Povezite se

Vijesti

Grlić Radman u Berlinu: pad Berlinskog zida pokrenuo je demokratizaciju Europe

Objavljeno

-

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe koji su doveli i do toga da Hrvatska danas predsjeda Europskom unijom. 

“Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost”, rekao je Grlić Radman u subotu u Berlinu.

“No Europska unija je puna izazova. Možda i sva ta očekivanja nisu išla u smjeru u kojem smo mi to očekivali, ali eto tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom”, primijetio je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu ka Europskoj uniji.

Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina “tempirana bomba na granici s Hrvatskom”.

“To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika”, rekao je Grlić Radman.

“Ne vjerujem da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini”, smatra ministar te dodaje kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice. 

Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referirajući se na Winstona Churchilla. 

“To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze – bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda”, kazao je ministar. 

“Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države”, prema tome, predsjednica je bila u pravu, zaključio je Grlić Radman.

Britanski čelnik Churchill 1946. održao je govor u Fultonu u Missouriju u kojem je popularizirao termin željezna zavjesa. 

“Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu ‘željezna zavjesa’ se spustila na kontinent. Iza te linije leže sve prijestolnice starih država središnje i istočne Europe. Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija – svi ti poznati gradovi i stanovništva oko njih leže u onom što moram nazvati sovjetskom sferom, te su svi predmet, u nekom obliku, ne samo sovjetskog utjecaja, no u velikom i u nekim slučajevima sve većem utjecaju kontrole iz Moskve”, rekao je tada Churchill. 

Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu kojeg organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Vijesti

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

Published

on

Pripremila: Marija Udiljak

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.

 Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

 Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

 Iako su se sve vlasti od 2001., kada je tadašnja, lijeva koalicija na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa Danom državnosti, 30. svibnja.

 Upravo je to bio jedan od argumenata HDZ-ovoj većini da prošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

 Prijepori oko ‘pravog’ datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no ono što nije sporno je činjenica da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. i opisuje ga pojmovima posebno, svečano, uzbudljivo.

Poseban dan, velik događaj

 I povjesničar Ivo Perić u svojoj trotomnoj knjizi o Hrvatskom državnom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno „u izuzetno svečanom ozračju“. „Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici“, zapisao je Perić.

 Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

 Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

 Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

 Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

  Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.  

 Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Glavaš i Jovanović zastupnici iz 1. saziva

 U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

  „To je bilo nešto veličanstveno, nešto što se nikada ne može izbrisati iz sjećanja“, kazao je Glavaš prisjećajući se 30. svibnja 1990.

 Dan je, kaže, počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

 Glavaš spominje i dizanje hrvatske zastave sa „prvim bijelim poljem“ na jarbol ispred Sabora i skidanje stare zastave sa socijalističkim obilježjima. „Tadašnja milicija prvi puta skida zvijezde petokrake sa svojih šapki i umjesto njih stavlja naljepnice sa grbom s prvim bijelim poljem, metalnih grbova nije bilo“, rekao je.

 Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio „krcat“, kao i okolne ulice.

 I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu „vrlo lijepa i pozitivna sjećanja“. „Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo  bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu“, kaže zastupnik.

 Smatra kako sada, uoči Dana državnosti i parlamentarnih izbora, građani imaju priliku odabrati novi početak za Hrvatsku i osigurati da u narednih 30 godina postane bolje društvo u kojem će svim ljudima biti omogućeno da uživaju u životu, da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, posao od kojeg će moći živjeti kako to priliči 21. stoljeću.

Povjesničar Perić navodi kako je HDZ, pobjednik prvih demokratskih izbora, odmah nakon objave rezultata 2. izbornog kruga krenuo u dogovore o prijenosu vlasti te kako je 14. svibnja 1990. održana sjednica Glavnog odbora HDZ-a na kojoj su utvrđeni „funkcionari u novoj središnjoj vlasti Republike“,  određen 30. svibnja kao dan konstituiranja Sabora i „zaključeno da taj datum treba ostati ‘u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti’“.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Devet obitelji stradalih u potresu dobilo gradske stanove u najam

Published

on

Devet obitelji čiji su domovi stradali u potresu dobilo je u petak gradske stanove u najam, a zaključke o tome uručio im je u Gradskoj upravi gradonačelnik Milan Bandić. 

Riječ je o građanima Zagreba za čiji je stambene prostore nakon potresa utvrđeno da su neuporabljivi, a koji ispunjavaju uvjete propisane gradskom Odlukom o najmu stanova.

Od tih devet obitelji, dvije su obitelji – Tomislava Kosića i Damira Čokora koje su nakon potresa bile smještene u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i obje su gradske stanove u najam dobili u Jelkovcu. Sedam obitelji dobilo je stanove u najam u Podbrežju.

Gradonačelnik Bandić je bez nazočnosti novinara razgovarao s građanima koji su dobili stanove u najam, a nakon toga novinarima je izjavu dao predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam Miodrag Demo. Istaknuo da je prvih devet obitelji čiji su domovi oštećeni u potresu i koji nemaju druge nekretnine  dobilo stanove grada Zagreba u najam u skladu s Odlukom koja je u Gradu na snazi.  

“Žao nam je što nije zakon donesen prije nego što se raspustio Sabor, a moglo se je to napraviti i doista ako hoćeš čovjeku pomoći, onda mu pomozi odmah, a ne odgađati za jesen jer nitko se ne pita kako je tim ljudima i što će biti s njima do jeseni. Međutim, mi smo pristupili kao Grad, kao odgovorna uprava odmah da ljudima po Odluci koja postoji dodijelimo prvih devet stanova”, istaknuo je Demo.  

Poručio je da tim ljudima treba pomoći jer 1. rujna trebaju biti u nekim drugim domovima, ali za njih toplim.

Rekao je i da će se svim ljudima u Markuševcu i u drugim tim gornjim dijelovima grada čije su kuće stradale u potresu pomoći da ih obnove kako bi se u njih mogli vratiti.

Demo je pozvao političke opcije da njih u Gradu puste da rade, jer ljudima treba pomoći, umjesto da se bave politikanstvom i zovu ljude da “lupaju loncima po stanovima” protiv gradonačelnika Bandića. 

Od tih devet obitelji koje su dobile stanove, novinarima su izjavu dali Tomislav Kosić i Milica Sontag.  

Tomislav Kosić rekao je da nakon potresa sa suprugom i dvije kćeri živi u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i da ima  sreću da je dobio stan od grada, a mnogi je nisu imali nego su “ko rakova djeca razmješteni kako tko gdje” . Apelirao je da se pomogne svim ljudima u Cvjetnom naselju i riješi njihov status.

Novinarima je izjavu dala i Milica Sontag koja je dobila gradski stan u najam u Podbrežju, a nakon potresa bila je smještena kod kćeri. Rekla je kako je iznenađena da je njezina obitelj brzinski dobila stan i da mogu krenuti konačno dalje. Kaže da ima dijete s poteškoćama te da je time još zahvalnija. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Čudno mi je da predsjednik ne poštuje zakonski okvir o Danu državnosti

Published

on

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u petak da mu je žao, ali i “jako čudno da predsjednik Republike Hrvatske ima stav koji “gotovo ne poštuje pozitivne zakonski okvir koji je donio Hrvatski sabor, a to je da je  Dan državnosti 30. svibnja.”

Plenković je u intervjuu za Media servis  ponovio i da je mogući Milanovićev neizlazak na izbore poruka Bernardiću i onima koji su glasali za njega na predsjedničkim izborima ali, kaže, to nije njegov problem.
Upitan hoće li predsjednik države doći na sutrašnji program u povodu Dana državnosti, premijer je rekao da su oni pripremili program koji kreće s polaganjem vijenaca na Mirogoju, a nakon toga je predviđena sveta misa u crkvi sv. Blaža na kojoj, koliko je on čuo, Milanović neće biti.

“Onda je predviđen program na Trgu sv. Marka gdje ćemo mi isto biti, a čuo sam da on neće biti, bit će i plotuni s Medvedgrada, njih 30 za 30 godina hrvatske državnosti, a navečer i koncert ispred HNK gdje ćemo mi biti, a čuo sam da on ni tamo neće biti”, dodao je.

Plenković je komentirao i zbog čega je Dan HV obilježio u srijedu, a ne u četvrtak kao Milanović kada se taj dan obilježava. “Dulje sam planirao s MORH-om da dođem na otvaranje velikog hotela za polaznike i profesore na Hrvatskom vojnom učilištu u koji investirala naša vlada kao što je investirala u HV cijeli ovaj mandat”, ustvrdio je.

Plenković je rekao i da do njega ne dolaze sadržaji iz novinarskih grupa, niti mu visoki novinarski izvori otkrivaju što se piše. “To znaju svi novinari, neka vam bilo tko kaže s kim ja to imam komunikaciju”, istaknuo je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije