Povezite se

Izdvojeno

Grbin: Milanović bi trebao biti zadnji predsjednik RH koji nije izabran u Saboru

Objavljeno

-

Suspendirani potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin optužuje Vladu Andreja Plenkovića da je svojim nečinjenjem pridonijela propadanju Uljanik grupe.

“Odluka nije na meni i mogu jedno govoriti o tome što bi mi bilo draže da se dogodi. Vlada je ta koja mora donijeti odluku, a čini mi se da oni još ne znaju kakvu. Iako su od dana kad je Uljaniku odobren rescue aid kredit imali gotovo godinu i tri mjeseca. To je nedopustivo”, rekao je Grbin u razgovoru za Novi list.

Iz Vlade bi mogli reći da nisu sjedili skrštenih ruku, da su štošta pokušali, ali da se nije moglo?

“Vlada je šumski požar gasila kantom vode. Potrošili su vodu, a požar je još tu. Niti u jednom trenutku Vlada nije željela preuzeti u ruke konce ove priče i tako i odgovornost. A podsjetit ću da je Republika Hrvatska najveći pojedinačni vlasnik Uljanik grupe, a da nju zastupa Vlada. U siječnju prošle godine, pulski je SDP, pa i ja osobno, u Saboru zastupničkim pitanjem predsjedniku Vlade, tražio da Republika Hrvatska, koristeći mogućnosti koje ima, promijeni upravu Uljanika. Ali, Vlada nije ništa napravila, samo su onim ljudima koji su problem stvorili prepustili da ga pokušaju riješiti. Logično, problem se produbio. U listopadu je ta uprava napokon otišla, održana je skupština trgovačkog društva na kojoj je bio i predstavnik Republike Hrvatske, ali ništa nije napravio. Nije predložio članove nadzornog odbora koji bi štitili interese Republike Hrvatske kao dioničara, ali i kao davatelja jamstava koja se mjere milijardama kuna. Nadalje, taj predstavnik nije dao glas niti jednom predloženom članu nadzornog odbora, odnosno dijelu njih je, ali ne dovoljno da bi se nadzorni odbor formirao. I imali smo sudski postupak u kojem je sud imenovao članove nadzornog odbora, čime je izgubljeno mjesec dana u kritičnom razdoblju procesa restrukturiranja Uljanika. To je bilo djelovanje Vlade u ovom slučaju.”

Je li uopće itko kriv što jedna industrijska grana, unatoč velikoj financijskoj pomoći tijekom niz godina, propada?

“Postoji hijerarhija krivnje. Kažem da nije trenutak da se o tome govori, ali nešto se ipak mora reći. Najodgovorniji su oni koji su vodili posao, a krivi su i oni koji su ih trebali nadzirati, dakle, odgovorne su lokalne i državne vlasti.”

Zoran Milanović kao “posljednji predsjednik”

Biste li radije da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika Republike ili da se promijeni Ustav, pa da se ukinu neposredni izbori?

“Volio bih da on bude izabran za predsjednika Republike, a da onda inicira ustavne promjene kako bi se predsjednika ubuduće biralo u Saboru.”

I Milanović se dugo zalagao za biranje predsjednika u parlamentu.

“Za Hrvatsku bi to bilo dobro. Može se populistički govoriti i o smanjenju troškova ukidanjem neposrednih izbora, ali to je daleko manje važno. Ključan je cirkus koji se stvara od svake predsjedničke kampanje, jer niz je kandidata, a Kolinda Grabar-Kitarović u tome je prednjačila, obećavao brda i doline, znajući da to, zbog ustavnog položaja, ne može ostvariti.”

Očekivanja građana od predsjednika Republike ipak su bitno smanjena?

“I meni se to čini. Tome je pridonijela i Kolinda Grabar-Kitarović, svojom kampanjom, a još i više ponašanjem za vrijeme obnašanja dužnosti. Pokazala je koliki je anakronizam ta funkcija predsjednika. Kao kandidatkinja je obećala svašta, a kao predsjednica nije od toga realizirala ništa, pa čak niti ono što je bilo u njezinoj nadležnosti.”

Znači, Zoran Milanović posljednji predsjednik koji nije izabran u Saboru?

“Idealan scenarij.”

A koliko realan scenarij?

