Povezite se

EU

Grlić Radman: Hrvatska za europsku budućnost neposrednog susjedstva, to je i jamstvo sigurnosti

Objavljeno

-

Jugoistok Europe je jedan od prioriteta našeg predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. jer te zemlje zaslužuju europsku budućnost i Hrvatska im mora pružiti ruku, a podržavanje tog dijela Europe, našeg neposrednog susjedstva, ujedno jamči i našu sigurnost, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Hrvatska od 1. siječnja je neutralna u smislu samog predsjedanja, što znači da je odgovorna za sve zemlje članice i da mora slušati što te zemlje članice govore, mora voditi politiku konsenzusa. A jugoistok Europe jest jedan od prioriteta”, kazao je Grlić Radman, ističući da je to “europska tema”.

Grlić Radman i premijer Andrej Plenokvić imali su u ponedjeljak u Zagrebu radni sastanak s veleposlanicima i stalnim predstavnicima Hrvatske u okviru aktivnosti u državama članicama EU-a tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.   

“Pa to je naše neposredno susjedstvo. Sve te zemlje zaslužuju i europsku budućnost i moramo pružiti ruku našim susjedima, a podržavanje tog dijela Europe jamči i našu sigurnost”, odgovorio je ministar na izjavu predsjedničkog kandidata Miroslava Škore koji smatra da nije dobro tijekom predsjedanja Unijom stavljati u fokus zapadni Balkan.

Škoro je poručio da bismo predsjedanje trebali iskoristiti kako bismo izvukli korist za Hrvatsku, a ne da nam u fokusu bude zapadni Balkan.

Plenković je u ponedjeljak u Zagrebu podsjetio da je sastanak na vrhu između država članica EU i država jugoistoka Europe, ili tehnički gledano zapadnog Balkana, u Zagrebu dugo planiran i smišljen sastanak, ali da to ipak to nije lako sve skupa prepoznati iz kuta nekoga tko je bio u diplomatskoj službi samo u Pečuhu, pa se bavio kao i veleposlanik donedavno samo pitanjima s Mađarskom.

“Mi to gledamo primjerice iz interesa što Hrvatska može učiniti za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, što može učiniti kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji. Treba malo otvoriti horizonte, optike pa onda davati komentare, ali nadoći će to”, rekao je premijer.

 Naš prioritet je, između ostaloga, Europa koja povezuje, transportno, infrastrukturno, digitalno i ide ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer.

Grlić Radman pojasnio je da onaj tko se bavi Europskom unijom i procesima koji se u njoj odvijaju treba znati da u trenutku kada neka država preuzima predsjedanje ne može stavljati u fokus nekakve vlastite, partikularne interese, nego je u tom trenutku odgovorna za sve zemlje članice.

“Treba pokazati razumijevanje i poznavati karakter i način funkcioniranja institucija EU-a”, kazao je ministar i pozvao se na riječi premijera Andreja Plenkovića da nam je, primjerice, susjedna BiH jako važna zemlja zbog hrvatskog naroda koji je konstitutivan i jednakopravan narod u toj zemlji.

“Nastojimo utjecati na održivost same BiH koju smo priznali kao međunarodnopravni subjektivitet i kojoj želimo europski put, kao i svim susjedima na jugoistoku Europe”, zaključio je Grlić Radman, podsjetivši da je Zagreb od samog početka zagovarao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali da nažalost nekoliko zemljama nije za to imalo sluha.

Nastavi pregledavati
Reklame

EU

Plenković: za sljedeće europske izbore trebaju unaprijed dogovorena jasna pravila

Published

on

Europska unija prije sljedećih izbora za pet godina mora imati pravila koja će unaprijed prihvatiti sve političke skupine kako se ne bi ponovila ovogodišnja situacija sa ‘spitzenkandidatom’ Manfredom Weberom koji je bio “nepošteno” blokiran, upozorio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković na završetku kongresa EPP-a u Zagrebu.

“Činjenica da smo morali voditi snažnu bitku za vodstvo Europske komisije, unatoč tome što smo bili relativni pobjednici europskih izbora, trebala bi biti veliki razlog za zabrinutost. Ipak, nakon kompleksnih pregovora unutar Europskog vijeća i s drugim političkim strankama  – i nakon što je naš kandidat Manfred Weber bio nepošteno blokiran – ponosan sam što smo uspjeli osigurati izbor Ursule von der Leyen”, kazao je u završnom govoru pred europskim pučanima Andrej Plenković.

“Za sljedeće europske izbore moramo imati pravila koje će unaprijed prihvatiti sve političke skupine. Jer nakon izbora u svibnju možemo se zapitati: zašto bi itko dobrovoljno htio biti ponovno ‘spitzenkandidat'”, dodao je u govoru kojim je završen dvodnevni kongres EPP-a u Zagrebu.

Nakon europskih izbora u svibnju Weber je bio kandidat pučana za čelno mjesto Europske komisije ali je EPP zbog protivljenja dijela zemalja u Europskom vijeću morao od njega odustati i predložiti von der Leyen.

“Bilo je ključno da EPP dobije predsjednika Komisije i u tome smo na kraju uspjeli”, rekao je. Nova Europska komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. prosinca.

Još je jednom izrazio žaljenje što Albanija i Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, te istaknuo da će jugoistočna Europa biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om koje počinje 1. siječnja, a ključan će biti samit EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

“Za zemlje zapadnog Balkana ništa nije politički i gospodarski važnije od jasne europske perspektive na temelju zasluga. Naši susjedi u jugoistočnoj Europi jedan su od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Veselim se ugostiti samit EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja”, kazao je.

