FaH

Suspendirani potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin optužuje Vladu Andreja Plenkovića da je svojim nečinjenjem pridonijela propadanju Uljanik grupe.

“Odluka nije na meni i mogu jedno govoriti o tome što bi mi bilo draže da se dogodi. Vlada je ta koja mora donijeti odluku, a čini mi se da oni još ne znaju kakvu. Iako su od dana kad je Uljaniku odobren rescue aid kredit imali gotovo godinu i tri mjeseca. To je nedopustivo”, rekao je Grbin u razgovoru za Novi list.

Iz Vlade bi mogli reći da nisu sjedili skrštenih ruku, da su štošta pokušali, ali da se nije moglo?

“Vlada je šumski požar gasila kantom vode. Potrošili su vodu, a požar je još tu. Niti u jednom trenutku Vlada nije željela preuzeti u ruke konce ove priče i tako i odgovornost. A podsjetit ću da je Republika Hrvatska najveći pojedinačni vlasnik Uljanik grupe, a da nju zastupa Vlada. U siječnju prošle godine, pulski je SDP, pa i ja osobno, u Saboru zastupničkim pitanjem predsjedniku Vlade, tražio da Republika Hrvatska, koristeći mogućnosti koje ima, promijeni upravu Uljanika. Ali, Vlada nije ništa napravila, samo su onim ljudima koji su problem stvorili prepustili da ga pokušaju riješiti. Logično, problem se produbio. U listopadu je ta uprava napokon otišla, održana je skupština trgovačkog društva na kojoj je bio i predstavnik Republike Hrvatske, ali ništa nije napravio. Nije predložio članove nadzornog odbora koji bi štitili interese Republike Hrvatske kao dioničara, ali i kao davatelja jamstava koja se mjere milijardama kuna. Nadalje, taj predstavnik nije dao glas niti jednom predloženom članu nadzornog odbora, odnosno dijelu njih je, ali ne dovoljno da bi se nadzorni odbor formirao. I imali smo sudski postupak u kojem je sud imenovao članove nadzornog odbora, čime je izgubljeno mjesec dana u kritičnom razdoblju procesa restrukturiranja Uljanika. To je bilo djelovanje Vlade u ovom slučaju.”

Je li uopće itko kriv što jedna industrijska grana, unatoč velikoj financijskoj pomoći tijekom niz godina, propada?

“Postoji hijerarhija krivnje. Kažem da nije trenutak da se o tome govori, ali nešto se ipak mora reći. Najodgovorniji su oni koji su vodili posao, a krivi su i oni koji su ih trebali nadzirati, dakle, odgovorne su lokalne i državne vlasti.”

Zoran Milanović kao “posljednji predsjednik”

Biste li radije da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika Republike ili da se promijeni Ustav, pa da se ukinu neposredni izbori?

“Volio bih da on bude izabran za predsjednika Republike, a da onda inicira ustavne promjene kako bi se predsjednika ubuduće biralo u Saboru.”

I Milanović se dugo zalagao za biranje predsjednika u parlamentu.

“Za Hrvatsku bi to bilo dobro. Može se populistički govoriti i o smanjenju troškova ukidanjem neposrednih izbora, ali to je daleko manje važno. Ključan je cirkus koji se stvara od svake predsjedničke kampanje, jer niz je kandidata, a Kolinda Grabar-Kitarović u tome je prednjačila, obećavao brda i doline, znajući da to, zbog ustavnog položaja, ne može ostvariti.”

Očekivanja građana od predsjednika Republike ipak su bitno smanjena?

“I meni se to čini. Tome je pridonijela i Kolinda Grabar-Kitarović, svojom kampanjom, a još i više ponašanjem za vrijeme obnašanja dužnosti. Pokazala je koliki je anakronizam ta funkcija predsjednika. Kao kandidatkinja je obećala svašta, a kao predsjednica nije od toga realizirala ništa, pa čak niti ono što je bilo u njezinoj nadležnosti.”

Znači, Zoran Milanović posljednji predsjednik koji nije izabran u Saboru?

“Idealan scenarij.”

A koliko realan scenarij?

“Vrlo realan što se tiče njegove pobjede, u slučaju da se kandidira. Iz anketa je jasno da su građani jako nezadovoljni predsjednicom Republike.”

Milanovićeva bi kandidatura doista imala smisla samo pod uvjetom da odmah najavi da bi kao predsjednik pokrenuo proceduru ustavnog redizajna te dužnosti.

“Zoran Milanović nikad nije bio čovjek pompe i protokola. Ako se odluči kandidirati, a nadam se da hoće, vjerujem da će to učiniti svjestan da se u radu predsjednika moraju uvesti velike promjene, one se ne smiju svesti samo na obećanje preseljenja Ureda predsjednika s Pantovčaka.”