“Vrlo realan što se tiče njegove pobjede, u slučaju da se kandidira. Iz anketa je jasno da su građani jako nezadovoljni predsjednicom Republike.”

Milanovićeva bi kandidatura doista imala smisla samo pod uvjetom da odmah najavi da bi kao predsjednik pokrenuo proceduru ustavnog redizajna te dužnosti.

“Zoran Milanović nikad nije bio čovjek pompe i protokola. Ako se odluči kandidirati, a nadam se da hoće, vjerujem da će to učiniti svjestan da se u radu predsjednika moraju uvesti velike promjene, one se ne smiju svesti samo na obećanje preseljenja Ureda predsjednika s Pantovčaka.”

Nastavi pregledavati
Reklame

Izdvojeno

Indijska tvrtka namjerava u Petrinju uložiti do 50 milijuna eura u razvoj poljoprivrede

Published

on

Indijski poduzetnik Arvind Kapur u petak je s petrinjskim gradonačelnikom Darinkom Dumbovićem potpisao memorandum o razumijevanju, kojim je predviđeno ulaganje indijske tvrtke Karma Agro u poljoprivredu na petrinjskom području u visini do 50 milijuna eura.

„Ponekad se osjećamo napušteno i zapušteno i kada svaki signal dođe, za bilo kakvu investiciju, to je nama nešto posebno i to nam ustvari daje jednu novu priliku. Svako mjesto je lijepo mjesto, ali najljepše je radno mjesto, pogotovo kada to radno mjesto dolazi u segmentu proizvodnje, a za proizvodna zanimanja imamo određene benefite.

Svaka vaša buduća investicija, za razliku od bilo kojeg dijela Hrvatske, Grad Petrinja ima odluku da sve i jedan kredit kojeg dignete, mi ćemo plaćati kamatu, komunalna infrastruktura je nula kuna. Što se tiče svih ostalih komunalnih davanja, doprinosa za bilo kakve objekte, to je nula kuna za proizvodna zanimanja. Kamate sufinanciramo od nula do pet posto za kredite“, rekao je Dumbović.

Dodao je kako je Petrinja grad projekata, odnosno europskih projekata, kao što je istaknuo kako imamo jednu od najprihvatljivijih površina za ekološku proizvodnju. „Grad je na dispoziciji. Sve i jedan poduzetnik koji dođe sa ovakvim pismom namjere je dobro došao i nastojat ću uvijek da kao gradonačelnik da sa svojim timom imamo dobre partnerske odnose.

Nadam se da ćemo imati vremena i da ćemo jedan dan potrošiti kako bi vas upoznao sa ljepotama grada Petrinje i sa svim mogućim predispozicijama kada je u pitanju vaša kompanija i vaše poslovanje“, dodao je Dumbović te podsjetio kako Grad potiče svako radno mjesto sa tri tisuće kuna mjesečno, odnosno 36 tisuća kuna godišnje.

Poduzetnik Kapur zainteresiran je za ulaganje na području Petrinje, prije svega ekološku proizvodnju lješnjaka, oraha i kestena te preradu ovih sirovina, koja bi se također odvijala na petrinjskom području i već ima otvorenu tvrtku u Hrvatskoj koja se zove Karma Argo. Ovaj poduzetnik već surađuje s poznatim svjetskim kompanijama kao što je Ferrero, poznatoj po brojnim proizvodima, prije svega Nutelli.

Arvind Kapur se zahvalio na ugodnoj dobrodošlici te je izrazio nadu kako će investicija uroditi plodom.

„Indija je zemlja od 1,4 milijarde ljudi te 60 posto stanovnika je u poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom na tako veliku poljoprivrednu proizvodnju i uključenost u istu, smatramo da možemo ponuditi dobre tehnologije i procese u poljoprivrednoj proizvodnji. Imamo politiku da u svoje poslovanje uključimo lokalna poljoprivredna gospodarstva i farmere kako bi zajednički dalje raditi na poboljšanju poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednu proizvodnju koju planiramo pokrenuti bazirat će se na ekološkoj proizvodnji, što će dovesti do smanjenja utjecaja na klimatske promjene“, rekao je Kapur.