Plenković je istaknuo i da Europa danas prolazi transformaciju bez presedana koja traži zajednički odgovor jer se “naša globalna važnost i položaj mijenjaju”. Nabrojao je migrantske pritiske, negativne demografske trendove, klimatske promjene, rastući populizam i brexit.

Plenković se zaustavio i na demografiji naglasivši da je odljev mozgova problem koji postoji u ruralnim dijelovima svih država članica i zahtijeva europsko rješenje.

Stoga je HDZ, rekao je, predložio rezoluciju o demografskim promjenama koja je usvojena u srijedu na kongresu, a i Europsko vijeće je na hrvatsku inicijativu priznalo prvi puta da je važno da se demografska revitalizacija uključi u EU stratešku agendu.

“Ponosan sam i da će Komisijina potpredsjednica Dubravka Šuica biti zadužena za resor” demografije, kazao je.

Plenković je istaknuo i da je potrebno osigurati i punu zaštitu europskih vanjskih granica, boriti se protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, poštujući istovremeno princip solidarnosti i humanosti prema ljudi u potrebi.

“Za nas je ključno spriječiti ilegalne migracije u istočnom Mediteranu i na zapadnobalkanskoj ruti. Čvrsto vjerujemo da Europa mora biti zaštićena na grčkoj i bugarskoj granici te da se mora pronaći dugoročni dogovor s Turskom”.
 

Ucitavanje vijesti

EU

Berlusconi: Čuvajte se komunizma

Published

on

Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi snažno se u četvrtak u Zagrebu obrušio na komunizam i Kinu, rekavši da je ta zemlja usmjerena protiv Zapada i ima želju za hegemonijom.

“Podsjećam da komunizam ne staje na granicama, uvijek je bio globalna sila. Čuvajte se komunističkih zemalja i komunizma koji je izazov i prijetnja”, rekao je veteran talijanske politike, danas na mjestu čelnika oporbene Forze Italije.

“Oni koji poznaju kinesku politiku kažu da je ona nevjerojatna prijetnja budućim generacijama”, istaknuo je u govoru na kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu, nazvavši je jedinom istinskom obitelji koja predstavlja slobodu i demokraciju u Europi.

Berlusconi je naglasio da komunisti misle da je država iznad pojedinca i da joj svi trebaju služiti, ističući da postoji “nepremostiv jaz između njih i nas”. 

“Mi smo drugačiji, mi imamo pravo na slobodu iz koje proizlaze sva druga naša prava, mi nismo podanici poput ljevičara, mi ne mislimo da dugujemo život državi. Postoji nepremostiv jaz između nas i njih”, dodao je.

Pozvao je i na jačanje obrambene politike EU-a pred sve većim valom migranata.

“Treba nam Europa s jednom obrambenom politikom. To je najveći izazov pred EU-om, moramo biti vojna sila”, istaknuo je i dodao da su Europi potrebni vojni kapaciteti kako bi se mogla obraniti u slučaju fenomena masovnih migracija

“To nije samo pretpostavka i stoga moramo biti moćna vojna sila kako bismo odvratili valove migranata iz afričkih zemalja”, dodao je.

Trenutno vodstvo Italije nazvao je nesposobnim, nekvalificiranim i bez ikakvog iskustva i najavio povratak na vlast koalicije desnog centra.

“Uskoro ćemo se vratiti na vlast… koalicija desnog centra će na sljedećim nacionalnim izborima pobijediti”, kazao je Berlusconi.

Ucitavanje vijesti

EU

Tusk za kraj siječnja najavio odluku o suspendiranoj Orbanovoj stranci

Published

on

Dodao

Novi predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk izjavio je u četvrtak u Zagrebu da bi početkom iduće godine mogao donijeti odluku o Fideszu, vladajućoj mađarskoj stranci suspendiranoj zbog kršenja demokratskih standarda.

“Odluku o tome namjeravam donijeti krajem siječnja”, izjavio je Tusk na konferenciji za novinare.

Isključio je mogućnost da u EPP uđe Liga, stranka talijanskog desničarskog vođe Mattea Salvinija.

“I moja mašta ima granica”, rekao je Tusk.

Konzervativni europski blok suspendirao je Fidesz u ožujku i osnovao tročlano povjerenstvo čije se izvješće očekuje do kraja prosinca.

Mađarski premijer Viktor Orban, predsjednik Fidesza, u gotovo deset godina na vlasti često se razilazio s Bruxellesom, primjerice zbog odbijanja da prihvati migrantske kvote, a kritiziralo ga se i zbog nastojanja da kontrolira medije, pravosuđe i akademsku zajednicu.

EPP zbog suspenzije nije pozvao Orbana na kongres u Zagrebu na kojem je Tusk u srijedu izabran za novoga predsjednika krovne europske stranke desnoga centra.

Uoči izbora najavio je “rat” populistima i aludirajući na Fidesz poručio da u EPP-u nema mjesta onima koji “građanske slobode, vladavinu prava i pristojno javno ponašanje žrtvuju na oltar sigurnosti i reda”.

No, u četvrtak je ponešto ublažio svoj stav rekavši da “intelektualni sukobi nisu ništa neobično u EPP-u”.

“To je za mene složeno pitanje. Ne mogu se složiti s nekim Orbanovim političkim odlukama i novim idejama, ali istovremeno smo bliski prijatelji i imamo dosta toga zajedničkog”, rekao je Tusk, kojemu krajem studenoga istječe mandat predsjednika Europskog vijeća. 

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnoga centra danas okuplja 84 članice iz 43 države. 

S osvojena 182 od 751 mandata, najbrojnija su skupina u Europskom parlamentu i zajedno sa socijalistima, liberalima i Zelenima čine većinski proeuropski savez nasuprot populističkim, euroskeptičnim i eurofobnim strankama.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije