Povezite se

EU

Grlić Radman: Hrvatska za europsku budućnost neposrednog susjedstva, to je i jamstvo sigurnosti

Objavljeno

-

Jugoistok Europe je jedan od prioriteta našeg predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. jer te zemlje zaslužuju europsku budućnost i Hrvatska im mora pružiti ruku, a podržavanje tog dijela Europe, našeg neposrednog susjedstva, ujedno jamči i našu sigurnost, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Hrvatska od 1. siječnja je neutralna u smislu samog predsjedanja, što znači da je odgovorna za sve zemlje članice i da mora slušati što te zemlje članice govore, mora voditi politiku konsenzusa. A jugoistok Europe jest jedan od prioriteta”, kazao je Grlić Radman, ističući da je to “europska tema”.

Grlić Radman i premijer Andrej Plenokvić imali su u ponedjeljak u Zagrebu radni sastanak s veleposlanicima i stalnim predstavnicima Hrvatske u okviru aktivnosti u državama članicama EU-a tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.   

“Pa to je naše neposredno susjedstvo. Sve te zemlje zaslužuju i europsku budućnost i moramo pružiti ruku našim susjedima, a podržavanje tog dijela Europe jamči i našu sigurnost”, odgovorio je ministar na izjavu predsjedničkog kandidata Miroslava Škore koji smatra da nije dobro tijekom predsjedanja Unijom stavljati u fokus zapadni Balkan.

Škoro je poručio da bismo predsjedanje trebali iskoristiti kako bismo izvukli korist za Hrvatsku, a ne da nam u fokusu bude zapadni Balkan.

Plenković je u ponedjeljak u Zagrebu podsjetio da je sastanak na vrhu između država članica EU i država jugoistoka Europe, ili tehnički gledano zapadnog Balkana, u Zagrebu dugo planiran i smišljen sastanak, ali da to ipak to nije lako sve skupa prepoznati iz kuta nekoga tko je bio u diplomatskoj službi samo u Pečuhu, pa se bavio kao i veleposlanik donedavno samo pitanjima s Mađarskom.

“Mi to gledamo primjerice iz interesa što Hrvatska može učiniti za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, što može učiniti kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji. Treba malo otvoriti horizonte, optike pa onda davati komentare, ali nadoći će to”, rekao je premijer.

 Naš prioritet je, između ostaloga, Europa koja povezuje, transportno, infrastrukturno, digitalno i ide ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer.

Grlić Radman pojasnio je da onaj tko se bavi Europskom unijom i procesima koji se u njoj odvijaju treba znati da u trenutku kada neka država preuzima predsjedanje ne može stavljati u fokus nekakve vlastite, partikularne interese, nego je u tom trenutku odgovorna za sve zemlje članice.

“Treba pokazati razumijevanje i poznavati karakter i način funkcioniranja institucija EU-a”, kazao je ministar i pozvao se na riječi premijera Andreja Plenkovića da nam je, primjerice, susjedna BiH jako važna zemlja zbog hrvatskog naroda koji je konstitutivan i jednakopravan narod u toj zemlji.

“Nastojimo utjecati na održivost same BiH koju smo priznali kao međunarodnopravni subjektivitet i kojoj želimo europski put, kao i svim susjedima na jugoistoku Europe”, zaključio je Grlić Radman, podsjetivši da je Zagreb od samog početka zagovarao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali da nažalost nekoliko zemljama nije za to imalo sluha.

EU

Koronavirus: Vlasti zabrinute nakon što su ljudi pohrlili na europske plaže

Published

on

Velik porast broja ljudi na plažama u zapadnoj Europi, nakon što su ublažene restrikcije, a istovremeno porasle temperature, izazvao je zabrinutost dužnosnika i stručnjaka.

Tri grada na sjeverozapadu Francuske zatvorila su plaže u srijedu zbog “neprihvatljivog” nepridržavanja socijalne distance.

Nekoliko općina u Nizozemskoj pozvalo je njemačke turiste da ne prelaze granicu tijekom blagdana Uzašašća u četvrtak.

U Engleskoj gradsko vijeće Southenda najavilo je da bi moglo poduzeti akciju nakon što su ljubitelji sunca pohrlili na plaže.  

Stožer civilne zaštite za nizozemski Zeeland privremeno je zatvorio ceste za vozila u obalnom gradu Vlissingenu, dok je stožer pokrajine Limburg-Noord upozorio da će spriječiti okupljanje u središtima gradova te u šoping centrima kažnjavanjem ljudi koji krše pravila o socijalnoj distanci.

Širom Engleske ljudi su u srijedu, kada je zabilježena najviša dnevna temperatura ove godine, posjećivali plaže.

S druge strane, u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj regionalne vlasti još uvijek pozivaju stanovnike da putuju samo ako je to nužno.

Usprkos usporavanju širenja koronavirusa WHO je pozvao stanovništvo zemalja koje ublažavaju restrikcije da svoje ponašanje prilagode pandemiji i tako suzbiju širenje koronavirusa.

Francuske su vlasti otvorile za trčanje, plivanje i ribarenje stotine plaža prošloga vikenda, ali je zabranjeno sunčanje, kao i piknik na plaži.

U bretanjskom departmanu Morbihan vlasti su zatvorile pet plaža zbog “neprihvatljivog ponašanja” posjetitelja.

Ministri turizma EU-a u srijedu su postigli dogovor da  “učine što god je potrebno za brz i potpun oporavak europskog turizma”.

Ucitavanje vijesti

EU

Švedska priznaje da nije zaštitila starije

Published

on

Dodao

Majka Bjorna Branngarda umrla je u štokholmskom domu za starije u kojem je čak trećina štićenika podlegla koronavirusu.

“Nisu imali vremena brinuti se za nju”, kazao je Branngard za AFP. 

Rezultat njezina testa na koronavirus stigao je dva dana nakon što je umrla bio je negativan. Branngard, međutim, tvrdi da je umrla zbog neadekvatne skrbi i kaže da djelatnici u domu nisu imali zaštitnu opremu te su ga proširili ondje. 

Švedska, čiji je permisivni pristup pandemiji izazvao međunarodnu pozornost, priznaje da nije adekvatno zaštitila starije jer je gotovo svih smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19 u zemlji bilo u staračkim domovima.

Brojni su napisi u švedskim medijima o zaposlenicima domova za starije koji nastavljaju s radom usprkos manjku zaštitne opreme.

Neki su, međutim, odbili dolaziti na posao zbog čega je bilo manjka djelatnika u domovima.

Drugi su, pak, priznali da su išli na posao usprkos simptomima koronavirusa, dok su neki štićenici navodno zaraženi prilikom posjeta bolnicama zbog drugih problema nakon čega su vraćeni u domove i nesvjesno širili virus.

U Švedskoj, zemlji s 10,2 milijuna stanovnika, zaraženo je više od 26 tisuća stanovnika, a umrlo ih je više od 3.200.

Vlasti su po izbijanju epidemije poručile da je prioritet zaštita starijih od 70 godina.

Međutim, više od 90 posto umrlih starije je od 70 godina.

Pola njih bili su štićenici domova za starije i nemoćne, dok je četvrtina umrlih dobivala zdravstvenu njegu u svom domu, pokazuju podaci švedskog Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

“Nismo uspjeli zaštititi naše starije. To je vrlo ozbiljno i to je neuspjeh društva u cjelini. Moramo iz toga naučiti, još nismo gotovi s ovom pandemijom”, rekla je nedavno ministrica zdravstva i socijalne skrbi Lena Hallengren na Švedskoj televiziji. 

Osoblje širi virus 

Suprotno drugim europskim zemljama, ne računajući Bjelorusiju, Švedska nije zatvorila osnovne škole, kafiće i restorane te je apelirala na stanovnike da poštuju socijalnu distancu, bez nametanja restrikcija. 

Posjeti staračkim domovima zabranjeni su 31. ožujka.

Susjedne su zemlje uvele zabranu otprilike u isto vrijeme, ali je u staračkim domovima tih zemalja bilo mnogo manje smrtnih slučajeva.

U Švedskoj, što nije običaj u drugim nordijskim zemljama, domovi za starije često su veliki kompleksi sa stotinama štićenika.

Oni su dostupni samo osobama jako lošega zdravlja i često spadaju u “jako ranjivu skupinu”, kazao je Henrik Lysell iz Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Bjorn Branngard potvrdio je za AFP da zaposlenici doma u kojem je boravila njegova majka nisu imali adekvatnu zaštitnu opremu.

“Nije bilo zaštite. Osoblje je išlo iz odjela u odjel i širilo virus”, kazao je.

U širem području Stockholma, epicentru zaraze u Švedskoj, više od pola domova za starije potvrdilo je slučajeve zaraze covidom-19.

Loši uvjeti rada

Kommunal, najveći švedski sindikat javnih službi, čiji su članovi mnogi radnici domova za starije i nemoćne, okrivio je prekarni radni odnos za situaciju u švedskim staračkim domovima.

Kommunal navodi da su u ožujku 40 posto zaposlenih u štokholmskim domovima činili nekvalificirani radnici u na kratkoročnim ugovorima, plaćeni po satu i bez sigurnosti zaposlenja, dok ih je još 23 posto ondje bilo na privremenom radu.

To su ljudi koji si ne mogu priuštiti da ne odu na posao, čak i ako su bolesni.

“Postoji puno ljudi koji rade u više domova, što također doprinosi bržem širenju”, kazao je Ulf Bjerregaard iz Kommunala. 

Krajem travnja je Kommunal podnio žalbu švedskom regulatornom tijelu za uvjete na radu, u kojemu stoji da je 27 od 96 štićenika u domu Branngardove majke dosad umrlo od koronavirusa, a osoblje i dalje nije dobilo zaštitnu opremu i ponuđeno testiranje na koronavirus.

Tužiteljstvo je o tome pokrenulo preliminarnu istragu.

Švedski zavod za javno zdravstvo tvrdi, međutim, da se pokazuju rezultati unapređenja higijenskih uvjeta u domovima.

“Stockholm zapravo bilježi jasan pad slučajeva (u staračkim domovima), što je pozitivno”, rekao je krajem prošlog tjedna glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Evo po čemu su Hrvati zadnji u Europi

Published

on

Pixabay

Hrvatska je po podacima Eurostata, zauzela najgore mjesto u cijeloj EU u kategoriji “izvanrednih troškova”.

Čak 52 posto građana teško da si može priuštiti trošak kao što su zamjena perilice ili sahrana bližnjega.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj, među nama, tiho živi oko dvije tisuće beskućnika, piše 24sata. Njima je korona, priznaju i sami, najmanja briga. Kakve maske i rukavice, dezificijensi – ti ljudi i dalje kopaju po smeću, spavaju sa štakorima, na dnu su ljestvice društva, i u takvim uvjetima ne požive dugo, prenosi N1.

Predviđanja su nimalo optimistična, kažu da svakom 19. hrvatskom zaposleniku prijeti siromaštvo. Kod franjevaca na Svetom Duhu u Zagrebu već se, kažu, povećao broj korisnika u pučkoj kuhinji.

Prema podacima koje je objavio Eurostat, Hrvatska je u prošloj godini, nažalost, zauzela najgore mjesto u cijeloj EU kad je u pitanju “priuštivost izvanrednih troškova”.

Čak 52 posto građana teško da si može priuštiti trošak kao što su zamjena perilice rublja, sahranu bližnjega, popravak auta…

Karantenski je način života definitivno užasan za BDP, ali će nam barem malo popraviti osobne financije.

“Mnogi od nas naučit će da negdje novac ipak curi: na kave, sendviče, garderobu”, zaključuje profesorica osobnih financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov.

Potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković kaže da su troškovi osnovnih režija zadnjih deset godina skočili 20 posto.

“Nakon potresa ovdje u Zagrebu, ajoj, da znate koliko je odjednom ljudi nahrupilo po moj besplatni kruh! I dolazili su, bogme, sve do kraja travnja, u velikom broju. Ne znam koliko ih je bilo, svaki dan, ali svakako puno više od onih obitelji koje i inače dolaze”, kaže Azgan Qenaj, vlasnik pekarnice “Romaja” na zagrebačkoj Trešnjevci.

Qenaj, taj dobri duh Trešnjevke, već godinama siromašnima ujutro besplatno daje kruh, i makar ga je država zbog toga kažnjavala, ustrajao je, i s tim nastavio.

“Dijelim ga i danas jer siromašnih je puno oko nas”, kaže Qenaj, kojem redovito u pekaru dolazi petanestak siromašnih obitelji.

U Eurostatovu istraživanju u nepredviđene troškove spadaju i sprovodi bližnjih.

“Zemljani grob stoji 5250 kuna, a godišnja naknada je 160 kuna, dok primjerice mramorom obložena grobnica sa šest mjesta stoji oko 103.000 kuna, a godišnja naknada je 660 kuna. Dogodi se da ljudi ne plaćaju jer, ili smatraju da je grobnica njihovo vlasništvo pa jednom kad ga kupe ne trebaju ništa više plaćati, ili naprosto ne mogu financijski izdržati. Mnogi ne razumiju koliki su troškovi održavanja groblja. Ovima koji ne mogu plaćati nastojimo maksimalno izaći ususret. Nikad se nije dogodilo da smo nekoga eshumirali zbog dugova, iako zakon to i dopušta, nastojimo maksimalno ‘rastegnuti’ period da se ljudi snađu”, kaže Petar Bilobrk, prvi čovjek splitskog Lovrinca.

Troškovi sprovoda u vrijeme koronavirusa smanjili su se jer primjerice, nema glazbe i drugih dodatnih sadržaja pa su sada, umjesto nekadašnjih 6000 kuna, stajali oko 3500.

“Cijena sprovoda je pala, ali naši su troškovi porasli jer moramo djelatnicima osigurati maske, skafandere i drugu zaštitnu opremu, kao i dezinsficijense. To stoji oko 1000 kuna svakodnevno. Na svakom sprovodu moraju biti propisno zaštićeni jer si ne možemo dozvoliti da se netko razboli, nemamo dovoljno ljudi da bismo ih rotirali”, kaže Bilobrk za 24sata.

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije