarajevska kuhinja je fina – dobro im je. Nada se da će Amerikanci shvatiti što politička Srbija radi jer im sada ne valja Makedonija, Crna Gora, Kosovo, BiH.

O podcijenjenosti kulture 

Hadžihafizbegović je zadužio hrvatsku kulturu, govorio je o svojim počecima kada su nekoliko puta napunili “Lisinski”. Kaže da se naigrao raznih žanrova, a najteže je ljude nasmijati, dok je psihološki realizam najteži pravac u glumi zajedno sa dobrom komedijom. 

Kazao je da je dugačak spisak kulturnih ambasadora koji promoviraju neku zemlju – prije se saznaju uspjesi kulturnjaka nego ono što diplomacij radi. 

– Mislim da je kultura podcijenjena kao društveni segment koji može oplemenitii i resetirati društvo, smatra. 

Osvrnuo se i na smanjennja sredstava kulturi – pojašnjava da je to zbog toga jer iz kulturnih miljea dolazi revolucija, a vladajući zbog toga ne žele podržavati kulturu. 

O Srebrenici – srpanj je mjesec genocida 

Govorio je o obljetnici Srebrenice, tamo snima film i radi predstavu s djecom. U filmu glumi četnika, kaže da takve uloge trebaju glumiti bosanskohercegovački glumci. Školu glume u Srebrenici je prošlo 130 djece srpske i Bošnjačke nacionalnosti, izabrali su 30 djece i pripremaju predstavu “Petar Pan”. 

Kaže da su djeca najvažniji faktor budućnosti i ne želi da neka djeca odrastaju uz stigmu žrtve, a druga uz stigmu zločinačke pozadine. 

Za srpanj kaže da je mjesec genocida.

Nacionalno/HRT

Nastavi pregledavati

Politika

Božinović: Nismo još sjeli za stol sa zastupnicima manjina, mogućnost je da jedan od njih bude ministar ili potpredsjednik Vlade

Published

on

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u utorak kako HDZ još nije sjeo za stol sa predstavnicima nacionalnih manjina u Saboru, ali je naglasio kako će razgovarati i o mogućnost da jedan od njih bude ministar ili potpredsjednik Vlade.

“Nismo još ni sjeli s predstavnicima manjina da bi razgovarali, za njih je sigurno važan program vezan za interese i prava manjinskih zajednica. Mi ćemo o tome razgovarati, u ovom trenutku ne mogu vam ništa reći što bi uputilo na nekakav zaključak. Kada vidimo i njihove interese i objasnimo viziju vodstva HDZ-a i predsjednika Vlade, onda ćemo biti pametniji”, rekao je Božinović u RTL Vijestima.

Na pitanje bi li onda bilo sporno da čelnik SDSS-a Milorad Pupovac bude ministar ili potpredsjednik Vlade, Božinović kaže kako je i sam Pupovac otklonio tu mogućnost.

“Nisam siguran koliko su ti mandati zastupnika manjina prenosivi, vidjet ćemo kada budemo razgovarali, i hoće li uopće biti takav zahtjev. Manjini je uvijek bitno da postoje određeni segmenti u izvršnoj vlasti koji jamče njihovu vidljivost, prepoznatljivost, o kojoj se razini radi vidjet ćemo”, istaknuo je Božinović.

Na pitanje hoće li se smanjiti broj ministarstava nije precizirao, već je naglasio da se o tome razgovara. “Postoji nešto što su državni poslovi, ti poslovi se obavljaju, a ukoliko dođe do smanjenja ministarstava, to bi značilo i efikasnost, manje dužnosnika u tom izvršnom dijelu i mislim da je to dobra poruka”, odgovorio je Božinović.

Božinović je kazao kako o tome hoće li još jednom biti ministar unutarnjih poslova odlučuje novi mandatar, odnosno predsjednik i vodstvo stranke, ali da je on spreman na sve što će se od njega tražiti.

Na pitanje je li moguće da Marijana Petir postane ministrica poljoprivrede, kazao je kako za to nije čuo. Dodao je da je ona sigurno verzirana u pitanjima za poljoprivredu, da se tome može pridonijeti na razne načine. Na dodatno pitanje odgovorio je da je saborski Odbor za poljoprivredu također vrlo važan i bit će veoma važan. Ona je izabrana u Sabor, dometnuo je,

Božinović je naglasio da će se o svim kadrovskim pitanjima u Vladi, Saboru i stranci razgovarati tek u sljedećim danima jer to u ovom trenutku nije prioritet.

Na pitanje jesu li se previše opustili na slavlju tijekom izborne pobjede, Božinović je kazao da je to bilo u manje od 15 minuta.

“Bilo je jedno opuštanje u svim stožerima, nije za pohvalu, međutim ne bih kazao da je to trajalo predugo”, naglasio je Božinović.

Na pitanje, s obzirom da su završili izbore, hoće li onda pooštriti epidemiološke mjere u zemlji, rekao je kako izbori nemaju veze s time.

“Mi vidimo da postoje ta lokalna žarišta, lokalno ih i gasimo. Bitno je da se bitka s virusom može s jedne strane dobiti jednostavno ako se pridržavamo mjera”, istaknuo je Božinović.

U vezi s najavama zabrane svadbenih svečanosti, rekao je kako je moguće da se u nekim fazama smanji broj sudionika.

“Ako govorimo o svadbenim svečanostima, moguće je da se u nekim fazama smanji broj sudionika. Razgovaramo intenzivno o tome. Tu nije jednostavno postići taj balans. Možda ćemo biti prisiljeni odrediti neki manji broj sudionika. Pustimo to epidemiolozima, bitno je da njih ne preopteretimo”, kazao je Božinović.

Dodaje kako su sve trenutne mjere pokušaj utjecaja na građane da izbjegavaju situacije u kojima može doći do širenja virusa.

“Bilo bi preradikalno ići s mjerama iz ožujka i travnja, postoje neke među-mjere”, zaključio je Božinović.

Ucitavanje vijesti

Politika

Strankama za naknadu troškova milijunski iznosi

Published

on

Za osvojenih 66 mandata, HDZ-u bi za naknadu izbornih troškova trebalo pripasti 8,9 milijuna kuna, a strankama okupljenim u Restart koaliciji koje imaju 41 mandat, 5,5 milijuna kuna.

Ti se iznosi dobiju nakon što se broj osvojenih mandata pomnoži sa 135 tisuća kuna koliko za jedan osvojeni mandat pripada svakoj političkoj stranci, neovisnoj listi i kandidatu.

Domovinski pokret Miroslava Škore osvojio je 16 mandata pa bi za troškove trebao dobiti naknadu od 2,2 milijuna kuna, Most za osvojenih osam 1,1 milijun kuna, a stranke okupljene oko platforme Možemo! za sedam mandata 945 tisuća kuna.

Za tri osvojena mandata koaliciji SSIP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u.

Sa po 135.000 kuna država bi izborne troškove trebala nadoknaditi HNS-u i Reformistima Radimira Čačića koji su osvojili po jedan mandat, te zastupnicima manjina Robertu Jankovicsu (mađarska) Furiu Radinu (talijanska), Vladimiru Bileku (češka i slovačka manjina), Veljku Kajtaziju (pet manjina) i Ermini Lekaj Prljaskaj, koja je ponovno izabrana za zastupnicu 12 manjina.

Neslužbeni su to izračuni, za službene treba čekati konačne izborne rezultate za koje je sada teško precizirati datum.

U nedjelju, 12. srpnja izbori za Sabor ponavljaju se u Raši, u 8. izbornoj jedinici, jer je u glasačkoj kutiji nađen višak listića. Dan kasnije, kad se objave rezultati, teku rokovi za prigovore i žalbe i o njima ovisi kad će biti objavljeni konačni rezultati izbora za 10. saborski saziv. Ne bude li prigovora, najranije bi to moglo biti 16. ili 17. srpnja, a ako ih bude onda 21. srpnja.

Marina Budimir osvojila 5,78 posto glasova, ne i mandat

Pravo na naknadu izbornih troškova u umanjenom iznosu od 22.500 kuna imaju i političke stranke i neovisne liste koje dobiju više od pet posto važećih glasova u svojoj izbornoj jedinici, a ne osvoje mandat.

To se dogodilo Marini Budimir na listi Mosta u 5. izbornoj jedinici koja je osvojila 5,78 posto glasova, ali ne i mandat.

Takvi slučajevi nisu nepoznati, na izborima za Sabor 2015. to se dogodilo stranci Milana Bandića u jednoj izbornoj jedinici, a Živom zidu u dvije jedinice.

Naknade za izborne troškove isplaćuju se iz državnog proračuna, najkasnije u roku 75 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Izračunate iznose treba uzeti sa zadrškom. Prije nego se novac uplati na račune, treba vidjeti konačne rezultate, a izborni sudionici trebaju izraditi financijska izvješća o financiranju kampanje koja moraju proći DIP-ov nadzor.

Utvrdi li se da se neka stranka, lista ili kandidat nisu držali zakona, mogu dijelom li u cijelosti ostati bez naknade. Ovo posljednje može im se dogoditi ako su sredstva za promidžbu koristili u nedopuštene svrhe, a bez dijela naknade mogu ostati ako su, primjerice, potrošili  više od milijun i pol kuna po izbornoj jedinici.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

SDSS dao podršku Plenkoviću, Pupovac novi ministar ?!

Published

on

SDSS će dati podršku Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, odlučilo je u utorak stranačko predsjednišvo, no  predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac odbio je odgovoriti hoće li on osobno ući u vladu poručivši samo da ‘manjinci’ žele biti ravnopravni partneri u izvršnoj vlasti.

Predsjedništvo SDSS-a u utorak je ovlastilo trojicu svojih novoizabranih zastupnika da daju potpis Andreju Plenkoviću za sastav nove vlade, izjavio je Pupovac novinarima nakon sjednice stranačkog predsjedništva na kojoj je rasprava o potpori Plenkoviću trajala svega 15-ak minuta.

S tri potpisa SDSS-a pridodanih na 73 potpisa Plenković će otići predsjedniku Republike kao kvalificirani mandatar za sastav vlade, dodao je Pupovac.

Potvrdio je da se na sjednici predsjedništva SDSS-a razgovaralo o načinu participacije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

“Imamo različite ideje i njih ćemo raspraviti danas popodne s kolegama iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina kao i s preostala dva partnera HNS-om i Reformistima s kojima smo dosad razgovarali o pitanjima političke participacije u Vladi i programu Vlade”, rekao je predsjednik SDSS-a. 

Na pitanje bi li on pristao biti ministar, Pupovac nije direktno odgovorio.

“Na tu vrstu pitanja vam ne mogu dati odgovor. Bilo je puno prilika u mojoj političkoj karijeri kada sam mogao biti član Vlade, pa nisam bio. O tome tko će to biti i u kojem obliku, razgovarat ćemo najprije između sebe. Prije nego što razgovaramo o tome međusobno i s Plenkovićem, jasno je da ne želimo licitirati ni s imenima ni s pozicijama u javnosti”, rekao je Pupovac.

Prije toga nećemo licitirati ni s imenima ni s pozicijama u javnosti, poručio je.

Sastanak Kluba nacionalnih manjina održava se danas u Hrvatskom saboru u 13 sati, rekao je. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije