Novi roman Ante Gugo napisao je dvije godine nakon što je objavio uspješnicu „Oluja koju nismo mogli izbjeći“. Iako je ovaj put riječ o fikciji Gugo se nije puno odmakao od svoje težnje da na popularan način priča o hrvatskoj prošlosti.
U utorak je u Zagrebu u dvorani Hrvatskog generalskog zbora održana svečana promocija novog romana Ante Guge „Žetva u polju otrova“. Autor koji iza sebe ima jednu od najuspješnijih publikacija o Domovinskom ratu pod naslovom „Oluja koju nismo mogli izbjeći“ sad nam je ponudio priču o istoj temi koja je, kako je sam rekao, fikcija inspirirana stvarnim događajima. Njegov novi roman nudi nam intrigantnu priču o zbivanjima tijekom jeseni 1991. godine, ali na 362 stranice romana paralelno pratimo i drugu priču koja počinje nekoliko tjedana prije atentata na Stjepana Radića u Beogradu.
Pišući ovaj roman Gugo je, po riječima Zvonimira Despota urednika knjige i vlasnika izdavačke kuće Despot infinitus, uvjerljivo koristio stvarne povijesne činjenice, radnju smještao na stvarna mjesta na kojima se ona i zbila, kao u dijelu teksta u kojem se opisuje atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića. Despot je naglasio kako se njemu sviđa kako Gugo piše i zato nije puno razmišljao o ponuđenom tekstu prije nego se odlučio za objavu. Izrazio je nadu kako će mu gugo uskoro ponuditi novi dobar tekst.
Izvršni urednik Večernjeg lista Žarko Ivković naglasio je kako je on već uređivao jednu Guginu knjigu, već spomenutu Oluja koju nismo mogli izbjeći“, te kako je to postao Večernjakov bestseler koji je rasprodan u rekordnom roku. Spomenuta knjiga je prevedena i na engleski jezik. On je govorio u uvjerljivosti koju radnja ima i zbog Guginog vještog kombiniranja standardnog književnog jezika s različitim narječjima. Za njega su opisi pojedinih zbivanja vrlo dinamični i stvarni s tim da on vidi veću kvalitetu u dijelu romana u kojem Gugo piše o prošlim vremenima. Smatra uspješnom dosjetkom da radnja romana ide kroz priču naratora, ratnog reportera Ivana Šimića. Ivkoviću su se posebno svidjeli Gugini vješti opisi erotskih, odnosno ljubavnih scena. Žarko Ivković je posanio i naslov romana za kojeg je intrigantnu naslovnicu nacrtao vukovarski dragovoljac Domovinskog rata i naš poznati strip crtač Nenad Barinić. On je pročitao dio romana u kojem se kaže da je naša duša i naš um kao polje. U njemu raste ono što u njega posijemo. Ako ga sijemo mržnjom jednog dana to ćemo i požnjeti i od toga napraviti sebi jelo koje ćemo pojesti. Ta mržnja bit će otrov onome tko je sije u svoju dušu i um.
Zavidnom broju okupljenih uglednih gostiju među kojima je bilo sadašnjih i bivši članova Vlade. Desetak umirovljenih generala i brojnih drugih javnih osoba na kraju se obratio i autor romana Žetva u polju otrova. On je naglasio kako je on ovim romanom htio na popularan način ispričati dijelove naše prošlosti koji ne bi smjeli biti zaboravljeni. Svoj roman je utemeljio na priči o zabranjenoj ljubavi čije nasilno sprječavanje će dovesti do rasplamsavanja međunacionalne mržnje i do brojnih tragedija koje će svoj epilog imati u neizbježnom ratnom sukobu.
Uz predstavljače romana ukupnom izvrsnom dojmu doprinjeli su autorica i voditeljica programa promocije Lejdi Oreb, dramski umjetnik Robert Kurbaša koji je prisutne oduševio svojim čitanjem ulomaka iz romana i general pavle Miljavac koji je na početku programa pozdravio prisutne i naglasio kako je Hrvatski generalski zbog uvijek spreman pomoći svaku stvaralačku inicijativu koja će ići za tim da se sačuvaju temeljne nacionalne vrijednosti.
B.Bebek