Izrazio je nadu kako će investicije u Petrinju biti prepoznato na nacionalnoj razini te da će se i drugi povesti tim primjerom. „Gledamo ovu investiciju kao dugoročno investiciju. Kroz određeno razdoblje vjerujemo kako će ovo biti investicija od 50 milijuna eura. Treba također razumjeti da svaka uložena kuna u poljoprivredu donosi benefit od četiri kune porasta BPD-a. Planiramo primarnu proizvodnju proizvoda, planiramo podizanje dugogodišnjih nasada lješnjaka, oraha i kestena. Ta primarna proizvodnja će imati dugoročni utjecaj u procesu proizvodnje, ti primarni proizvodi će dalje ići u proces proizvodnje što će također utjecati na povećanje te djelatnosti, kao i na zapošljavanje u tim djelatnostima“, kazao je Kapur.

Kad je riječ o lokaciji, Kapur je razgledao nekoliko lokacija na području Petrinje, područje Donje Bačuge, Gornje Bačuge, Jošavice i Šušnjara. Na kraju je izrazio nadu kako je ovo početak dugoročne suradnje i prijateljstva tvrtke Karma Agro i Grada Petrinje.

Područje Petrinje savršeno je za ekološku poljoprivredu, za koju je zainteresiran i indijski poduzetnik Kapur, koje sada dobija svoju šansu, zaključio je petrinjski gradonačelnik Dumbović.

Memorandum je gradonačelnik Dumbović potpisao u prisustvu zamjenice dr.Viktorije Kaleb, te pročelnika Ante Marića i Ivane Kordić.




Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

VIDEO/Željko Glasnović: “Vratio sam se kad je trebalo spašavati svoj narod 1991.”

Published

on

Nacionalno

U Saboru je tijekom današnje rasprave zamalo došlo i do fizičkog obračuna između nezavisnog Željka Glasnovića i Željka Lenarta iz HSS-a a sve zbog neprimjerenog predbacijanja Željka Lenarta dok je Glasnović bio za govornicom.

Povodom svega toga na Facebooku se oglasio Željko Glasnović što prenosimo:

RADI ISTINE
Bio sam dijete kad je moja obitelj, kao i mnoge hrvatske obitelji nakon 1945., bila prisiljena bježati od beznađa i spašavati život izvan svoga doma i Domovine. Kao i mnogi drugi Hrvati, članovi moje obitelji završavali su u masovnim grobnicama, na križnim putevima i u kazamatima. Oduzeti su im svi posjedi i imovina koju su generacijama, teškim radom stjecali. Mojemu djedu, kao hranitelju obitelji, nakon 10 godina robije u KPD Zenica, osim imovine, oduzeta su i sva građanska prava, uključujući pravo na rad. Križni put, zatvaranja i razne druge torture doživjele su i moja baka, majka i tete.

A 1991., kad je trebalo spašavati ovaj Hrvatski narod i Domovinu od istog agresora, moj brat i ja vratili smo se iz svoje udobnosti braniti ovaj narod, ne žaleći svoje živote. Brat je prošao 15 mjeseci nezamislivih tortura u četničkom zarobljeništvu gdje su mu bušili koljena s bušilicom, bez uha, bez kože na leđima…

A pitanje za dvojnika Stane Dolenca iz HSS-a koji bezočno diže svoju bezvratu masnu glavu u Saboru: gdje je bio kad se branila Domovina i narod (kažu da je, kao i svaki miš, pobjegao u mišju rupu)? Zašto se priključio crvenoj opciji koja je, uz hrvatski narod, pobila i prvake HSS-a, zatvarala Radićevu ženu, uništila Hrvatsko selo…?

DRAGI HRVATSKI DOMOLJUBI, ŠIRITE ISTINU O HRVATSKOJ POVIJESTI. ISTINA JE KAO LAV – PUSTI GA ON ĆE NAĆI SVOJ PUT.

RADI ISTINEBio sam dijete kad je moja obitelj, kao i mnoge hrvatske obitelji nakon 1945., bila prisiljena bježati od beznađa i spašavati život izvan svoga doma i Domovine. Kao i mnogi drugi Hrvati, članovi moje obitelji završavali su u masovnim grobnicama, na križnim putevima i u kazamatima. Oduzeti su im svi posjedi i imovina koju su generacijama, teškim radom stjecali. Mojemu djedu, kao hranitelju obitelji, nakon 10 godina robije u KPD Zenica, osim imovine, oduzeta su i sva građanska prava, uključujući pravo na rad. Križni put, zatvaranja i razne druge torture doživjele su i moja baka, majka i tete.A 1991., kad je trebalo spašavati ovaj Hrvatski narod i Domovinu od istog agresora, moj brat i ja vratili smo se iz svoje udobnosti braniti ovaj narod, ne žaleći svoje živote. Brat je prošao 15 mjeseci nezamislivih tortura u četničkom zarobljeništvu gdje su mu bušili koljena s bušilicom, bez uha, bez kože na leđima…A pitanje za dvojnika Stane Dolenca iz HSS-a koji bezočno diže svoju bezvratu masnu glavu u Saboru: gdje je bio kad se branila Domovina i narod (kažu da je, kao i svaki miš, pobjegao u mišju rupu)? Zašto se priključio crvenoj opciji koja je, uz hrvatski narod, pobila i prvake HSS-a, zatvarala Radićevu ženu, uništila Hrvatsko selo…?DRAGI HRVATSKI DOMOLJUBI, ŠIRITE ISTINU O HRVATSKOJ POVIJESTI. ISTINA JE KAO LAV – PUSTI GA ON ĆE NAĆI SVOJ PUT.

Objavljuje Željko Glasnović u Četvrtak, 13. veljače 2020.


Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Bačić u Saboru: HRT sanirao preneseni gubitak i nastavio ulaganja

Published

on

Dodao

Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u četvrtak je, podnoseći pred saborskim zastupnicima izvješće o poslovanju za 2016., 2017. i 2018., rekao da je HRT zahvaljujući dobiti i restriktivnoj troškovnoj politici sanirao preneseni gubitak, ali i nastavio ulagati u imovinu i podizanje tehnologije.

Preneseni gubitak koji je u 2016. iznosio je 587 milijuna, u 2017. je smanjen na 549 milijuna, a u 2018. na 440, rekao je Bačić, naglasivši da je kreditna zaduženost od početnih 350 milijuna kuna smanjena na 157 milijuna kuna, čime su izvršene obveze iz ugovora s Vladom.

U 2018., u kojoj je povećana dobit i smanjena kreditna zaduženost, HRT je pokrenuo peti kanal HRT International namijenjen Hrvatima izvan domovine i međunarodnoj javnosti, te je nakon četverogodišnje stanke ponovno otvorio svoje dopisništva u Mostaru i Sarajevu.

U sportskom programu realizirano je više projekata, poput prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, prijenos povratka reprezentacije u trajanju dužem od devet sati. U 2018. prodana je dramska serija Čuvar dvoraca švedskom servisu, a Netflix je kupio seriju Novine.

HRT je u 2018, kazao je Bačić, ostvario dobit od 81,3 milijun kuna i prihod od 1,387 milijardu kuna,

U 2017. po njegovim riječima uspostavljena je stabilna upravljačka struktura čime su napokon osigurani uvjeti za daljnji razvoj i pokretanje procesa koji vode prema transformaciji sustava te je zaustavljen negativni trend u programskom i poslovnom segmentu.

Rezultat poslovanja u toj godini je iznosio sto milijuna kuna, što je 46 posto više od planiranog, uz prihod od 1,389 milijarde kuna. Bačić je naglasio da je 2017. značajno poboljšanja likvidnost jer su se obveze počele izvršavati u rokovima, dok je zaduženost prema bankama smanjena za 78,2 milijuna iako se u međuvremenu HRT zadužio za 120 milijuna kuna.

Za 2016. Bačić je rekao da je usprkos čestim promjenama upravljačke strukture glavnog ravnatelja i ravnateljstva HRT poduzimao niz mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja.

Nakon promjene glavnog ravnatelja napravljena je analiza učinaka programa restrukturiranja na temelju koje je vodstvo ocijenilo da realizacija programa nije izvršena pa je napušten taj program, ali je nastavljena restriktivna troškovna politika.

U 2016. povećane su obveze prema bankama za 26 milijuna kuna što je iskorišteno za smanjenje kratkotrajne zaduženosti, a skraćenja su kašnjenja u podmirenju obveza, rekao je Bačić koji je na čelno mjesto javnog servisa imenovan u veljači 2017.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije