Povezite se

Gospodarstvo

Guverner Vujčić: Pravo na odgodu otplate kredita za sve koji su pogođeni mjerama

Objavljeno

-

Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, rekao je u petak da će pravo na odgodu otplate kredita imati svi koji su pogođeni mjerama koje je uvela država zbog borbe protiv epidemije koronavirusa, bilo da se radi o pravnim ili privatnim osobama.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić, u razgovoru za Novu TV pozdravio je najavu banaka da odgode otplatu kredita na tri mjeseca svima koji su pogođeni mjerama borbe protiv koronavirusa.

“Mogućnost za odgodu kredita prije svega oni koji su pogođeni mjerama, bilo da se radi o pravnim ili fizičkim osobama”, dodao je Vujčić.

Rekao je kako će to moći koristiti svi kojima su snažno pogođeni prihodi i nemaju otkud servisirati svoje dugove. Takvim će ljudima banke moći odgoditi naplatu. 

Odgoda plaćanja odnosi se na sve vrste kredita, napomenuo je.

“Bilo koje vrste kredit. Ako izgubite prihod, ne možete podmirivati bilo koju vrstu dužničke obveze”, rekao je Vujčić, dodajući da ima i ljudi u ovom trenutku uopće nemaju uopće prihod. “Oni su sigurno snažno pogođeni, treba im omogućiti odgodu”, kaže Vujčić. 

Tečaj kune stabilan

Što se tiče vremena trajanja, guverner Vučić očekuje da bi tri mjeseca mogla biti dosta, ali HNB im je omogućila da do ljeta iduće godine ne moraju osiguravati rezervacije. 

Na pitanje hoće li se ta odluka banaka odnositi i na dopuštene minuse po računima građana, istaknuo je da o tome banke same odlučuju. 

Guverner HNB-a smatra da Hrvatska može dosta dugo izdržati ovakvu krizu.

“Imamo vrlo visoke zalihe likvidnosti i u bankama i u HNB-u. Stabilizirali smo tečaj i tržište državnih obveznica. Imamo još puno municije, ako se kriza i produži imamo rezerve da možemo intervenirati po potrebi”, rekao je Vujčić. 

Bankarski sustav je, ocijenio je guverner, vrlo stabilan jer će, zbog odluke HNB-a koji je bankama zabranio isplatu dobiti, bankarski sustav imati više od 60 milijardi kuna kapitala.

HNB ne namjerava odustati od držanja tečaja kune.

“Tečaj držimo stabilnim, držali smo ga stabilnim i u ratu, tako ćemo nastaviti i dalje”, naglasio je guverner HNB-a Vujčić

Eurozona – pola problema manje

Građane je pozvao da što više koriste online bankarstvo, a što manje gotovinu te da što manje posjećuju poslovnice banaka.

“Idući tjedan ćemo izaći s preporukama da svi imaju pristup bankovnim uslugama sa što manje rizika od širenja virusa”, najavio je Vujčić.

Uvjeren je da bi Hrvatska bila u puno boljoj poziciji da je unutar Eurozone.

“Ovakva kriza pokazuje koliko je bilo pametno da je HNB gradila ovakve pričuve međunarodnih rezervi. Da smo u ovom trenutku u euru imali bismo pola problema manje”, zaključio je guverner HNB-a Vujčić u razgovoru za Novu TV. Dodao je da razloga za paniku nema te da ovu situaciju moramo proći mirno i staloženu, uz radikalne mjere. 

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije